Početkom 2020. godine naša bi županija napokon trebala dobiti sklonište za žene i djecu žrtve nasilja, najavio je župan Darko Koren pri potpisivanju Sporazum o suradnji s udrugom Hera Križevci.
– Vjerujemo kako je ovo za sada dobro rješenje do nekog dugoročnijeg modela. Osigurali smo potrebne preduvjete za osnivanje skloništa, a osigurat ćemo i sredstva kako bi uredili prostor i doveli ga do razine kako to predviđaju zakoni. udruga Hera će biti provoditelj projekta i važno je istaknuti kako najmom objekta sigurne kuće posao nije završen nego je tek počeo, a ono što slijedi je izrazito zahtjevno. Županija će sukladno dogovoru osigurati uvjete, a naša Hera koja je i certificirana za ovakve projekte će, siguran sam, njime uspješno upravljati – rekao je župan i dodao kako je Županija ovim činom jasno izrazila svoju namjeru da udruzi Hera pomogne u realizaciji ovog značajnog projekta. Županija, zapravo, ima obavezu osigurati uvjete za sklonište, kao što su ih već puno ranije osigurale gotovo sve županije.
Gorući problem
Trenutačno u Hrvatskoj postoji 19 skloništa za žrtve obiteljskog nasilja i najviše ih je u Zagrebu. Šest županija nema skloništa, a jedna od tih županija je i Koprivničko-križevačka. Jesenas se u priču uključilo Ministarstvo demografije, obitelji, mladih i socijalne politike koje sada koordinira aktivnostima kako bi se do kraja godine osnovale sigurne kuće u preostalih šest županija, među kojima je i naša.
– Županije će naći privremeno rješenje i osnovati sigurne kuće. Imaju zadatak pronaći objekte, opremiti ih i ishoditi od ministarstva sva potrebna rješenja kao privremeno rješenje – izjavila je u rujnu ministrica Vesna Bedeković.
Bedeković je naglasila da se pripremaju projekti u svih šest županija koji će biti prijavljeni u Europski socijalni fond kao dugoročno rješenje. Naime, Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća predviđa jednu sigurnu kuću na svakih deset tisuća stanovnika, dosadašnjim tempom takav standard nećemo dostići tako skoro.
– Trenutačno su napravljeni određeni koraci u svrhu osnivanja skloništa na području županije u suradnji s regionalnom upravom i udrugom. Smještaj u skloništu ženama žrtvama nasilja omogućit će rad na njihovu samopouzdanju, samopoštovanju, odmak od nasilnog odnosa, da u miru razmisle o partnerskoj vezi u kojoj se nalaze i o vlastitim potrebama kao i potrebama svoje djece. One moraju napraviti sigurnosni plan za sebe i djecu, razmisliti o kratkoročnim i dugoročnim ciljevima kako bi uspjele promijeniti kvalitetu života- objasnila je predsjednica udruge Hera Marina Švagelj Jažić, koja je potpisala sporazum u ime udruge i dodala kako je neophodno da se u skloništima za žene zaposle stručne osobe, psiholozi i socijalni radnici koji će raditi sa žrtvama.
Europska obveza
Na pokretanju sigurnih kuća radi se ubrzano prije nego li Hrvatska prvog siječnja preuzme predsjedanje Vijećem Europske unije. Pred manje od mjesec dana državna tajnica Marija Pletikosa sudjelovala je u Helsinkiju na međunarodnoj konferenciji Zaustavimo nepovoljne reakcije – zaustavimo nasilje, na kojoj su Krovna organizacija domova i skloništa za majke i djecu i Europska mreža protiv nasilja nad ženama sadašnjem finskom te predstojećem hrvatskom predsjedništvu Vijećem Europske unije uputili tzv. Helsinšku deklaraciju, odnosno dokument kojim zagovaraju daljnju obvezanost i odlučnu akciju s ciljem suzbijanja svih oblika nasilja nad ženama.
Deklaracija poziva na daljnje djelovanje sve ključne dionike – države članice, Vijeće Europske unije, Europski parlament i Europsku komisiju. Između ostalog, zalaže se za daljnju ratifikaciju te dosljednu primjenu Istanbulske konvencije, osiguranje odgovarajućih sredstava za pitanja ravnopravnosti spolova i borbu protiv nasilja, osiguranje odgovarajuće zaštite prava djece i drugo.
Državna tajnica Pletikosa tada je poručila da će se Hrvatska za vrijeme predsjedanja Vijećem EU nastaviti zalagati za jednake mogućnosti te ostvarenje ravnopravnosti spolova kao temeljnog načela Unije. Obećala je da će Hrvatska posebnu pozornost posvetit prevenciji i suzbijanju svih oblika nasilja nad ženama. U europske okvire nikako se ne uklapa činjenica da županija koja ima više od 115.000 stanovnika do sada nije osnovala sklonište za žene i djecu žrtve nasilja, iako je na to obvezuju dokumenti koje je Hrvatska potpisala. (GPP)
Komentari su zatvoreni.