Kozmološki centar i križevačka zvjezdarnica otvorili su svoja vrata javnosti prije više od dvije godine, na svečanom otvorenju 20. travnja 2023. godine organiziranom u sklopu Dana grada Križevaca. Prve dvije godine rada obilježene su velikim brojem posjeta: čak četiri tisuće 2023. godine te preko tri tisuće 2024. godine. Međutim, ova godina donosi i kvalitativne napretke na znanstvenom i obrazovnom polju!
Podsjećamo da Kozmološki centar djeluje u tri područja: obrazovanju, području popularizacije znanosti i kulture te znanstvenim istraživanjima. On je dom Astronomskom društvu Perzeidi, udruzi P.O.I.N.T., Institutu za kozmologiju i filozofiju prirode te Zakladi za lokalni razvoj i solidarnost “Volim Križevce”. S obzirom na široko područje djelovanja navedenih organizacija teško je pobrojati sve rezultate postignute u jednoj godini u jednom tekstu, pa ćemo ih podijeliti u dva nastavka: znanstvena ostvarenja u prvom te rezultati u području izvaninstitucionalnog obrazovanja, kulture i popularizacije znanosti. Područjem znanosti primarno se bavi Institut za kozmologiju i filozofiju prirode.
Ove je godine Institut izdao treći broj časopisa Kozmologija kojim je obilježio 250. godišnjicu rođenja velikog njemačkog filozofa Friedricha Schellinga. Schellingova misao o jedinstvu prirode u časopisu nastavlja se i razvija kroz aktualne teme iz metafizike, evolucijske biologije, medicine, fizike i kozmologije, ali broj uključuje i polemičke tekstove odnosa znanosti i društva. Treći broj predstavljen je do sada u Osijeku, Vinkovcima, Zagrebu, Križevcima i Rijeci, ali sudeći po brojnim narudžbama preko internetske knjižare Instituta, časopis već ima vjernu publiku u dijelovima zemlje gdje još nije bilo organizirano predstavljanje. Štoviše, unatoč nakladi od 500 primjeraka, priprema se i reizdanje prvog broja časopisa
Fizikalna kozmologija ove je godine punila stupce znanstvenih časopisa i portala diljem svijeta, a posebno valja istaknuti za mnoge iznenađujuće rezultate eksperimenta DESI (Dark Energy Spectroscopic Instrument) koji ukazuju da se širenje svemira mijenja u vremenu, odnosno taj fenomen poznat je i kao misteriozna tamna energija čija snaga po novim eksperimentalnim podacima nije konstantna kroz povijest svemira. Objašnjenja u okviru standardnih modela evolucije svemira baziranih na Velikom prasku i kozmološkoj konstanti time nailaze na poteškoće. Nasuprot tomu, Petar Pavlović i Marko Sossich, članovi Instituta, već više godina razvijaju ciklički model svemira kojem ovakvi eksperimentalni rezultati idu na ruku jer se upravo u cikličkom modelu svemira kozmološki parametar mijenja u vremenu kako bi mogao nakon faze širenja djelovati na svemir tako da ga ponovno skuplja. U tom kontekstu ciklički svemir predstavlja model s manje pretpostavki od modela koji pretpostavljaju nastanak svemira iz ničega kao i njegovog beskonačnog širenja. Ipak, čest prigovor cikličkim modelima svemira je taj da ne udovoljavaju zahtjevu neograničenog povećanja entropije, a što je izraženo u poznatom BGV-ovom teoremu, međutim Pavlović i Sossich u zadnjem radu “Geodesically complete cyclic cosmologies and entropy” iz 2024. godine objavljenom u The European Physical Journal C ukazuju na ograničenja u takvoj interpretaciji te pokazuju da su unatoč tom matematičkom teoremu ciklički modeli svemira i dalje opstoji te ne može biti diskriminiran u odnosu na modele koji uključuju početak u Velikom prasku. Taj rezultat privukao je pažnju znanstvene zajednice pa je tako i astronom, poznati popularizator znanosti s fokusom na kozmologiju te član Kraljevskog astronomskog društva Phil Halper napravio intervju s Sossichem i Pavlovićem povodom njihovog rada. Halper intervjura i najpoznatija imena teorijske fizike današnjice kao Alana Gutha, oca inflacijske kozmologije, Rogera Penrosa, nobelovca i živuću legendu teorijske fizike, Carla Rovellija, začetnika kvantne teorije petlje te autora mnogih svjetskih bestselera prevedenih i na hrvatski jezik. Na hrvatskoj jeziku o ovoj temi može se čitati u trećem broju časopisa Kozmologija, u tekstu „Ciklički svemir i entropija”. Ovim doprinosima pokazuje se da znanstveni rad članova Instituta nisu samo kvantitativni, u vidu broja objavljenih članaka i citiranju, već da imaju idejni utjecaj na važne rasprave u međunarodnoj znanstvenoj zajednici.
Članovi Instituta aktivni su i u suradnji s domaćim i stranim sveučilištima i institutima. Osim ostvarenih suradnji sa Sveučlištem u Hamburgu pretprošle godine, ove godine su suradnje ostvarene i sa Univerzitetom u Banjoj Luci, točnije njihovim Filozofskim fakultetom gdje njeguju poseban interes za filozofijom prirode. Na domaćem planu suradnja je ostvarena s Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu koji je partner već na drugom EU projektu koji se provodi u sklopu Kozomloškog centra te Prirodoslovno-matematičkog fakulteta s kojim je ove godine potpisan ugovor o suradnji na stručnim, znanstvenim, razvojnim i obrazovnim projektima, a ponajprije na zajendičkom radu u području astronomije i astrofizike s Fizičkom odsjekom i prof. Vernesom Smolčić te doc. Nevenom Tomičićem. Time je omogućeno i da studenti PMF-a u sklopu svojih nastavnih aktivnosti mogu dolaziti i raditi na studentskim radovima na križevačkoj zvjezdarnici.
Pored znanstvenog rada, Institut organizira i znanstvene seminare te javna predavanja i tribine, u Zagrebu i Križevcima koji okupljaju sve veću zajednicu znanstvenika, istraživača i studenata u području fundamentalnih znanosti i filozofije. Križevci se tako sve češće spominju u tim akademskim krugovima, i nacionalnim i međunarodnim, u kojima do nedavno nisu imali gotovo nikakvu tradiciju djelovanja. Važnost kvalitetnog i kontinuiranog znanstvenog rada Instituta za lokalnu zajednicu je u tome da se njegovi članovi potvrđuju i kao relevantni te kompetentni stručnjaci i edukatori u navedenim područjima, a što pruža križevačkim školarcima i studentima i dostupnost kvalitetnijeg obrazovanja u njihovom kraju.