KRIŽEVČANCIJE “Zona 30” kroz najuži centar čuva sigurnost pješaka, posebice djece

Prevelika ili neprilagođena brzina vozila najčešći je uzrok prometnih nesreća, naime uzrok je svake treće prometne nesreće u Republici Hrvatskoj. Brzina kretanja vozila u naselju ograničena je na 50 km/h, iako se prometnim znacima ograničenje brzine može smanjiti na npr. 40 ili 30 km/h ili pak povećati na npr. 60 km/h. Korelacija između brzine vožnje i rizika od nastanka prometne nesreće vrlo je jaka, odnosno što je brzina vožnje veća to je veća vjerojatnost nastanka prometne nesreće. Duljina puta kočenja proporcionalna je kvadratu brzine kretanja vozila pa je i mogućnost izbjegavanja sudara porastom brzine umanjena.

I prije je bilo zabrane prometa u najužem centru grada

U razdoblju od 1995. do 1997. Ulica Ivana Zakmardija Dijakovečkoga od Ulice bana Josipa Jelačića do tzv. Šaškovog raskršća bila je zatvorena za promet vozila poslijepodne i navečer, no nakon prigovora trgovaca i vlasnika kafića od pješačke zone se ipak odustalo. U jesen 2001. godine tadašnja je gradska vijećnica Renata Husinec predložila Gradskom vijeću da se ponovno za promet zatvori čitava Zakmardijeva ulica i pretvori u pješačku zonu, izjavivši: “Jureći velikim brzinama centrom Križevaca, vozači često nemaju ni najmanje obzira prema pješacima”. U medijskim napisima građani su tada imali podijeljena mišljenja, od potpunog zatvaranja do ostavljanja prometnice otvorenom, ili pak uvođenja tzv. “zone 30”, odnosno ograničenja brzine na 30 km/h.

Ista je vijećnica pitanje ponovila i 2015. godine u ulozi potpredsjednice Gradskog vijeća, izraživši želju za uvođenjem pješačkih zona na križevačkim trgovima, a upečatljiva je bila njena izjava: “Ti ljudi ne idu automobilima u dućane, jer nemaju što kupovati u tim ulicama, već idu u gostione na kavu, tračeve, kojekakve gradske dogovore ili se samo vozikaju gore-dolje”. Povjerenstvo za promet Upravnog odjela za stambeno–komunalne djelatnosti odgovorilo joj je da zabrana prometa na relaciji Ulica I. Z. Dijankovečkog – Trg Antuna Nemčića – Trg J. J. Strosmayera nije potrebna jer su sami trgovi projektirani kao pješačke zone – na istočnoj strani Strossmayerovog trga 6 metara, a na zapadnoj strani širina nogostupa je tri metra, dok je Nemčićev trg gotovo u cijelosti pješačka zona osim istočnog kolnika.

Zašto je “zona 30” bitna i za sigurnost pješaka

Istraživanje Centra za istraživanje nesreća pri Njemačkom udruženju osiguravatelja iz 2021. analiziralo je kvalitetu i opseg prometnih kognitivnih sposobnosti među djecom od 5 do 14 godina te pokazalo kako trećina djece čak i u dobi od 14 godina, u terenskom kao i laboratorijskom pokusu, loše odmjerava rizik prelaska ulice i sklono je donošenju pogrešnih, rizičnih, odluka. Pri brzini od 30 km/h djeca najčešće donose ispravnu odluku o prelasku u usporedbi s 50 km/h, 60 km/h i ubrzanjem od 20 do 50 km/h. Može se zaključiti da uvođenje “zone 30” znatno smanjuje rizik od pogrešne procjene kod djece pri prelasku prometnice. Prema istraživanju Centra za policijska istraživanja, ukupno 64% vozača u Hrvatskoj krši prometne propise, među njima najveći je udio onih koji to čine ponekad, a najčešće krše propis prekoračenja brzine do 20 km/h od dopuštene.

Prije gotovo godinu dana, u srpnju 2024. godine gradska uprava organizirala je u Kinu Križevci predstavljanje plana održive urbane mobilnosti na području grada, donesenog još 2021. godine, gdje su građani mogli saznati na koji će način biti reguliran promet u centru grada, kako, zašto i gdje će se usporiti promet uvođenjem zona 30 te dobiti više informacija oko izgradnje biciklističkih i pješačkih staza, uvođenju javnog gradskog prijevoza, sustavu javnih bicikala i naplati parkiranja. U izradi križevačkog plana održive urbane mobilnosti sudjelovali su stručnjaci Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, tvrtke Academica te tvrtke Ernst & Young.

Statistički podaci o prometnim nesrećama i plan održive urbane mobilnosti

U ovom složenom pitanju vezanom uz regulaciju prometa u najužem centru grada, od najveće važnosti zasigurno treba biti sigurnost sudionika u prometu, posebno pješaka. Stoga, vrijedi navesti službene podatke o zabilježenim prometnim nesrećama u Križevcima na relaciji Ulice Ivana Zakmardija Ivankovečkoga – Trga Antuna Nemčića – Trga Josipa Jurja Strossmayera, u kojima su sudjelovali pješaci. Prema statističkim podacima dostavljenim od strane Policijske uprave koprivničko-križevačke, u razdoblju od 2015. do 2025. godine zabilježeno je 18 prometnih nesreća u kojima je ozlijeđeno 19 pješaka, od čega je 11 pješaka zadobilo lakše tjelesne ozljede, a 8 teške ozljede. Od 2010. do 2025. godine zabilježeno je 25 prometnih nesreća u kojima je ozlijeđeno 27 pješaka, od čega je 17 pješaka zadobilo lakše tjelesne ozljede, a 10 teške ozljede.

Iako gradski plan održive urbane mobilnosti predviđa dvije faze zatvaranja prometa u centru grada, gdje bi se u prvoj fazi zatvorio samo jedan smjer u centru grada i paralelno s njime ulica Drage Grdenića koja bi se zatvorila za drugi smjer, dok bi druga faza bila potpuno zatvaranje centra od Baltićeve ulice, u ovom tekstu navedeni pokazatelji ukazuju da već uvedena prva faza znatno doprinosi sigurnosti pješaka u prometu, a posebno djece. S obzirom da je ova tema uzrokovala jednu od vrućih rasprava tijekom predizborne kampanje, autor ovog teksta apelira na aktere koji će nakon održanih lokalnih izbora postati donositelji odluka da ih ne donose olako i vođeni tek populizmom.

Iako se srećom, prema informacijama PU koprivničko-križevačke, na području grada Križevaca ne ističu lokacije gdje bi se učestalo događale prometne nesreće, sigurnost i dobrobit svakog sudionika u prometu, a posebno pješaka među kojima su u značajnoj mjeri prisutna djeca, neprocjenjiva je u odnosu na druge možebitne razloge koje bi išli u prilog ukidanju današnje “zone 30” i jednosmjernog prometa u najužem centru Križevaca.

Činjenica da stanovnici iz 59 prigradskih naselja dolaze vozilima u centar grada ne može biti argument za vraćanje na dvosmjerni promet, jer čak i parkirališta u neposrednoj blizini ima i više nego dovoljno – kod sportskih dvorana, u Tadije Smičiklasa, kod Spara, kod Pevexa, kod doma zdravlja, kod staračkog doma, na početku Tomislavove, kod Jyska, kod Latina i u Svetokriškoj ulici. Potrebna je tek doza obzirnosti, nešto strpljenja i mala prilagodba dosadašnjih navika.