Multimedijska umjetnica i dizajnerica Tea Hatadi doktorirala je ljetos na zagrebačkoj Akademiji likovnih umjetnosti na temi „RAT-ART: Umjetnost i domovinski rat“. Javna obrana njenog doktorskog rada održala se 21. srpnja 2023. na Nastavničkom odsjeku Akademije pred povjerenstvom u sastavu: prof. art. Duje Jurić – predsjednik Povjerenstva, prof. dr. art. Ksenija Turčić – članica i prof. dr. sc. Sanja Cvetnić – članica. Mentori tijekom rada na doktoratu bili su prof. art. Ante Rašić i dr.sc. Ivana Mance Cipek. Hatadi je ravnateljica Gradskog muzeja Križevci, nedavno imenovana na drugi mandat, a stručni ispit za kustosa povjesničara umjetnosti položila je 2020. godine.
Sažetak disertacije: Intenzivna emocija kolektivne anksioznosti može biti potaknuta samo velikom količinom nasilja i straha koje izaziva rat. U takvim okolnostima i umjetnost i umjetničko djelovanje nužno mijenjaju svoje prioritete, intenzivno propitujući svoju ulogu i pojavne oblike. Utjecaj nasilja, stroja za strah, koji mijenja pojedinca, kao i čitavu okolinu i društvo u kojem živi, poticaj su za razvoj i nastanak novih načina gledanja na umjetnost i umjetnički angažman, što predstavlja središnju temu ovog istraživanja. Fokus ovoga umjetničkog istraživanja jest analizirati, kroz umjetničku praksu i teoriju, jesu li i na koji način okolnosti ratne agresije na Hrvatsku te Domovinskog rata koji je uslijedio utjecale na razumijevanje umjetnosti i njezine uloge, odnosno na njezine pojavne oblike.
Praktična komponenta doktorskog rada – umjetnički rad zasniva se na istraživanju utjecaja rata na umjetnost, s vremenskim odmakom i iskustvom u suvremenom kontekstu, kroz medij instalacije, pri čemu će nužno ponuditi i novu razinu spoznaje koju podrazumijeva subjektivna pozicija umjetnika. U praktičnom dijelu umjetničkog istraživanja ostvareno je nekoliko radova odnosno ciklusa koji se tematski izravno vezuju na rat i ratnu tematiku i propituju ih. Serijom radova Museum of softwar postavljana su pitanja: „Koliko je razvoj individue uvjetovan trenutkom i prostorom u kojem postoji i u kojem stvara?“; „Koliko vanjski podražaji utječu na hipotalamus pojedinca i koje su emocije koje iz tog podražaja proizlaze i koje se odražavaju na umjetničko stvaralaštvo?“; „Kako umjetnik može potaknuti promatrača na promišljanje o onom drugom i dalekom?“
Tea Hatadi rođena je 25. ožujka 1980. u Koprivnici, Osnovnu školu pohađa u Križevcima. Od 1994 do 1998. pohađa Školu primijenjene umjetnosti i dizajna u Zagreb gdje je diplomirala na grafičkom odsjeku. Godine 2008. diplomirala je na Nastavničkom odsjeku Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi profesora Miroslava Šuteja i Dalibora Jelavića, gdje je nastavila poslijediplomski doktorski studij slikarstva pod mentorstvom prof. Ante Rašića I dr. sc. Ivane Mance. Kao CEEPUS-ova stipendistica od 2003. do 2005. studira dva semestra na Akademiji likovnih umjetnosti, arhitekture i dizajna u Pragu u slikarskom studiju i atelijeru K.O.V. Godine 2006. s kolegama osniva umjetnički kolektiv Projekt6 s kojim ostvaruje međunarodne gostujuće izložbe i projekte (Bristol, London, Amersffort, Zagreb, Rijeka, Osijek, Križevci).
Prije i nakon studija radila je kao voditeljica mnogih autorskih likovnih i edukativnih radionica, vanjska suradnica za likovnu kulturu (Učenički dom Križevci), stručna suradnica prof. E. R. Tanaya na projektu Tradicija i suvremenost i umjetnička suradnica prof. Ines Krasić na projektu suradnje ALU Zagreb i O.Š. Vis, a 2009./2010. radi kao umjetnička suradnica na ALU u Zagrebu u nastavi slikarske klase profesora Dalibora Jelavića (Slikarstvo 1 i 2). Godine 2010. boravila je na rezidenciji u KulturKontakt Austria u Beču i Kunstenaarlogies u Amersfoortu, Nizozemska. Kao predavačica gostovala je u srednjoj školi BORG 3 u Beču i na ALU u Zagrebu (Razgovori na Jabukovcu). Godine 2011. ostvarila je prvi kustoski koncept s međunarodnom izložbom Halfway, 2013. autorsku koncepciju Identitet 48. zagrebačkog salona, s Antom Rašićem i Snježanom Ban koncepciju izložbe Retroperspektiva: Ova bi djela mogla biti…, te autorsku kustosku koncepciju izložbe Posljednji materijali: Hommage Galeta.
Od listopada 2012. do travnja 2015. godine radila je kao voditeljica Galerije PM i Galerije Prsten u Hrvatskom društvu likovnih umjetnika u Zagrebu, gdje je sudjelovala u realizaciji i produkciji više od šezdeset međunarodnih i hrvatskih izložbi, projekata, tribina i radionica, realizirala nekoliko autorskih projekata te uređivala i dizajnirala umjetničke knjige i kataloge izložbi (Thomas Rentmeister, Duje Jurić, Tomislav Čeranić, Stipan Tadić, Salon mladih, Zagrebački salon, Godišnja izložba članova HDLU i mnoge druge). Godine 2012. i 2013. članica je Odbora za dodjelu godišnjih nagrada HDLU-a, članica Umjetničkog savjeta Galerije PM, a 2016./2017. članica je Komisije za inovativne umjetničke i kulturne prakse pri Ministarstvu kulture Republike Hrvatske.
Godine 2013. boravi na rezidenciji Regional Creative Atelier Josef Nadj, Ex Ordinary, NBO, u Kanjiži, Srbija, nakon koje je ostvareno više izložbi na području bivše Jugoslavije. Iste godine predstavlja Hrvatsku radom Cenzura sreće na Mediterranea 16, Bjcem, Bijenale mladih Mediterana na Mole Vanvitelliana, Ancona, Italija. Godine 2015. i 2016. umjetnica je i suradnica na projektu meer teilen : share more, Shed im Eisenwerk u Frauenfeldu, Švicarska. U suradnji s Gradom Zagrebom 2017. i 2018. kreira i vodi umjetnički program kao dio europskog projekta Europski biciklistički izazov u sklopu kojeg realizira s Darinkom Jug i Hrvatskim sportskim muzejom izložbu Kronika uspjeha: Povijest bicikla u Zagrebu. Inicijatorica je i autorica odnosno suautorica međunarodnog interdisciplinarnog umjetničkog projekta C.O.S.M.O.S. Centar zvuka, margina tišine u suradnji sa Švicarskom (Kunstmuseum Thurgau Ittinger i Merkurgarten, Zürich) i Kolumbijom (National University of Colombia in Bogotá).
Za svoj rad koristi različite medije koji čine kompleksnije prostorne i site specific instalacije. Umjetnički rad predstavila je na više festivala, sedamnaest samostalnih i na preko osamdeset skupnih izložbi u petnaest zemalja Europe, Azije i Južne Amerike; u Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori, BiH, Makedoniji, Švicarskoj, Njemačkoj, Nizozemskoj, Italiji, Kolumbiji, Vijetnamu, Velikoj Britaniji, Poljskoj, Austriji i Češkoj. Članica je Hrvatskog društva likovnih umjetnika od 2008. godine i Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika (multimedijalna umjetnica) od 2010. do 2019. godine.
Od svibnja 2019. godine imenovana je ravnateljicom Gradskog muzeja Križevci, a 2020. godine polaže stručni ispit za kustosa povjesničara umjetnosti. Kao ravnateljica Muzeja ostvaruje međumuzejske i međuinstitucionalne suradnje, provodi i osmišljava godišnji izložbeni program gdje je i sama ostvarila više autorskih, kustoskih i produkcijskih projekata, kao i autorske manifestacije i edukativne programe. Bila je članica Ocjenjivačkog suda za izbor Idejnog rješenja spomen-obilježja braniteljima Domovinskog rata s područja Grada Križevaca, članica Povjerenstva za zaštitu grobova i grobnih objekata na gradskom groblju u Križevcima. Od 2021. članica je Povjerenstva za predlaganje imena naselja, ulica i trgova na području Grada Križevaca. Od svibnja 2023. godine imenovana je na drugi mandat ravnateljice Gradskog muzeja Križevci.
Komentari su zatvoreni.