In memoriam Zlatko Kršul (1944.-2022.)

Dana 8. siječnja 2022. nakon duge i teške bolesti u Križevcima je preminuo Zlatko Kršul (77), diplomirani inženjer strojarstva i srednjoškolski nastavnik u mirovini, umjetnik bakrorezac, rodom Mitrovčanin iz Vojvodine.

Zlatko Kršul rodio se 1944. godine u Srijemskoj Mitrovici. Roditelji su podrijetlom iz Primorja, iz Bribira kod Crikvenice. U Mitrovici je odrastao i završio gimnaziju, stanovavši u Zanatlijskoj ulici, gdje je njegov otac bio poznati mitrovački krojač. Zvanje diplomiranog inženjera strojarstva stekao je na Fakultetu tehničkih nauka u Novom Sadu.

Životni put doveo ga je 1. siječnja 1977. godine u Križevce, iznimno cijenjenu tvornicu “Čelik”, pojam metalskog umijeća u tadašnjoj Jugoslaviji. Pola godine bio je smješten u hotelu “Kalnik”, sve dok nije dobio na korištenje stančić, kao vrstan stručnjak. Poslije je radio i u daruvarskom “Dalitu”, vinkovačkom “Metalu” te u ljubljanskom “Smeltu” kao konzultant. Profesionalno se specijalizirao kao krizni menadžer u upravljanju poslovnim i proizvodnim sustavima, a poslovno je bio angažiran i u Libiji.

Vratio se devedesetih godina u “Čelik”, među svoje metalce, u vrijeme velikih previranja kada je tvrtka bila u stečaju i bio je u kriznom menadžmentu. Od 1996. godine radio je u Srednjoj školi “Ivan Seljanec” kao nastavnik stručnih predmeta, a predavao je nacrtnu geometriju i tehničko crtanje i u križevačkoj Gimnaziji Ivana Zakmardija Dijankovečkoga. Kao stručni suradnik bio je angažiran i od strane kalničke tvrtke Consulting Project.

Bio je članom Križevačkog likovnog kruga, hobistički se bavio bakrorezom i izradom reljefa u bakrenom limu, a ljubav prema umjetnosti seže u 1968. godinu. Među njegovim djelima ističu se 14 postaja Križnoga puta na bakrenim pločama u župnoj crkvi svete Ane u Križevcima, Križni put svetištu u Aljmašu, zatim prikazi postavljeni u crkvi svete Ane u mjestu Koritna kod Semeljaca, u Stepinčevu domu za stare i nemoćne Sestara svetoga Franje u Cugovcu, a imao je četiri samostalne izložbe i više grupnih izložbi, od kojih je jedna upriličena u podrumu Hrvatskoga doma, kad je snimljen i prateći DVD. Izradio je i replike kovanica s likovima rimskih careva koji su rođeni u Sirmiumu, njegovoj rodnoj Srijemskoj Mitrovici. Dvjestotinjak radova poklonio je prijateljima i poznanicima te poslovnim suradnicima diljem svijeta.

Još 1961. sudjelovao je i u iskopavanju Carske palače u Srijemskoj Mitrovici, čime je dao svoj doprinos današnjim lokalitetima u rodnom gradu na Savi.

Bio je jedan od sudionika prvog uprizorenja živih jaslica ispred crkve svete Ane u Križevcima, gdje je utjelovio jednog od triju kraljeva, Gašpara.

Bio je aktivan u danas ugaslom Društvu oboljelih od miastenije gravis i predsjednik križevačke Podružnice Prostata u sastavu varaždinske udruge Prostata.

Ispraćaj Zlatka Kršula bit će se u petak, 14. siječnja 2022. godine u 13 sati na Gradskom groblju u Križevcima.

“Ljubav prema povijesti moga rodnog grada usadila mi je moja nastavnica povijesti još u osnovnoj školi Drenka Miković, čije ime neću nikada zaboraviti. Posebno sam još zavolio povijest grada, budući da sam u vrtu naše kuće (područje pod imenom Balatin) često iskopavao rimske novčiće. Posebno sam volio što u Mitrovici možeš voziti bicikl i svugdje stići, što mi je usadilo ljubav prema vožnji biciklom koja i danas traje. Kroz tu ljubav sam besplatno servisirao bicikle, a često ih i sastavljao i poklanjao. Do sada sam u životu poklonio približno 50-60 bicikala onima kojima je to bilo potrebno. Moj rodni grad mi je ostao u sjećanju po tri stvari koje ga krase i koje mogu biti veliki turistički brend: povijest starog rimskog grada Sirmija i njegovi imperatori; vožnja biciklom po gradu, bez problema, da se svugdje stigne; Sava i njena obala i šetnica s najljepšom riječnom plažom na tlu bivše države”. (HrvatskaRijec.rs)

Vezano
Komentiraj

Tvoja e-mail adresa neće se nigdje vidjeti javno