U nastavku razgovora predstavnika portala s gradonačelnikom
Križevaca bilo je govora o ostvarenju velikih gradskih planova u
budućnosti. Sudeći prema rečenom, politika će se više otvarati i
tražiti dodir s javnošću kako bi odluke bile u interesu javne stvari.
U perspektivi će vrata gradske uprave biti otvorena svim građanima, a
sjednice će biti objavljene i na internetu. Dotakli smo se stoga i
pisanja na portalu, a Branko Hrg osvrnuo se i na sportska i kulturna
zbivanja.
Portal: Pripremljen je i Gradski urbanistički plan (GUP) kojim se predviđaju znatnije
promjene gradske strukture. Je li jedna od njih i uvođenje i proširenje
pješačke zone u središtu grada i promjene izgleda glavnih trgova?
promjene gradske strukture. Je li jedna od njih i uvođenje i proširenje
pješačke zone u središtu grada i promjene izgleda glavnih trgova?
-GUP
i prostorni plan grada su donijeti i važeći su dokumenti. Uspjeli smo
ga usvojiti i s time smo vrlo zadovoljni. To su krucijalni planovi bez
kojih se ne može planirati budućnost. Trenutno radimo podlogu stanja u
prostoru (što nam radi tvrtka koja je radila i prostorne planove) i
nakon toga naručujemo detaljne planove poput naselja iza vojarne, za
Kosov brijeg gore desno i detaljni plan za Crkveni pastoralni centar u
Koruškoj. Na red dolazi uređenje užeg dijela centra. Detaljni plan ne
predviđa pješačku zonu na ovoj cesti koja kao žila kucavica teče
gradom, jer je ne možemo zatvoriti pošto nemamo prometnicu koja bi je
adekvatno zamijenila. Možda bi moglo s jednosmjernim ulicama i
preusmjerenjima no izazvalo bi jaka negodovanja. Zatvaranje po GUP-u
nije predviđeno.
i prostorni plan grada su donijeti i važeći su dokumenti. Uspjeli smo
ga usvojiti i s time smo vrlo zadovoljni. To su krucijalni planovi bez
kojih se ne može planirati budućnost. Trenutno radimo podlogu stanja u
prostoru (što nam radi tvrtka koja je radila i prostorne planove) i
nakon toga naručujemo detaljne planove poput naselja iza vojarne, za
Kosov brijeg gore desno i detaljni plan za Crkveni pastoralni centar u
Koruškoj. Na red dolazi uređenje užeg dijela centra. Detaljni plan ne
predviđa pješačku zonu na ovoj cesti koja kao žila kucavica teče
gradom, jer je ne možemo zatvoriti pošto nemamo prometnicu koja bi je
adekvatno zamijenila. Možda bi moglo s jednosmjernim ulicama i
preusmjerenjima no izazvalo bi jaka negodovanja. Zatvaranje po GUP-u
nije predviđeno.
Konzervatori traže da se Nemčićev i
Strossmayerov trg ne promatraju kao jedna povezana cjelina. Nužno je,
to zahtijevaju, da budu dva odvojena trga. Oni govore o zidini (kod
onog dijela gdje je tržnica) koja je dijelila Nemčićev trg što je bio
unutar zidina od Strossmayerovog koji je bio sajmište. Na to nas
upućuju i stare razglednice. Slažemo se da Nemčićev trg bude starodrevan
trg našeg grada, onako kako će struka odrediti. Za Strossmayerov smo se
pak uspjeli izboriti da dobije dvojaku namjenu – da se preuredi kao
moguće okupljalište građana, a da ujedno ima i zelene elemente. Tamo
više ne bi bilo parkirališta. Da ne bih prejudicirao – na prvoj idućoj
sjednici Poglavarstva bit će određeno povjerenstvo koje će provesti
natječaj za izradu idejnog rješenja uređenja ova dva trga. Radovi će
biti nagrađeni. Oni iz 1994. bili su konceptualno drugačiji jer su bili
usmjereni na zatvaranje prometnica i danas nisu upotrebljivi. Po mojoj
procjeni u ovoj ćemo godini doći do idejnog rješenja pa nam slijedi
postupak ishođenja dozvola, što će trajati oko godinu dana i mislim da
bi Spravišče 2008. mogli održati na drugačije uređenim prostorima. Kako
će se riješiti parkiranja i zelene površine vidjet ćemo u idejnom
rješenju. Želja nam je da tri nagrađena rada izložimo vani na trgu da
ljudi vide i daju svoje mišljenje, jer se planovi rade za buduće
generacije i cijelo stoljeće. Pokrenut ćemo javnu raspravu da dođemo do
najboljeg rješenja kako bi stanovnici bili što zadovoljniji.
Strossmayerov trg ne promatraju kao jedna povezana cjelina. Nužno je,
to zahtijevaju, da budu dva odvojena trga. Oni govore o zidini (kod
onog dijela gdje je tržnica) koja je dijelila Nemčićev trg što je bio
unutar zidina od Strossmayerovog koji je bio sajmište. Na to nas
upućuju i stare razglednice. Slažemo se da Nemčićev trg bude starodrevan
trg našeg grada, onako kako će struka odrediti. Za Strossmayerov smo se
pak uspjeli izboriti da dobije dvojaku namjenu – da se preuredi kao
moguće okupljalište građana, a da ujedno ima i zelene elemente. Tamo
više ne bi bilo parkirališta. Da ne bih prejudicirao – na prvoj idućoj
sjednici Poglavarstva bit će određeno povjerenstvo koje će provesti
natječaj za izradu idejnog rješenja uređenja ova dva trga. Radovi će
biti nagrađeni. Oni iz 1994. bili su konceptualno drugačiji jer su bili
usmjereni na zatvaranje prometnica i danas nisu upotrebljivi. Po mojoj
procjeni u ovoj ćemo godini doći do idejnog rješenja pa nam slijedi
postupak ishođenja dozvola, što će trajati oko godinu dana i mislim da
bi Spravišče 2008. mogli održati na drugačije uređenim prostorima. Kako
će se riješiti parkiranja i zelene površine vidjet ćemo u idejnom
rješenju. Želja nam je da tri nagrađena rada izložimo vani na trgu da
ljudi vide i daju svoje mišljenje, jer se planovi rade za buduće
generacije i cijelo stoljeće. Pokrenut ćemo javnu raspravu da dođemo do
najboljeg rješenja kako bi stanovnici bili što zadovoljniji.
P: Neće Vam se ponovo zamjeriti kako samo gradite ceste i asfaltirate prilaze selima?
-Baš
u tome je, smatram, snaga ove garniture ljudi, što je uspjela povezati
selo i grad. Napravljena je simbioza bez koje nema razvoja. Iskreno
govoreći, kad bi se išlo gledati kakvi su čiji korijeni, našlo bi se
malo ljudi koji ne bi vukli porijeklo sa sela. Ljudima na selu također
treba omogućiti život dostojan čovjeka, mora postojati cesta radi
međusobnog povezivanja. Vrlo je neugodno spočitavati da se gradilo samo
po selima, jer protekli mandat bio je obilježen upravo i velikom
gradnjom u gradu.
u tome je, smatram, snaga ove garniture ljudi, što je uspjela povezati
selo i grad. Napravljena je simbioza bez koje nema razvoja. Iskreno
govoreći, kad bi se išlo gledati kakvi su čiji korijeni, našlo bi se
malo ljudi koji ne bi vukli porijeklo sa sela. Ljudima na selu također
treba omogućiti život dostojan čovjeka, mora postojati cesta radi
međusobnog povezivanja. Vrlo je neugodno spočitavati da se gradilo samo
po selima, jer protekli mandat bio je obilježen upravo i velikom
gradnjom u gradu.
P: Kad smo kod uređivanja –
primjećujemo da traje obnova Bukvićevog igrališta i terena ŠRC-a.
Pojavile su se glasine da bi budući vlasnik prekrio igralište umjetnom
travom. Koliko ste upoznati s time da će biti naplate korištenja
igrališta?
primjećujemo da traje obnova Bukvićevog igrališta i terena ŠRC-a.
Pojavile su se glasine da bi budući vlasnik prekrio igralište umjetnom
travom. Koliko ste upoznati s time da će biti naplate korištenja
igrališta?
–Bukvićevo mora doživjeti preinake i novi
način upravljanja. Dolje smo prije par godina postavili ormarić sa
strujom ali je rješenje s ključem tog ormarića nesretno izvedeno jer se
ne zna kod koga je, zbog čega su ljudi ormarić razbijali. Ako se ljudi
tamo žele baviti sportom, to je potrebno regulirati, jer je to imovina
svih građana na koju svi imamo pravo. Igralište glasi na Zajednicu
sportskih udruga koja sa zakupcem bazena dogovara preuzimanje brige o
igralištu uz obvezu ulaganja i stavljanja u funkciju. U neformalnim
razgovorima čulo se da će igralište dobiti travu (umjetnu) iako oko
toga ima oprečnih mišljenja. U konačnici je prevladala opcija da će ono
biti preasfaltirano kvalitetnijom podlogom. Igralište će biti ograđeno
i bit će uvedena naplata te će onda netko to i čistiti i čuvati. U
planu je i izgradnja tribina. Djeca će imati određene povlastice no svi
će se morati ponašati u skladu s propisima. U budućnosti će tamo biti i
teren za odbojku na pijesku i iz tih razloga kompleks mora biti
zatvoren. Bit će zabranjeno unošenje boca i sl. te će igrališta biti
ograđena od ugostiteljskog objekta.
način upravljanja. Dolje smo prije par godina postavili ormarić sa
strujom ali je rješenje s ključem tog ormarića nesretno izvedeno jer se
ne zna kod koga je, zbog čega su ljudi ormarić razbijali. Ako se ljudi
tamo žele baviti sportom, to je potrebno regulirati, jer je to imovina
svih građana na koju svi imamo pravo. Igralište glasi na Zajednicu
sportskih udruga koja sa zakupcem bazena dogovara preuzimanje brige o
igralištu uz obvezu ulaganja i stavljanja u funkciju. U neformalnim
razgovorima čulo se da će igralište dobiti travu (umjetnu) iako oko
toga ima oprečnih mišljenja. U konačnici je prevladala opcija da će ono
biti preasfaltirano kvalitetnijom podlogom. Igralište će biti ograđeno
i bit će uvedena naplata te će onda netko to i čistiti i čuvati. U
planu je i izgradnja tribina. Djeca će imati određene povlastice no svi
će se morati ponašati u skladu s propisima. U budućnosti će tamo biti i
teren za odbojku na pijesku i iz tih razloga kompleks mora biti
zatvoren. Bit će zabranjeno unošenje boca i sl. te će igrališta biti
ograđena od ugostiteljskog objekta.
Uz uređene svlačionice, dobiva se primjereni prostor za sportaše i rekreativce.
P: Kad će na stadionu biti postavljena atletska staza?
-Na
tome se intenzivno radi, u pripremi je završna faza projekta. Prema
obavijestima iz Hrvatskog atletskog saveza, naš grad je u planovima
broj 1 i ne mogu pomisliti da staza neće biti napravljena. Hoće li to
biti na jesen ili na proljeće, ne ovisi o nama jer su financijeri HAS i
Hrvatski olimpijski odbor. U projekt je uključen i Branko Zorko kao
član Izvršnog odbora HAS-a i on bi u dogledno vrijeme trebao postati
predstavnik naše županije u HOO-u.
![Grb_suradnje.JPG]( "Grb_suradnje.JPG")
P: Spremate li uvođenje dodatnih nameta, poput prireza i drugih poreza?
tome se intenzivno radi, u pripremi je završna faza projekta. Prema
obavijestima iz Hrvatskog atletskog saveza, naš grad je u planovima
broj 1 i ne mogu pomisliti da staza neće biti napravljena. Hoće li to
biti na jesen ili na proljeće, ne ovisi o nama jer su financijeri HAS i
Hrvatski olimpijski odbor. U projekt je uključen i Branko Zorko kao
član Izvršnog odbora HAS-a i on bi u dogledno vrijeme trebao postati
predstavnik naše županije u HOO-u.
P: Spremate li uvođenje dodatnih nameta, poput prireza i drugih poreza?
-To
je pitanje koje se, hvala Bogu, nije otvaralo u kampanji, i drago mi je
da se nitko od novinara dosad toga nije sjetio! Okolni gradovi imaju
prireze koji padaju više na teret poslodavaca nego zaposlenih i svako
takvo odvajanje donosi jako puno. O tome još nije bilo rasprave; ja sam
sklon uvođenju prireza no mora biti točno određena namjena tako
dobivenih sredstava. Mi smo grad bez ikakvih nameta i dopunskih poreza
– na to se veže i pitanje o glavnom trgu. Jesmo li spremni na takve
samodoprinose ali na način da se kaže koliko novaca gradu točno treba
(prema izračunima) i grad će te novce preusmjeriti u uređenje trga. Ako
se pokaže da se ljudi tome protive nećemo zahtijevati prireze. No
ukoliko se stvari postave realno, mišljenje o prirezu moglo bi biti
pozitivno – ispada da bi u prosjeku, takvo izdvajanje bilo od 10 do 50
kuna, ovisno o plaći.
je pitanje koje se, hvala Bogu, nije otvaralo u kampanji, i drago mi je
da se nitko od novinara dosad toga nije sjetio! Okolni gradovi imaju
prireze koji padaju više na teret poslodavaca nego zaposlenih i svako
takvo odvajanje donosi jako puno. O tome još nije bilo rasprave; ja sam
sklon uvođenju prireza no mora biti točno određena namjena tako
dobivenih sredstava. Mi smo grad bez ikakvih nameta i dopunskih poreza
– na to se veže i pitanje o glavnom trgu. Jesmo li spremni na takve
samodoprinose ali na način da se kaže koliko novaca gradu točno treba
(prema izračunima) i grad će te novce preusmjeriti u uređenje trga. Ako
se pokaže da se ljudi tome protive nećemo zahtijevati prireze. No
ukoliko se stvari postave realno, mišljenje o prirezu moglo bi biti
pozitivno – ispada da bi u prosjeku, takvo izdvajanje bilo od 10 do 50
kuna, ovisno o plaći.
P: Čitate li portal
Križevci.info, znate li tko ga je pokrenuo, te obraćate li pozornost na
komentare članaka na portalskom forumu?
Križevci.info, znate li tko ga je pokrenuo, te obraćate li pozornost na
komentare članaka na portalskom forumu?
-Dakako da
čitam portal Križevci.info i znam koja udruga i pojedinci iza njega
stoje. Isto tako, redovito čitam i one pripadajuće komentare i cijenim
mišljenja. U početku kad sam prije mjesec i nešto čuo da postoji nešto
kao portal, nisam znao na kojoj adresi ga naći no pročelnik Balić me
uputio na pravu, te odonda redovito pratim vaše pisanje.
čitam portal Križevci.info i znam koja udruga i pojedinci iza njega
stoje. Isto tako, redovito čitam i one pripadajuće komentare i cijenim
mišljenja. U početku kad sam prije mjesec i nešto čuo da postoji nešto
kao portal, nisam znao na kojoj adresi ga naći no pročelnik Balić me
uputio na pravu, te odonda redovito pratim vaše pisanje.
P:
Deset je godina od ulaska Marka Crisina među svece, radilo se na ideji
hodočasničkog turizma u Križevcima, no u kase turističkih djelatnika pa
i Grada nije sišao nikakav financijski blagoslov? Gdje je zapelo?
Deset je godina od ulaska Marka Crisina među svece, radilo se na ideji
hodočasničkog turizma u Križevcima, no u kase turističkih djelatnika pa
i Grada nije sišao nikakav financijski blagoslov? Gdje je zapelo?
-Moram priznati da i nije lako postići ono što bi htjeli, a baš se previše i ne trudimo oko toga.
P: Zašto se Turistička zajednica ne angažira više?
-Cijenim
gospođu Kliček ali nije dobro da se samo jedna osoba poistovjeti s
jednom institucijom. No, stvari trebaju mijenjati dioničari TZ-a, a to
su trgovačke i ugostiteljske firme koje pokreću turizam. Mi logistički
pomažemo koliko možemo. Ove godine 2. srpnja je uzet kao datum
obilježavanja proglašenja svetoga Marka Križevčanina (tog dana 1995. bila je
kanonizacija u Košicama, op.p.). Budući je nova župa u Koruškoj dobila
čast nositi ime našeg sveca, njoj je povjerena organizacija proslave.
Blagdan 7. rujna ostat će kao Dan svetog Marka kojeg će i dalje moći
obilježavati župa svete Ane. Ovaj srpanjski datum pogodan je jer se ne
kosi s proslavom u Ludbregu (sveti Marko je zaštitinik Varaždinske
biskupije) gdje je u rujnu odlazilo mnogo hodočasnika. Ovako će u
našoj proslavi sudjelovati i Zagrebačka županija i mi očekujemo velik
broj hodočasnika.
gospođu Kliček ali nije dobro da se samo jedna osoba poistovjeti s
jednom institucijom. No, stvari trebaju mijenjati dioničari TZ-a, a to
su trgovačke i ugostiteljske firme koje pokreću turizam. Mi logistički
pomažemo koliko možemo. Ove godine 2. srpnja je uzet kao datum
obilježavanja proglašenja svetoga Marka Križevčanina (tog dana 1995. bila je
kanonizacija u Košicama, op.p.). Budući je nova župa u Koruškoj dobila
čast nositi ime našeg sveca, njoj je povjerena organizacija proslave.
Blagdan 7. rujna ostat će kao Dan svetog Marka kojeg će i dalje moći
obilježavati župa svete Ane. Ovaj srpanjski datum pogodan je jer se ne
kosi s proslavom u Ludbregu (sveti Marko je zaštitinik Varaždinske
biskupije) gdje je u rujnu odlazilo mnogo hodočasnika. Ovako će u
našoj proslavi sudjelovati i Zagrebačka županija i mi očekujemo velik
broj hodočasnika.
P: Kad već govorimo o našim ljudima,
kako ide u nedavno osnovanom društvu Križevčana u Zagrebu? Možda bi se
ono trebalo predstaviti i ovdašnjim ljudima?
kako ide u nedavno osnovanom društvu Križevčana u Zagrebu? Možda bi se
ono trebalo predstaviti i ovdašnjim ljudima?
-Naša
ideja bila je da se u suradnji sa sugrađanima iz Zagreba stvori baza
podataka naših studenata i građana. S tim bi se vidjelo gdje tko
studira ili je zaposlen i na kojim mjestima (bolnica, fakultet,
poduzeće…) i njemu bi se naši Križevčani mogli javljati za pomoć. Na
osnivačkoj skupštini bilo je nespretnosti, no vjerujem da će se tome
društvu (Križevačka pajdašija, op.p.) odazvati i mladi ljudi, a ne samo stariji, koji su se uključili
pobuđeni nostalgijom.
ideja bila je da se u suradnji sa sugrađanima iz Zagreba stvori baza
podataka naših studenata i građana. S tim bi se vidjelo gdje tko
studira ili je zaposlen i na kojim mjestima (bolnica, fakultet,
poduzeće…) i njemu bi se naši Križevčani mogli javljati za pomoć. Na
osnivačkoj skupštini bilo je nespretnosti, no vjerujem da će se tome
društvu (Križevačka pajdašija, op.p.) odazvati i mladi ljudi, a ne samo stariji, koji su se uključili
pobuđeni nostalgijom.
P: Hoće li grad omogućiti zapošljavanje studentima-stipendistima, ili da im barem pripomogne u nalaženju posla?
-Postoje
dvije varijante – krediti i stipendije. Stipendije koje grad raspisuje
podrazumijevaju i obvezu zapošljavanja u Poglavarstvu. Mi tako
školujemo vlastite kadrove koji će se u posao uhodavati i postepeno
smjenjivati dio postojećeg kadra koji se umirovljuje.
dvije varijante – krediti i stipendije. Stipendije koje grad raspisuje
podrazumijevaju i obvezu zapošljavanja u Poglavarstvu. Mi tako
školujemo vlastite kadrove koji će se u posao uhodavati i postepeno
smjenjivati dio postojećeg kadra koji se umirovljuje.
P: Volite li više tamburaše ili limenjake?
-Znam
na što aludirate, čitao sam razgovor s predsjednikom Puhačkog orkestra.
Kad je u Križevcima gostovao orkestar iz Njemačke grad im je dan ranije
organizirao prijem, primili su ih dogradonačelnik i pročelnik za
društvene djelatnosti. Ja sam bio 400 kilometara dalje, na odmoru s
obitelji, na što ponekad zaista imam pravo. Da je netko rekao kako
dolazi i njemački veleposlanik, za njega bih našao vremena. Nadam se da
se on ipak nije osjećao zapostavljenim. Ja bih na koncert sigurno bio došao
da sam bio prisutan u Križevcima.
na što aludirate, čitao sam razgovor s predsjednikom Puhačkog orkestra.
Kad je u Križevcima gostovao orkestar iz Njemačke grad im je dan ranije
organizirao prijem, primili su ih dogradonačelnik i pročelnik za
društvene djelatnosti. Ja sam bio 400 kilometara dalje, na odmoru s
obitelji, na što ponekad zaista imam pravo. Da je netko rekao kako
dolazi i njemački veleposlanik, za njega bih našao vremena. Nadam se da
se on ipak nije osjećao zapostavljenim. Ja bih na koncert sigurno bio došao
da sam bio prisutan u Križevcima.
Da se vratim na
pitanje-treba odvojiti ljubav prema Tamburaškom i Puhačkom orkestru od
ljubavi prema tamburi ili pleh-muzici. Ja tamburu obožavam, i moje je
privatno pravo da budem lud za tim instrumentom. Ali cijenim uspjeh i
rad svakog orkestra, udruge, zbora ili kulturno-umjetničkog društva u
gradu! Tako je i sa sportom-igrom slučaja ja sam u jednom sportu
(nogomet, op.p.), no ne znači da manje cijenim rukometni klub u kojem
mi igra kćer ili atletski klub za koji mi trči sin. Ove objede koje
sam pročitao na portalu čak su bile i blage. Čini mi se da nije problem
u gradu i gradonačelniku, rekao bih da dečki imaju problem među sobom.
Ne smećem s uma činjenicu da sam od 1994. do 2001. bio član Upravnog
odbora Puhačkog orkestra i gradskih mažoretkinja. Mažoretkinje su
uništene jer je na jednoj skupštini gospodin Domagoj Husinec
izmanipulirao djecu i ljude. Bio sam ondje prisutan i otvoreno govorim
(ovo objavljujemo uz dopuštenje, op.p.) – kad je iz UO htio izbaciti
Stjepana Fortunu, koji je za mene uz Ivanku Konfic ikona glazbenog
stvaralaštva u ovome gradu. Uvijek ću se suprotstavljati njihovom
izbacivanju! Tada je na skupštini predloženo da netko od mažoretkinja
uđe u UO kako bi i one imale pravo na dio sredstava. Prijedlog je dan
na glasovanje i djevojke su tako izglasale, da bi se javio Husinec,
tvrdeći da je glasovanje nevažeće jer su djevojke maloljetne! Otuda
kreće sukob i osobne frustracije. Gradski puhački orkestar nije predao
plan rada i zahtjev za financiranje za ovu godinu, a mi smo im
osigurali novce! Obećali su nastupati za Đurđevo, Dan grada i razne
druge obljetnice, što trebaju odraditi. No oni su za Dan grada održali
koncert u crkvi u Koruškoj, što sam slučajno doznao. Kao da su htjeli
nekome se dokazati, ali nije potrebno boriti se na takav način. Nitko
nema ništa protiv tog orkestra. Čestitam Mariju Komazinu, dirigentu
koji s njima radi. Da nema njega rezultati bi izostali. Da nema
Husinca, također bi se drukčije sviralo, bolje ili lošije, ne mogu
tvrditi. Neka mi se kaže kada grad nije stao uz limeni orkestar i
pomogao mu. Samo nas treba tražiti, bez procedure, dovoljno je nazvati
telefonom. Ne treba nam pozivnica, no smiješno mi je kad mi pozivnica
za Božićni koncert dođe dva dana poslije koncerta, umjesto da se
pošalje fax ili pozove telefonski.
pitanje-treba odvojiti ljubav prema Tamburaškom i Puhačkom orkestru od
ljubavi prema tamburi ili pleh-muzici. Ja tamburu obožavam, i moje je
privatno pravo da budem lud za tim instrumentom. Ali cijenim uspjeh i
rad svakog orkestra, udruge, zbora ili kulturno-umjetničkog društva u
gradu! Tako je i sa sportom-igrom slučaja ja sam u jednom sportu
(nogomet, op.p.), no ne znači da manje cijenim rukometni klub u kojem
mi igra kćer ili atletski klub za koji mi trči sin. Ove objede koje
sam pročitao na portalu čak su bile i blage. Čini mi se da nije problem
u gradu i gradonačelniku, rekao bih da dečki imaju problem među sobom.
Ne smećem s uma činjenicu da sam od 1994. do 2001. bio član Upravnog
odbora Puhačkog orkestra i gradskih mažoretkinja. Mažoretkinje su
uništene jer je na jednoj skupštini gospodin Domagoj Husinec
izmanipulirao djecu i ljude. Bio sam ondje prisutan i otvoreno govorim
(ovo objavljujemo uz dopuštenje, op.p.) – kad je iz UO htio izbaciti
Stjepana Fortunu, koji je za mene uz Ivanku Konfic ikona glazbenog
stvaralaštva u ovome gradu. Uvijek ću se suprotstavljati njihovom
izbacivanju! Tada je na skupštini predloženo da netko od mažoretkinja
uđe u UO kako bi i one imale pravo na dio sredstava. Prijedlog je dan
na glasovanje i djevojke su tako izglasale, da bi se javio Husinec,
tvrdeći da je glasovanje nevažeće jer su djevojke maloljetne! Otuda
kreće sukob i osobne frustracije. Gradski puhački orkestar nije predao
plan rada i zahtjev za financiranje za ovu godinu, a mi smo im
osigurali novce! Obećali su nastupati za Đurđevo, Dan grada i razne
druge obljetnice, što trebaju odraditi. No oni su za Dan grada održali
koncert u crkvi u Koruškoj, što sam slučajno doznao. Kao da su htjeli
nekome se dokazati, ali nije potrebno boriti se na takav način. Nitko
nema ništa protiv tog orkestra. Čestitam Mariju Komazinu, dirigentu
koji s njima radi. Da nema njega rezultati bi izostali. Da nema
Husinca, također bi se drukčije sviralo, bolje ili lošije, ne mogu
tvrditi. Neka mi se kaže kada grad nije stao uz limeni orkestar i
pomogao mu. Samo nas treba tražiti, bez procedure, dovoljno je nazvati
telefonom. Ne treba nam pozivnica, no smiješno mi je kad mi pozivnica
za Božićni koncert dođe dva dana poslije koncerta, umjesto da se
pošalje fax ili pozove telefonski.
P: Još o udrugama
– svjedočili smo dobrom odnosu grada i nevladinih udruga, obećajete li
da ćete i u narednom razdoblju biti raspoloženi za suradnju?
– svjedočili smo dobrom odnosu grada i nevladinih udruga, obećajete li
da ćete i u narednom razdoblju biti raspoloženi za suradnju?
-Dokazali
smo da se poslije izbora (danas točno mjesec dana, op.p.) nije ništa
promijenilo u tom dijelu – bio sam na dvjema izložbama u Klubu kulture,
stalno se sastajem s predstavnicima mladih i svaku njihovu akciju
usmjerenu prema mladima (ukoliko nije nastrana jer i na to treba
paziti) podržat ću. Mi ne odustajemo od formiranja vijeća mladih, da
njihovi zastupnici budu u mogućnosti izreći svoje mišljenje. Pomagat
ćemo provođenje projekata mladih, jako cijenim što se javljaju takve
inicijative. Toga dugo nije bilo u gradu i rijetki su gradovi s tim
potencijalom. Želimo dapače da se to nastavi uključivanjem mladih u
različite društvene sadržaje.
smo da se poslije izbora (danas točno mjesec dana, op.p.) nije ništa
promijenilo u tom dijelu – bio sam na dvjema izložbama u Klubu kulture,
stalno se sastajem s predstavnicima mladih i svaku njihovu akciju
usmjerenu prema mladima (ukoliko nije nastrana jer i na to treba
paziti) podržat ću. Mi ne odustajemo od formiranja vijeća mladih, da
njihovi zastupnici budu u mogućnosti izreći svoje mišljenje. Pomagat
ćemo provođenje projekata mladih, jako cijenim što se javljaju takve
inicijative. Toga dugo nije bilo u gradu i rijetki su gradovi s tim
potencijalom. Želimo dapače da se to nastavi uključivanjem mladih u
različite društvene sadržaje.
P: Što je s najavljivanim križevačkim novinama?
-To
mora ići! Postoji nekoliko koncepcija – to želimo ostvariti,
nedopustivo je da Križevci nemaju nijedne novine a okolni gradovi po
više njih. Vrlo brzo očekujemo uspostavljanje redakcije.
mora ići! Postoji nekoliko koncepcija – to želimo ostvariti,
nedopustivo je da Križevci nemaju nijedne novine a okolni gradovi po
više njih. Vrlo brzo očekujemo uspostavljanje redakcije.
P: Za to su potrebni ulagači.
-Moramo
osmisliti model preko privatnih poduzeća, grad ne smije biti vlasnik
novina, jer bi se time utjecalo na svaki članak. Tražit ćemo uređivačku
politiku koja bi bila korektna i informativna, bez žutila i crnila, da
prikazuje grad kao vrijedno mjesto.
osmisliti model preko privatnih poduzeća, grad ne smije biti vlasnik
novina, jer bi se time utjecalo na svaki članak. Tražit ćemo uređivačku
politiku koja bi bila korektna i informativna, bez žutila i crnila, da
prikazuje grad kao vrijedno mjesto.
Komentari su zatvoreni.