Mikuljanu posthumno Nagrada za životno djelo Zagrebačke županije

Proslavljenom hrvatskom filmskom redatelju Miroslavu Mikuljanu, rodom iz Raščana kod Križevaca, preminulom u veljači prošle godine nakon duge i teške bolesti, skupština Zagrebačke županije početkom srpnja je dodijelila nagradu za životno djelo. Na svečanosti povodom Dana zagrebačke županije 17. srpnja u hotelu “International” nagradu je primila udovica, hrvatska književnica Marija Peakić-Mikuljan. Mikuljana će se pamtiti kao redatelja velikog broja dokumentarnih filmova, dva igrana i dva kratka filma, te nekoliko televizijskih filmova za djecu. Njegovi filmovi dobili su brojna priznanja i nagrade u zemlji i inozemstvu – ukupno preko četrdeset nagrada.

Miroslav Mikuljan rođen je 7. studenoga 1943. godine, a osnovnu školu završio je u Sv. Petru Čvrstecu, Srednju poljoprivrednu školu u Križevcima, nakon čega je upisao Višu školu za socijalne radnike. Akademiju za kazalište i film, smjer: Filmska montaža diplomirao je 1987. godine. Svoju umjetničku karijeru započeo je 1962. godine u Kino klubu Zagreb. Na HRT_u je radio od 1989. do 2006. godine kada odlazi u mirovinu. U razdoblju od 1970. do 1980. godine snimio je šest dokumentarnih i dva kratka igrana filma “Hoću živjeti” i “Crveni i crni”. Za vrijeme svog angažmana na televiziji, prvo kao slobodni umjetnik, a kasnije kao urednik, stvorio je zavidan autorski opus: stotinjak feljtona i dokumentaraca, 2 drame za djecu i 3 drame za odrasle.

Kao autor i urednik na HRT-u omogućio je i projektirao, ili sam ostvario nebrojene emisije iz povijesti i suvremenosti Zagreba i zagrebačke okolice, a više je nego zaslužan za obradu brojnih kulturoloških i sakralnih tema vezanih za spomenike tog područja. U svojoj omiljenoj seriji “Sudbine” ostvario je neke od svojih dokumentarističkih vrhunaca, ali i vrijedna svjedočenja i zabilježbe o Domovinskom ratu. Snimio je filmove “Ljudi s mliječnog puta” (o mljekarima koji iz okolice Zagreba dolaze na tržnicu Dolac), “Čuvari mrtvih sela” i “Sam”, djela koja se bave demografskom problematikom Žumberka, te “Žumberačke perspektive” u kojima je pokušao vidjeti bolju budućnost tog područja.

Možda vam se svidi

Komentari su zatvoreni.