Amsterdam razvija poroke prema muzejima: Istražili smo ostavštinu Vincenta van Gogha i Anne Frank

Photo: Jan Kees Steenman

 

Popularna lokacija svih uzrasta željnih zabave kakva se malo gdje može naći. Otprilike tako bi mogla glasiti definicija Venecije sjevera, kako se često zna tepati Amsterdamu. Razlog tome je oko 160 kanala koji dijele grad na 60-ak otočića, stvarajući sliku grada koji neodoljivo podsjeća na nedaleku nam talijansku destinaciju.

Kada se spomene Amsterdam, prvo što mnogima pada na pamet je legalizirano konzumiranje brojnih opojnih sredstava, kao i svjetski poznati Red district. Ove čari grada nemoguće je ne iskusiti, barem pasivno, hodajući ulicama. Ipak, puštamo ih sa strane i na maštu pojedinca, a osvrćemo se na nešto drugačiji vid turizma, po kojem je najpoznatiji nizozemski grad također poznat. Nekoliko je svjetski renomiranih muzeja smješteno u blizini brojnih kanala, kao što su Rijksmuseum, Stadelijk ili Rembrandtov muzej. Naša knjiga spala je na dva imena te smo posjetili van Goghov muzej, kao i Kuću Anne Frank, koja također ima svojstvo muzeja.

O životu Vincenta van Gogha ne treba previše govoriti niti nabrajati činjenice koje se mogu lako izguglati. Slikanjem se počeo baviti veoma kasno, tek s 27 godina. Do 36. je narctao većinu svojih najvećih radova, prije nego što si je, pritisnut mentalnim problemima, odrezao desno uho. Godinu kasnije pobjegao je iz psihijatrijske ustanove te počinio samoubojstvo, a da je malo koga, osim njegove uže obitelji, uopće bilo briga za to. Van Gogh je slavu stekao tek nakon svoje smrti, dok je za života prodao ravno jednu sliku. Muzej posvećen njegovom životu i radu nalazi se u srcu muzejske četvrti, prigodno nazvanog gradskog kvarta. Ulaznica stoji 19 eura, no to je doista sitnica ako uzmemo u obzir da možemo vidjeti gotovo 600 autentičnih radova i 700 pisama ponajvećeg slikara kojeg povijest pamti.

Self-Portrait with Grey Felt Hat
Vincent van Gogh, September-October 1887

 

Razgledavajući na desetke prostorija ispunjenih djelima nizozemskog velikana, jedna od prvih ostavlja odličan dojam . U njoj se nalazi 12 autoportreta, na kojima je umjetnik naslikan tijekom različitih aktivnosti. Zatim prolazimo kroz dosta postava, kao što su Van Goghovi modeli, Moderna umjetnost u Parizu ili Snovi o Japanu. U potonjoj je povukao paralelu između francuskog juga i zemlje s dalekog istoka. On je jug Francuske vidio kao idealan prototip Japana, a brojni stručnjaci smatraju da je u njegovom slučaju to značilo mentalnu transpoziciju. „Nećemo u Japan, pošto je on sišao na europski jug“, jedan je od desetina citata iscrtanih po zidovima muzeja, a kroz koje se pokušava objasniti njegova fascinacija Japanom.

Kada smo se već dotaknuli i juga Francuske, kada se tamo preselio, van Gogh je počeo slikati suncokrete, pa je tako nastala i jedna od njegovih najvažnijih slika – Suncokret. Nažalost, nismo je mogli vidjeti jer je trenutno kod konzervatora. Naime, bijeli pigment koji je koristio za neke od svojih slika, detektiran je kao glavni krivac za propadanje nekolicine slika, među kojima je i Suncokret. Na žutim nijansama slike, koristio je taj pigment, što je u kombinaciji sa svjetlosti izazvalo kemijske reakcije te nijanse žute boje pretvorile u smeđu.

Osim slika, u muzeju možemo pročitati i brojna sačuvana pisma koja je napisao bratu Theu, brojnim umjetnicima s kojima je surađivao kao što su Paul Signac, Emily Bernard, Anton van Rappard i Paul Gauguin. Za obilazak muzeja potrebno je otprilike između dva i pol do tri sata, no to ovisi o osobnim sklonostima i interesima. Kakvi god oni da jesu, možemo Vam jamčiti kako će te teško ostati ravnodušni na sve što ovaj muzej pruža.

Photo: Jan Kees Steenman
The Harvest Vincent van Gogh, June 1888
The Potato Eaters
Vincent van Gogh, April-May 1885
Sunflowers
Vincent van Gogh, January 1889

 

Napomena: Drugi dio članka, posvećen Muzeju Anne Frank, možete pročitati sutra.

Možda vam se svidi

Komentari su zatvoreni.