STRUČNO-ZNANSTVENI ODJEL
MODA: POVIJEST ODIJEVANJA, MODE I MODNOG DIZAJNA / Katarina Nina Simončić. – Zagreb: Školska knjiga, 2025.
Cjelovit i sistematičan pregled povijesti odijevanja, mode i modnoga dizajna prvo je takvo izvorno izdanje na hrvatskome jeziku.
Polazeći od ideje odjeće kao „materijalizirane granice između pojedinca (nositelja) i zajednice (društva), između osobnog i javnog prostora” dr. sc. Katarina Nina Simončič u kulturno-antropološkom diskursu daje pregled povijesti odijevanja, mode i modnoga dizajna zapadnog svijeta od pretpovijesti do kraja 20. stoljeća.
Kronološki pregled povijesnih razdoblja podijeljen je na tri pojmovne i vremenske faze.
- Prva, Povijest odijevanja, promatra se unutar vremenskih okosnica od prapovijesti do 14. stoljeća.
- Drugi dio knjige – Povijest mode – prati odjevne forme i modne fenomene od kasne gotike i rane renesanse do sredine 19. stoljeća, kada industrijska ali i društvena revolucija nadograđuju i proširuju značenje mode.
- Treća etapa i treći dio knjige posvećen je povijesti modnog dizajna, a započinje pojavom prvog modnog dizajnera Charlesa Fredericka Wortha (1825. – 1895.) te završava posljednjim desetljećem 20. stoljeća.

BELETRISTIKA
ŽENA U POLARNOJ NOĆI / Christiane Ritter; prevela s njemačkog Sanja Lovrenčić. – Zagreb: Mala zvona, 2025.
Christiane Ritter, tridesetsedmogodišnja domaćica, majka jednog djeteta i žena s nešto umjetničkog obrazovanja, uputila se 1934. prema Svalbardu – točnije, prema sjevernoj obali otoka Spitsbergena – na poziv svojega muža, pomorskog kapetana i zaljubljenika u daleki sjever.
Bila je opremljena svime što su joj dobronamjerni ljudi savjetovali da uzme za sobom, no nitko od njih nije znao što je točno čeka na odredištu. Vozeći se brodom prema sjevernim širinama, tajila je pred drugim putnicima krajnji cilj svojeg putovanja, znajući da po mišljenju većine takav pothvat nije za ženu. Jer, doista, prije Christiane nijedna se žena iz takozvanog civiliziranog svijeta nije odvažila otići u surove polarne prostore; njih se povezivalo isključivo s muškarcima, istraživačima, osvajačima divljine.
Koliko god u prvi mah iznenađena, pa i zastrašena životom u arktičkoj pustoši, Christiane Ritter hrabro se upušta u pustolovinu. Prilagođava se tijesnoj kolibi, udaljenoj 250 kilometara od najbližeg naselja, nastambi koja pruža tek elementarnu zaštitu pred silama prirode, i trudi se u njoj voditi kućanstvo za supruga i njegovog pomoćnika Karla. Često ostajući sama – dok dvojica muškaraca odlaze u lov, na kojemu se temelji njihova prehrana – uspijeva izaći na kraj s fizički zahtjevnim okolnostima, strahom i tjeskobom.
… autorica izuzetno dojmljivo opisuje arktički svijet, njegove životinjske stanovnike i klimatske specifičnosti, auroru borealis, dolazak leda, surovost stjenovite obale, život sitne ljetne vegetacije. Za razliku od drugih (muških) izvještaja iz polarnih prostora, u njezinom nije naglasak na poduzetnosti i hrabrosti istraživača i lovaca (iako se i o tome govori), nego na nezemaljskoj ljepoti krajnjeg sjevera i djelovanju njegovih ekstrema na ljudsku psihu.

DJEČJI ODJEL
KORA I ZAČARANI IZVOR / Franka Blažić; [ilustracije Klara Stilinović Tušek]. – Zagreb: Mozaik knjiga, 2025.
Kora nije obična djevojčica, a Gorsko kraljevstvo nije običan svijet.
Na čarolijom prožetim lokacijama Gorskog kotara žive bića iz mitova i legendi, vile i vilenjaci, čuvari šuma. Kada se ravnoteža počne urušavati, na ramenima djevojčice Kore naći će se teret mnogo veći od onoga koji bi prosječna jedanaestogodišnjakinja mogla podnijeti. Ili će možda baš ona dokazati da i djeca mogu popraviti svijet?
Kroz susrete s čudesnim stvorenjima, šumskim životinjama, novim prijateljima i vrlo stvarnim problemima, Kora otkriva da su znanje, suosjećanje i hrabrost ključne za promjenu. I za svijet. I za nju samu.
˝Kora i začarani izvor˝ Franke Blažić je fantastični roman za djecu i mlade inspiriran stvarnim predjelima i bogatom mitološkom baštinom Gorskog kotara, koji uz zabavnu pustolovinu donosi važne ekološke poruke.

KUTAK ZA MLADE
MAČ SEDAM SVJETOVA / Nada Mihaljević; [ilustracije Ana Salopek]. – Zagreb: Naklada Ljevak, 2025.
Trojica mladića kreću na put kroz svjetove na rubu tame, vođeni proročanstvima i davno zaboravljenim moćima. Njihova sudbina ispreplitat će se u borbi koja nadilazi prostor i vrijeme. Mač sedam svjetova vodi u avanturu punu tajni, prijateljstva i opasnosti.
U romanu ˝Mač sedam svjetova˝ autorice Nade Mihaljević bude se mračna stvorenja, a prijetnja se nadvija nad svih sedam svjetova. Trojica naizgled običnih mladića morat će se suočiti s izazovima i zadacima za kakve se nikad nisu spremali. Dan će krenuti u potragu za ocem koji je iznenada nestao. Dobio je tek uputu da potraži Kalnasa, starca s druge strane gorskog prijevoja. Zajedno kreću na put koji im svakoga dana razotkriva nova iznenađenja, pa i opasne zamke. ..
Suočeni s brojnim opasnostima, svakodnevno moraju svladavati prepreke i razna iskušenja, ali usput susreću velikodušne pomagače i otkrivaju neočekivane prijatelje. Putuju prema mjestu koje povezuje sve svjetove, a njihove će se sudbine nerazmrsivo ispreplesti.
