Amsterdam razvija poroke prema muzejima: Istražili smo ostavštinu Vincenta van Gogha i Anne Frank (II. dio)

© Anne Frank House / Photographer: Cris Toala Olivare
© Anne Frank House / Photographer: Cris Toala Olivare

Kao što smo jučer i najavili, danas Vam donosimo drugi dio priče o amsterdamskim muzejima.

> Amsterdam razvija poroke prema muzejima: Istražili smo ostavštinu Vincenta van Gogha i Anne Frank

Kuća Anne Frank, koja ima svojstvo muzeja, predstavlja jedno od najposjećenijih odredišta kulturnog Amsterdama, no po broju turista i drugih gostiju koji je posjećuju, ipak se nalazi dosta iza Muzeja Vincenta van Gogha. Da spomenemo i konkretne brojke, one govore kako je djela slavnog slikara u 2017. godini vidjelo 2,26 milijuna posjetitelja, dok je Kuća Anne Frank na četvrtom mjestu s milijun i 266 tisuća.

Annelies Marie Frank rođena je u židovskoj obitelji u Frankfurtu 1929. godine, no već sa četiri i pol godine njena obitelj odlazi iz Njemačke zbog djelovanja nacističkog režima. Luku spasa pronašli su, pokazat će se privremeno, u Amsterdamu. Ljeto 1942. donosi početak nevolja, njemačku okupaciju Nizozemske, što je bio jasan signal Ottu Franku da svoju obitelj mora negdje sakriti. Ulaz u tajne sobe zgrade u kojoj je Annin otac imao kancelariju, skriven velikom policom za knjige, bio je u tom trenutku jedini izlaz. Upravo ove prostorije dio su Kuće Anne Frank, koja od 1960. godine priča priču o hororu kroz koji je obitelj, ali i cjelokupna židovska zajednica prolazila.

© Anne Frank House / Photographer: Cris Toala Olivare

Nakon dvije godine skrivanja, nacisti su otkrili tri malene prostorije u kojima se ukupno 15 ljudi pokušavalo spasiti, te su sprovedeni u logore. Preživio je samo Otto Frank, ali, srećom, preživjeli su i dnevnici njegove kćeri, koja je umrla u logoru sa svega 15 navršenih godina. Dnevnici, kao i sam Otto, desetljećima otkrivaju potresne detalje o životu nizozemskih židova za vrijeme okupacije. Primjerice, nije im bilo dozvoljeno voziti se tramvajem ili posjećivati svoje kršćanske prijatelje, a to je samo dio od nekoliko desetaka diskriminacijskih slučajeva.

Muzej je osmišljen vrlo dinamično i zanimljivo, u smislu da svaki kutak i prostorija donose neku od priča iz života Anne Frank i njene kasnije ostavštine. Spomenute prostorije u kojima su boravili za vrijeme skrivanja, praktički su očuvane u autentičnom obliku, što upotpunjuje kompletan dojam posjete. Uz audio materijale koje svaki posjetitelj dobije na korištenje tijekom obilaska, dobije se još bolji uvid u sve što se tih godina događalo.

Unutar muzeja, mogu se vidjeti razni originalni dokumenti, fotografije, citati iz dnevnika, kao i autentični dijelovi dnevnika. Multimedijalni dio muzeja posjetiteljima pruža mogućnost da kroz svojevrsno virtualno putovanje kućom Anne Frank saznaju dodatne informacije o ljudima u skrovištu, Drugom svjetskom ratu te snimke nekih od svjedočanstava Otte Franka godinama nakon završetka rata.

Posjet muzeju traje između 90 i 120 minuta, količina informacija koja se pritom pruža je na zavidnoj razini, a za kraj ćemo izdvojiti jedan citat Otte Franka.

“Većina roditelja, zapravo, ne poznaje svoju djecu”.

U obrazloženju je rekao kako je čitanjem dnevnika u kojem je Anna detaljno opisivala svoje emocionalno stanje u raznim trenucima, shvatio da roditelji često ne mogu doprijeti do tih osjećaja ili ih pretpostaviti.

© Anne Frank House / Photographer: Cris Toala Olivare
© Anne Frank House / Photographer: Cris Toala Olivare
© Anne Frank House / Photographer: Cris Toala Olivare
Možda vam se svidi

Komentari su zatvoreni.