U subotu, 10. siječnja 2026. objavili smo članak s pitanjem u naslovu “Podržavate li vraćanje dvosmjernog prometa u uži centar Križevaca?” te otvorili anketu namijenjenu izražavanju anonimnih stavova čitatelja portala o tome podržavaju li vraćanje dvosmjernog prometa kroz uži centar grada, odnosno niz ulicu Ivana Zakmardija Dijankovečkoga od semaforiziranog križanja s Potočkom, Smičiklasovom te ulicom Franje Račkog preko Trga Antuna Nemčića sve do semaforiziranog križanja Trga J. J. Strossmayera s ulicom Petra Zrinskog, Tomislavovom ulicom te Trgom Svetog Florijana. Rezultati jednotjedne ankete, uz sva tehnološka ograničenja, ali i prednosti višestrukog anonimnog glasovanja, pokazali su da su čitatelji portala Križevci.info većinski za vraćanje dvosmjernog prometa u uži centar grada, barem dok se ne omogući zaobilaznica.
Već u prvih nekoliko sati broj lajkova i komentara prešao je nekoliko stotina, a tema se pokazala kao itekako aktualna među komentatorima. Nakon tjedan dana broj lajkova se stabilizirao na 374, a broj komentara na 590. Dobar dio komentatora zaziva ponovno otvaranje centra za dvosmjerni promet, a kao argumente uglavnom navode potrebu za bržim kretanjem užim centrom iz smjera juga prema sjeveru, nego je sad slučaj okolnim ulicama, poput smjera Preradovićeva – Frankopanska – Smičiklasova ili pak smjera Ulica bana Josipa Jelačića – Trg bana Lackovića – Svetokriška – Potočka. Dio građana priznaje da se navikao na jednosmjerni centar, a pogotovo stanari na tom području nisu za opciju vraćanja dvosmjernog prometa.
Nadalje, dobar dio razloga građana sa šireg križevačkog područja za dvosmjerni promet je i u komociji pa sami navode da trebaju stati ispred ljekarne u Zakmardijevoj ulici, za što naravno ne postoji ugibalište već se time, čim se jedno ili dva vozila tako zaustave, otežava promet i druga ih vozila moraju zaobilaziti što ugrožava sigurnost svih sudionika. Pokušaji argumentiranja da zbog jednosmjernog prometa gube obrtnici i trgovci na tom potezu i dalje se ne čine racionalnim, jer nitko ne ide na šišanje ili kupnju cipela tako da zaustavi automobil na kolniku. Doduše, dugogodišnja praksa komotnih vozača u vrijeme dvosmjernog prometa upravo pokazuje da to tako rade pri odlasku na uplatu lutrije ili kupnje sladoleda ili kruha, što također nije ni poželjno niti pravilno ponašanje na toj prometnici.
Po svemu sudeći, ovih jedva godinu dana jednosmjernog prometa u užem centru Križevaca nije ispalo dovoljno vremena da se u potpunosti promijene navike vozača automobila u korist pješaka i biciklista, odnosno težnja prethodne gradske vlasti da uži centar rastereti od prometa, a prioritet pruži sigurnosti građana nije bila dobro tempirana. Realizacijom jednosmjernog prometa bez detaljnog predstavljanja građanima i pred same lokalne izbore, bivša je vlast samo dala povoda predstavnicima tadašnje oporbe da se, u nedostatku želje i sposobnosti bavljenja bitnijim temama za razvoj grada, uhvate ove tematike i na njoj doslovce i poprilično površno izgrade predizborne programe.
Sadašnja gradska vlast stoga nije imala nikakve motivacije pozabaviti se adresiranjem problema oko ponekad gustog prometa okolnim prometnicama i iznalaženjem daljnjih rješenja u tom smislu ne dirajući jednosmjerni promet, već su, pod alibijem “slušamo građane”, išli linijom najmanjeg otpora te izglasali vraćanje dvosmjernog prometa, uz dodatno rizično uvođenje jednog bicikličkog smjera staze istim kolnikom uz dvosmjerni promet automobila, dok će drugi smjer ići nogostupom čineći mješovitu biciklističko-pješačku stazu.
Iako se – za razliku od nekadašnjeg dvosmjernog prometa kojim je na predmetnoj relaciji od 2010. do 2025. zabilježeno 25 prometnih nesreća u kojima je ozlijeđeno 27 pješaka, od čega je 17 pješaka zadobilo lakše tjelesne ozljede, a 10 teške ozljede – jednosmjerni promet pokazao itekako sigurniji za sve sudionike, ostaje vidjeti tko će i kako prebacivati odgovornost kad se prva takva nesreća dogodi nakon vraćanja dvosmjernog prometa. Jer, doista bi iznenadilo da netko zaista preuzme odgovornost i da ostavku zbog pogubnih posljedica svojih političkih odluka.