Križevci više nisu prvi po broju blokiranih građana

Dug hrvatskih građana u nepunu godinu dana narastao je za više od milijarde kuna i do lanjskog 30. studenog iznosio je 42,80 milijardi kuna, dok je s koncem 2016. bio 41,16 milijardi, podaci su Financijske agencije koja je provela analizu na osnovu evidencije neizvršenih osnova za plaćanje. Gledano u brojkama, blokiranih je bilo 322.783, a što je ipak za nepunih pet tisuća manje nego krajem 2016. (tj. 327.176 građana).

Očekivano je, s obzirom na veličinu, najviše blokiranih živjelo u Zagrebu – 62.316, iliti 7,89 posto od sveg stanovništva grada, s dugovanjima teškima 12,35 milijardi kuna. Udio građana s ovršenim računima u Zagrebu je, u odnosu na radno sposobno stanovništvo, 11,6 posto, no, u tom je ipak, s 14,10 posto, vodeća Koprivničko-križevačka županija, koju slijedi Sisačko-moslavačka županija. Križevci su, što je novost, izgubili neslavni primat grada s najviše blokiranih u objema kategorijama u državi. U odnosu na ukupnu populaciju u blokadi je 11,23 posto građana, odnosno njih 2372 do 30. studenog 2017., a prvo je Dugo Selo u Zagrebačkoj županiji s 11,33 posto. Dugoselaca je najviše ovršenih i u odnosu na broj radno aktivnih (16,66 posto, u Križevcima 16,59 posto).

U najvećim regionalnim i gospodarskim središtima, kao što su Split, Rijeka i Osijek, te Zadar, broj građana s blokiranim računima varira od 6,72 do 7,01% u ukupnom broju. Prema Fini, mjeri li se prosječan iznos duga, najviše su blokirani građani Čakovca, čiji prosječan dug iznosi 359.000 kn, slijede Benkovčani 340.000 i Samoborci s dugom od 250.000 kuna.

Izvor Poslovni.hr
Možda vam se svidi
1 komentar
  1. Stanislav piše:

    Po ovome se čini kao da to što nije više prvi na neslavnoj listi stvar statističke greške, a ne neke promjene u stvarnom stanju stvari. Kako gradska vlast misli pomoći tim ljudima? 11 posto građana uopće nije zanemarivo i sigurno je to bitnija politička tema od asfaltiranja cesta recimo.

Komentari su zatvoreni.