INTERVJU Željko Lacković: Koren nije radio ništa korisno, županiji trebaju marljivi, brzi i energični ljudi

Ljudi u našem kraju razmišljaju šire i otvorenije i zato nezavisni politički kandidati jačaju od izbora do izbora, izjavio je Željko Lacković početkom travnja u razgovoru za portal Danica.hr i najavio okupljanje svih nezavisnih gradonačelnika, načelnika i vijećnika iz naše županije, i svoju kandidaturu za župana. U međuvremenu se pakt s križevačkim dijelom nezavisne ekipe raspao, no Lackovića to nije zaustavilo pa je ranije najavljenog kandidata za zamjenika – Marija Martinčevića, zamijenio dugogodišnjom suradnicom, stomatologinjom Danijelom Glavosek Kovačić. Ovaj odvjetnik pažnju medija je privukao kao najštedljiviji gradski čelnik koji je na posao u đurđevačku Gradsku upravu, kao gradonačelnik u dva mandata, putovao biciklom, ali pamte ga i kao zastupnika koji je u Sabor ušao kao zamjena Milanu Bandiću. Danas ga, kaže, zanima isključivo politika koja donosi vidljive rezultate jer naš kraj predugo stagnira.

Najnerazvijeniji smo od pet sjevernih županija, gospodarstvo stagnira, poljoprivredna proizvodnja opada, kako ćete to promijeniti?

Točne su činjenice koje navodite, a posljedica su stagnacije koja traje punih 20 godina. Nekad smo bili treća županija po razvijenosti u Hrvatskoj, odmah iza Istarske i Varaždinske. Nažalost, potom je uslijedila dugogodišnja stagnacija, izostala je provedba kvalitetnih projekata s nacionalnom komponentom, od prometne infrastrukture do ulaganja u navodnjavanje ili turističku infrastrukturu, a sve je to posljedica neaktivnosti županijske uprave na čelu s dosadašnjim županom. On nije znao ili mu se nije dalo planirati i prijavljivati EU projekte, a ozbiljno je podbacio i na polju snažnog lobiranja za interese naše županije pri nacionalnoj vlasti. Ukratko, možda je proteklih godina ljudima bio simpatično lice, ali zapravo nije radio ništa korisno. Sadašnje stanje stagnacije treba zamijeniti brzim i snažnim razvojem županije s ciljem realizacije proračuna 50 posto više od prošlogodišnjih realiziranih 710 milijuna kuna kroz dvije godine, a kroz četiri godine realizaciju podići na 1,5 milijardu kuna. Odgovor leži u uspješnom korištenju EU fondova i izgradnji odnosa međusobnog uvažavanja s državnom razinom vlasti. Našoj županiji trebaju brzi i energični ljudi s vizijom i voljom da marljivo rade za dobrobit svih naših stanovnika.

U Križevcima više od dvije godine nedostaju pedijatar i ginekolog, nedostaje i stomatologa, oftalmologinja je otišla u mirovinu i radi na pola radnog vremena. Županijski Dom zdravlja nam je prije dvije godine rekao da „nisu mogli predvidjeti da će pedijatar s 65 godina otići u mirovinu“, što ukazuje na to da nema planiranja. Kako biste vi riješili ovaj problem?

Zdravstveni sustav je ključni pokazatelj uspješnog ili neuspješnog upravljanja županijom. Problem primarne zdravstvene zaštite se dugo godina generirao, tako da liječnika obiteljske medicine i specijalista od pedijatara do ginekologa nedostaje u većini općina i gradova. Uz župana, za ovakvo stanje odgovornost leži i na vodstvu Doma zdravlja koje ovaj problem može riješiti davanjem koncesija, odnosno ordinacija u zakup, te ako je potrebno i osiguravati dodatne pogodnosti za liječnike u suradnji s općinama i gradovima. Bolnički sustav i problemi s liječnicima gotovo svih specijalnosti druge županije rješavaju kroz mjere pogodnosti te odobravanja specijalizacija, no to se kod nas ne radi i zato treba primijeniti primjere uspješnijih županija.

Kad spominjemo zdravstvo, prema županijskom proračunu ove godine se za specijalističko-konzilijarnu službu u Đurđevcu i Križevcima zajedno izdvaja 370 tisuća kuna, a samo za promidžbu i informiranje Službe ureda župana čak 640 tisuća kuna. U četiri godine za promidžbu župana potrošeno je oko dva milijuna kuna, dok recimo sigurnu kuću još uvijek nemamo. Kako komentirate takvu raspodjelu sredstava i prioriteta?

Već sam spomenuo da dosadašnji župan nije znao ili mu se nije dalo privlačiti novac za našu županiju iz mnogih dostupnih izvora, a vi ste detektirali i dodatni problem: loše upravljanje i nepravedna raspodjela sredstava.

Ako u tri mandata niste ostvarili niti jedan značajniji projekt i dopuštate da županija lagano tone, ali istodobno imate ambiciju sigurno sjediti u fotelji još četiri godine, onda vam je prioritet vlastita promocija koja vam treba osigurati privid kao da nešto radite. Pa u zadnjim tjednima mandata pompozno potpisujete važne ugovore kako bi odali dojam da ćete raditi i u budućnosti, a sve uz činjenicu da javnost vrlo dobro percipira vaš nerad i prazna obećanja. Sigurna kuća je projekt koji se mogao ostvariti na nekoliko načina i uz korištenje EU sredstava, no gospodinu Korenu to očito nije bio prioritet. Nažalost, mnogo je zapuštenih projekata i neiskorištenih prilika, no vrijeme je da to promijenimo. To je, uostalom, i glavni cilj mojeg političkog angažmana: snažan razvoj naše županije.

Osim pojedinačnih turističkih manifestacija, uz sve prirodne resurse i kulturno-povijesne znamenitosti, turizam nam ide slabo. Županija je, primjerice, kupila dvorac u Rasinji, istovremeno dvorac u Gornjoj Rijeci propada, a novca za uređenje, kao ni ozbiljne strategije – nema. Kako biste, ako postanete župan, potaknuli razvoj turizma?

Kontinentalni turizam ima u našoj županiji potencijal gospodarskog razvoja za koji je potrebna jasna strategija i opredjeljenje. Dvorce koje spominjete, na žalost zbog nesposobnosti županije i namjere da se pored dvorca Inkey izgradi solarna elektrana na 50ha okolnog zemljišta, vjerojatno neće biti moguće revitalizirati. Načelnik Kolman pokrenuo je izmjene prostornog plana Rasinje, a župan Koren županijskog prostornog plana zbog omogućavanja gradnje  solarne elektrane na 50ha. Izmjenom plana želi se rekreacijsku zonu oko dvorca Inkey smanjiti za 30ha pretvaranjem zemljišta u industrijsku namjenu, te ujedno zaštićeno kulturno dobro oko samog dvorca izmjenom smanjiti s 21ha na 6ha, što slikovito govori o stvarnim namjerama oko razvoja turizma i obnovi dvorca. Navedene dvorce bilo je potrebno uključiti u projekt dvoraca Sjeverne Hrvatske u koji su se uključile sve županije osim naše. U narednom razdoblju EU sredstvima će biti omogućeno financiranje projekata zdravstvenog turizma te je u tom smjeru potrebno prilagoditi strategiju i konkretne planove s obzirom da imamo potrebne potencijale. Potrebno je brendirati lokalne proizvode i omogućiti plasman domaće hrane, ali i cijeli niz drugih aktivnosti koje su izostale zadnjih 20 godina.

Županija je u protekle četiri godine obnovila samo dvije škole, dogradnja križevačke gimnazije nije u proračunu ni za ovu godinu. Kakvi su vaši planovi za školstvo i obrazovanje?

Materijalna ulaganja u školstvo bilo je moguće financirati iz EU u pretpristupnom razdoblju do 2013. godine, te u redovnom financiranju 2013.-2020. Virovitička županija je obnovila sve školske objekte do 2013. godine, a Bjelovarsko-bilogorska će obnoviti svih 55 matičnih i područnih škola, od čega je 49 završeno. Suvišno je izlagati na ovu temu, no bez obzira na manjak mogućnosti EU financiranja potrebno je podići standard i za to postoje određeni mehanizmi u narednom razdoblju financiranja, ali za to nisu osigurani preduvjeti, niti će biti ako ne dođe do snažne promjene. Najzorniji primjer promašenog modela predstavlja gradnja sportskih dvorana u Svetom Ivanu Žabnu, Svetom Petru Orehovcu, Rasinji i Kloštru Podravskom, te Kalinovcu po modelu pola plaća županija iz kredita, a pola općine, također iz kredita. Žurba oko početka radova uzrokovana je predstojećim izborima, iako je dobro znano da je Hrvatska ispregovarala financiranje gradnje sportskih dvorana uz osnovne škole iz EU sredstava. Trebalo je pričekati jesen a zaduženje županije od 30 milijuna kuna i općina po šest i više milijuna kuna usmjeriti u dizanje kvalitete usluge općina prema socijalnim skupinama ili za financiranje vlastitog učešća u drugim EU projektima. Na žalost i neki gradovi pod pritiskom ranije danih obećanja i očekivanjima javnosti krenuli su u gradnju skupih sportskih dvorana i novih škola koje su mogle financirati iz EU sredstava.

Iako je aktualni župan Darko Koren odavde, Križevci od toga dosad nisu imali previše koristi. Dokaz tome je i posljednji broj Županijskog lista u kojem su pobrojani projekti koje Županija provodi, a Križevci se ni ne spominju. Kako Vi  mislite privući Križevčane i može li vam naštetiti činjenica da su propali dogovori o zajedničkom izlasku na izbore s Rajnovim nezavisnima? 

Koliko mi je poznato, osim što neuspješni župan nije godinama nogom stupio u gradsku upravu Đurđevca i Koprivnice, nije bio viđen ni u križevačkoj gradskoj upravi. Izostanak većih projekata posljedica je što gospodin Hrg nije više u Saboru i nema značajan utjecaj na lobiranje oko križevačkih projekata. Osobno sam se uvjerio u iskrenu predanost Hrga za pomoć projektima križevačkog kraja, a njegovim uspjesima su se kasnije kitili drugi i bili su u tome vrlo vješti, naročito gospodin Koren. Sada se sve te stvari otkrivaju jer nema tko podmetati leđa. Vjerujem da sam u križevačkom kraju poznat upravo po svojoj energiji i ustrajnosti u ostvarivanju ciljeva. Kad sam se odlučio kandidirati za župana, prihvatio sam načelo da mi u jednakom fokusu moraju biti svi gradovi i mjesta naše županije. Križevci i Prigorje imaju najrazvijeniju infrastrukturu i najbolje startne pozicije za razvoj gospodarstva i poljoprivrede, ali i turizma. Imam jasne ciljeve i planove koje ću izložiti u kampanji, a ključno za ovaj kraj je da se gospodarski razvoj u županiji mora pokretati prvo tamo gdje postoje najbolji preduvjeti. Vjerujem da Križevčani ne gledaju na lokalnu politiku i izbore usko i stranački i da će u većini glasati po savjesti kako bi se ovaj kraj najbolje razvijao, a to znači za promjenu. Sredine koje daju priliku nestranačkim, tzv. trećim ili nezavisnim opcijama, osim što razumiju nužnost potrebe za promjenom, znaju istodobno i kazniti na izborima one koji ne opravdaju povjerenje. Gradonačelnik Rajn kojemu sam davao podršku i 2017. godine kao nezavisnom kandidatu, ali i 2020. na parlamentarnim izborima kada sam pozivao Križevčane da glasaju za domaće ljude, na predstojećim izborima treba proći test birača. Kako će birači protumačiti njegovo pozicioniranje nije od značaja za moj izborni rezultat niti na nivou županije, ali niti na križevačkom području. Zato smatram da mi nepostizanje dogovora neće štetiti, a naročito jer je moja pozicija biračima jasna. Ne živim od politike nego od privatnog posla, ali imam iskreni poriv za političko djelovanje radi stvaranja boljih uvjeta u zajednici. Ako ne dobijem potporu birača, vraćam se u svoj odvjetnički ured gdje ću i nadalje zastupati interese svojih stranaka, mahom Podravaca i Prigoraca.

Vezano
Komentiraj

Tvoja e-mail adresa neće se nigdje vidjeti javno