INTERVJU Građani Križevaca su zadovoljni našim radom i to mi je najbitnije. To pokazuje da sam na dobrom putu. Naravno da u godinu dana nije realizirano sve što smo planirali jer je to nemoguće, ali idemo korak po korak, ističe gradonačelnik Rajn
Nakon što je na prošlogodišnjim lokalnim izborima kao nezavisni kandidat pobijedio dugogodišnjeg HSS-ovog gradonačelnika Branka Hrga, novi gradonačelnik Križevaca Mario Rajn od prvoga se dana etablirao kao jedan od proaktivnijih gradonačelnika ovoga saziva lokalnih vlasti. Pokrenuo je digitalizaciju grada, intenzivirao komunikaciju i odnose sa građanima, obrtnicima i poduzetnicima, uključio građane u kreiranje proračuna, osigurao besplatne udžbenike za osnovnoškolce, a prvu godinu mandata definitivno je obilježio projektom ‘Križevački sunčani krovovi’, prvim u Hrvatskoj kojim je građanima omogućeno da ulože novac u sunčanu elektranu koja će, nakon rekordno kratkog roka u kojem je prikupljen novac za gradnju, uskoro početi s radom. S Rajnom smo napravili ‘inventuru’ prve godine mandata, te provjerili kakvi su planovi za naredno razdoblje.
G. Rajn, prošla je godina dana otkako ste preuzeli upravljanje Gradom Križevci. Kako ste zadovoljni, jeste li u ovih godinu dana realizirali sve što ste planirali?
– Građani Križevaca su zadovoljni i to mi je najbitnije. To pokazuje da sam na dobrom putu. Naravno da u godinu dana nije realizirano sve što smo planirali jer je to nemoguće, ali idemo korak po korak. Za početak krenuli smo u modernizaciju nerazvrstanih cesta, smanjili cijenu građevinskog zemljišta kako bi potaknuli da ljudi grade i ostanu u Križevcima, od ove godine naši će učenici imati besplatne školske udžbenike. Konačno smo uspjeli riješiti višegodišnji problem izdvajanja tvrtke Vodne usluge d.o.o. iz našeg Komunalnog poduzeća Križevci čime smo si otvorili put prema sredstvima Hrvatskih voda i provedbi projekta Aglomeracije koji obuhvaća izgradnju sustava odvodnje. Napravili smo prve korake prema obnovi kina koje već godinama zjapi prazno i propada. Ista stvar je s našom bušotinom geotermalne vode Križevčanka-1 koju godinama nitko nije dirao, a potencijalna je za korištenje u energetske i lječilišne svrhe.
Ove smo godine potpisali memorandum o razumijevanju s INA-om i Visokim gospodarskim učilištem u Križevcima te krećemo u ispitivanja i hidrodinamička mjerenja naše bušotine.
Značajno smo se angažirali oko stjecanja statusa „Grad Križevci – prijatelj djece“ što se vidi po mnogobrojnim aktivnostima usmjerenim prema djeci i njihovim roditeljima.
Tijekom kampanje često sam naglašavao kako je nužno probuditi grad, vjerujem kako smo upravo to kroz društvena događanja postigli. Primjerice, pokrenuli smo održavanje Criscon konferencije koja uoči svog drugog izdanja već okuplja velik broj učitelja i profesora, programera i inženjera. Imali smo Dječji tjedan, ali i prvi Advent u povijesti Križevaca koji je ponudio sve što manifestacija u predbožićno razdoblje treba ponuditi – klizalište, ugostiteljsku i prigodnu prodaju, glazbene nastupe, radost sugrađana.
Što biste, od svega učinjenoga, istaknuli kao najvažnije i najznačajnije, čime ste najzadovoljniji?
– Na prvom mjestu je svakako izdvajanje tvrtke Vodne usluge d.o.o. iz Komunalnog poduzeća Križevci čime smo mogli započeti značajne aktivnosti oko realizacije projekta Aglomeracija. Iako za sada građanima to ne znači toliko s obzirom da još uvijek nema onog „opipljivog“ dijela, ovaj projekt imat će dugoročne efekte za stanovništvo Križevaca.
Križevački Razvojni centar i tehnološki park u ovih godinu dana zaista je počeo s ozbiljnijim punjenjem kapaciteta, a potom i sa značajnijim razvojem tih tvrtki što je upravo poanta RCTP-a.
Najzadovoljniji sam brojnim ulaganjima u djecu i u školstvo. Besplatni školski udžbenici, osiguravanje besplatne prehrane za djecu u riziku od siromaštva, višegodišnji projekt pomoćnika u nastavi, energetska obnova zgrade Osnovne škole „Vladimir Nazor“ i zgrade Dječjeg vrtića Križevci, potom poboljšavanje materijalnih uvjeta u DV Križevci i adaptacija sportske dvorane samo su neki primjeri ulaganja.
Zadovoljan sam što smo smanjili cijenu građevinskog zemljišta centru grada i tako potaknuli ljude da kupuju, grade i ostanu u Križevcima. Čisto radi usporedbe, u samo 10 mjeseci prodano je 6 zemljišta, a prije ovog smanjenja uspjelo se prodati samo jedno zemljište!
Jedan od istaknutijih projekata kojim ste privukli pažnju javnosti svakako je projekt Sunčane elektrane koju su, putem crowdfunding kampanje, financirali sami građani. S obzirom da je to prvi takav projekt u Hrvatskoj, jesu li ostali gradonačelnici iskazali interes za njega, kakve su reakcije?
– Reakcije su izuzetno pozitivne i mislim da smo po tome posebno postali prepoznatljivi. Dogodilo mi se već nekoliko puta da su na spomen Križevaca ljudi odmah rekli Križevački sunčani krovovi, a dosta gradonačelnika je imalo konkretne upite. S obzirom na interes javnosti koji je bio izvan svih očekivanja odlučili smo na još jednoj lokaciji postaviti solarnu elektranu u sklopu tog projekta. Osim značajnog interesa ostalih gradova, ovaj projekt potaknuo je dio križevačkih poduzetnika da ulože u solarne elektrane na krovovima svojih zgrada.
Nakon uspjeha projekta solarne elektrane najavili ste nove slične projekte – možete li nam reći više o tome što planirate?
– Svakako postaviti solarne elektrane na drugim javnim objektima te dodatno poticati poduzetnike da se okrenu prema solarima. Želja nam je potaknuti obiteljska kućanstva da se jave na natječaj, kad se otvori, za postavljanje solarnih panela na krovišta, pa da i oni krenu s korištenjem energije iz obnovljivih izvora. Kao što sam već rekao, u Križevcima postoji geotermalni izvor tako da bi bilo odlično kada bi iskoristiti toplinski potencijal geotermalne vode, prvenstveno za zagrijavanje zgrada javnih ustanova.
Jedan od Vaših prvih projekata je i digitalizacija gradske uprave. U kojoj je to fazi, kad ćete u potpunosti odbaciti papire i prijeći na digitalni oblik rada?
– Godinu smo započeli novim webom pristupačnijim građanima, uveli smo i aplikaciju Popravimo.hr putem koje naši građani mogu putem mobitela i weba u par klikova dojaviti komunalne probleme. Uskoro ćemo implementirati sustav upravljanja dokumentima upravo kako bi ubrzali procese rada u gradskoj upravi i skratili vrijeme rješavanja predmeta, a uvođenjem elektroničkog potpisa smanjit ćemo potrošnju papira što je u skladu s današnjim trendovima očuvanja prirode i okoliša. Uveli smo novi geografski informacijski sustav zahvaljujući kojem građani imaju online pristup podacima prostorno-planske dokumentacije, katastra i zemljišnih knjiga pa tako mogu vidjeti u kojim se zonama nalaze njihove čestice, kakvi su prostorni planovi na tom području kao i komunalne podatke. Kroz taj sustav komunicirat ćemo javnosti značajan broj informacija od primjerice zone košnje, kad se kosi, gdje su radovi i slično.
Kad smo već kod rada gradske uprave, jeste li, nakon preuzimanja dužnosti, uvodili kakve promjene u njezinom ustroju i načinu funkcioniranja?
– Da, bilo je nužno napraviti neke promjene u ustroju i to se pokazalo kao dobro rješenje. Dugi niz godina poslovi jednog odjela obavljali su se u drugom i kada je trebalo napraviti neko izvješće pola se informacija pogubilo. Novom sistematizacijom omogućen je bolji protok informacija i same komunikacije.
Početkom godine objavljena je analiza po kojoj Grad Križevci u prošloj godini bilježi najveći pad broja nezaposlenih od svih hrvatskih gradova. Je li tu riječ o zapošljavanju ili su ove brojke rezultat iseljavanja?
– Ako pogledate stranice s oglasima za posao vidjet ćete da u Križevcima postoji stalna potražnja za radnicima, pogotovo od stane naših obrtnika i poduzetnika. Tu je i projekt Zaželi koji će omogućiti zapošljavanje 33 žene, a Grad Križevci je u suradnji s Hrvatskim zavodom za zapošljavanje Područnim uredom Križevci putem programa javnih radova zaposlio 7 osoba. Ono što ipak smatram najrelevantnijim jest broj zaposlenih sugrađana, a prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u prvom mjesecu 2017. godine bilo je 6870 zaposlenih Križevčana dok se ta brojka do kraja 2017. povećala na 7093 zaposlenih Križevčana. Dakle, riječ je o 223 novih zaposlenja i radno aktivnih sugrađana.
Stoga, dio smanjenja nezaposlenosti prisutan je kroz zapošljavanje, ali nažalost, jedan dio brojki odnosi se na trend iseljavanja i od te porazne činjenice ne bježimo već ju nastojimo smanjiti.
Na koji način i kojim mjerama Grad Križevci potiče otvaranje novih radnih mjesta? Kako pomažete poduzetnicima i kakvi su efekti?
– Grad Križevci poduzetnicima i obrtnicima nudi brojne mjere kako bi im pomogao u poslovanju, a upravo je jedna od mjera ona za nova zapošljavanja.
Od kada sam preuzeo dužnost gradonačelnika snažno se zalažem za usklađivanje potreba gospodarstva i potreba na tržištu rada pa ćemo tako sufinancirati uspostavljanje učeničkog praktikuma Srednje škole „Ivan Seljanec“ za strojarstvo i poticati izgradnju kompetencija nezaposlenih kako bi bili usklađeni s potrebama lokalnog tržišta rada. Očekujem u narednom razdoblju značajniji iskorak od Pučkog otvorenog učilišta kao gradske ustanove u kontekstu cjeloživotnog obrazovanja i usavršavanja. Također, kroz niz programa u Razvojnom centru i tehnološkom parku želimo dodatno osnažiti poduzetnički duh i način razmišljanja kod naših mladih jer samo jasnom svijesti o važnosti i nužnosti poduzetnika, obrtnika i slobodnih djelatnost, možemo postati konkurentnija zajednica.
Čim je uveden u Bjelovar, iskazali ste interes za tax free model kojeg je uveo Dario Hrebak. Planirate li ga i Vi uvesti?
– Svaki kvalitetan model koji su uveli drugi gradovi, ako je primjenjivo, uvest ćemo i u Križevcima.
U Križevcima imate najveći Razvojni centar i Tehnološki park u Hrvatskoj. Jeste li zadovoljni njegovim funkcioniranjem i utjecajem na razvoj gospodarstva i poduzetništva na području grada?
– Trenutno je u Razvojnom centru i tehnološkom parku Križevci 30 poduzetnika od kojih bi posebno istaknuo mladu tvrtku Speck koja je osnovana prošle godine od strane dvoje mladih informatičara, a sada traže svojeg 10. zaposlenika. Upravo su oni najbolji primjer konkurentne novootvorene tvrtke koja se vrlo brzo razvila uz podršku Grada Križevaca.
Cilj RCTP-a je poticati poduzetništvo, inovacije i gospodarski razvoj u Križevcima te zaista dosadašnjim rezultatima idemo u tom smjeru.
Ove ste godine, po prvi put u povijesti grada, osigurali besplatne udžbenike za sve osnovnoškolce. Koje su još mjere kojima pomažete mladim obiteljima i borite se protiv negativnih demografskih trendova?
– Postoji niz mjera, od sufinanciranja vrtića, naknada za rodilje pa do darova za svetog Nikolu i od ove godine besplatnih udžbenika za sve učenike osnovnih škola. Siguran sam da će ovi besplatni udžbenici još dodatno olakšati roditeljima, ali nisam siguran koliko će to poboljšati demografiju. Mislim da je danas glavni problem loše demografije teško usklađivanje poslovnog i obiteljskog života. Ljudi danas rade sve dulje i kada dođu kućama teško je provesti kvalitetno vrijeme sa svojom djecom. Nadalje, konkurentnija osobna primanja, prvenstveno u obiteljskim neto primicima moraju biti na višim razinama kako bi obitelji osjećale sigurnost i dostojanstven život. Sve ove ostale mjere koje se provode će tada biti još dodatna pomoć.
Cilj za buduće razdoblje nam je osigurati rad u jednoj smjeni te omogućiti produljeni boravak.
Najavili ste da krećete u projekt stanogradnje. Jeste li već odlučili po kojem modelu i kako, te koliko stanova ćete graditi?
– Anketa koju smo prošle godine proveli o stambenim potrebama građana pokazala je da su naši građani većim dijelom zainteresirani upravo za kupnju stanova. Neki privatni subjekti već su krenuli u izgradnju vlastitih stambenih jedinica što me jako veseli jer su nam upravo privatne inicijative potrebne kako bi značajnije pokrenuli investicijski ciklus.
Grad Križevci najuspješniji je u povlačenju EU novca u zadnjih pet godina. Jeste li zadovoljni uspješnošću Vaše gradske uprave na tom području i koliko se oslanjate na EU sredstva u planiranju gradskih projekata?
– Da, iznimno sam zadovoljan i svaki novac koji dođe iz drugih izvora je odlična vijest. U proteklih godinu dana odobreno nam je pet projekata ukupne vrijednosti 14.197.905,37 kuna, a riječ je o pomoćnicima u nastavu, školskoj prehrani učenika u riziku od siromaštva, izgradnji nerazvrstane ceste Male i Velike Sesvete, energetskoj obnovi zgrade Dječjeg vrtića Križevci te projektu I ja odvajam.
Redovito se susrećete s građanima, obrtnicima i poduzetnicima. Kakve su njihove poruke i reakcije, jesu li zadovoljni onim što radite i načinom na koji odgovarate na njihove potrebe i probleme?
– Neke probleme i potrebe je moguće lako riješiti, drugi problemi su višegodišnji poput neizgrađenosti sustava odvodnje u našim naseljima, vodoopskrba stanovništva, nerazvrstane ceste. Građanima želimo dati do znanja da smo svjesni problema, ali da ne možemo preko noći ostvariti ono što se godinama nije ostvarivalo, unatoč beskonačnim obećanjima.
Što su slijedeći ključni koraci i projekti koje planirate? Što građani mogu očekivati u narednom periodu, koji su Vam planovi i ključni ciljevi do kraja mandata?
– Provedba strateških ciljeva: Obnova i pokretanje kina, provedba projekta odvodnje Aglomeracija Križevci i projekta Agrocentar koji uključuje gradnju klaonice za što su pokazali najveći interes naši poljoprivrednici.
Nastaviti s modernizacijom i rekonstrukcijom cesta, energetskom obnovom zgrada u vlasništvu Grada Križevaca, potaknuti obiteljske kuće odnosno pravne osobe na korištenje obnovljivih izvora energije, dodatna ulaganja u školstvo i sportsku infrastrukturu.
Jedan ste od čelnih ljudi u Udruzi neovisnih gradonačelnika. Kako ste zadovoljni njezinim funkcioniranjem i razvojem, i koji su planovi Udruge u narednom periodu u kojem ćete joj Vi i predsjedati ako se ne varam?
– Ja sam član Udruge i zadovoljan sam njenim radom. Ona je organizacijski dobro formirana, osnovan je i ured udruge te se intenzivno radi na terenu i predstavlja rad nezavisnih.
Radite li u Udruzi na nekim zajedničkim projektima i planovima ili je riječ isključivo o networkingu? Koliko često se nalazite i koje su glavne teme?
– Prvenstveno networking, ali postoje projekti poput pilot projekta općine Cetingrad. Udruga ima prostora za iskazati svoje mišljenje u radnim skupinama pri izradi zakona ili pravilnika, a članovi se sastaju dva puta godišnje na velikim susretima dok se izvršna koordinacija nalazi na mjesečnoj bazi. Glavne teme su problemi lokalnih sredina, razgovori oko povlačenja sredstava EU, kontakti prema resornim ministarstvima, bolja suradnja s Vladom, institucijama i tvrtkama.
Koliko je Vama, kao mladom i na političkoj sceni neiskusnom gradonačelniku, pomoglo članstvo u Udruzi? Možete li nam navesti neki primjer?
– Omogućilo mi je na brži način i na jednom mjestu proširiti krug kontakata. U ovom trenutku članstvo u Udruzi pomaže mi u razmijeni iskustva oko projekta Aglomeracije, jednog od strateških ciljeva Grada Križevaca. (gradonačelnik.hr)
Komentari su zatvoreni.