Izbornik
FacebookTwitterGoogle+RSSYouTube

Križevački ‘Radnik’ među građevinskim tvrtkama koje traže uvoz radne snage

GRAĐEVINARI NA PRAGU SNAŽNIJEG UVOZA RADNIKA Glad za kadrom zbog novih hotela čija se gradnja zahuktava.

Dobri primjeri poslovne prakse kao odgovor na poremećaje na tržištu rada dolaze iz Malog Lošinja i Križevaca, što s obzirom na gorući izazov s kojima se suočavaju poslodavci, posebice oni u djelatnostima sezonalnog karaktera u sektoru turizma i graditeljstva, znači i da se tiču manjka radne snage, sve očitijeg problema mnogih poslodavaca.

Glavina razloga posljedica je rastućeg pritiska u vidu odljeva domaće radne snage preko granice, uglavnom uvjetovanog cijenom i uvjetima rada, što potvrđuju i u Sindikatu graditeljstva Hrvatske (SGH). No, kako poslodavci mogu svojim aktivnostima barem djelomično doskočiti tom problemu, ako ne i u cijelosti se pobrinuti za stvaranje pretpostavki za dugotrajno zadržavanje radnika u svom poslovnom “bazenu”, pokazuje se na rijetko pozitivnom primjeru hotelske kompanije Jadranka hoteli koja je odlučila do iduće sezone sagraditi nove smještajne kapacitete za svoje radnike.

Kako se doznaje, riječ je o rješenju za smještaj 150 radnika za koje je predviđen novi objekt na lokaciji u Velom Lošinju, a što se tiče izvođenja radova o tome se trenutno razgovara. Na projektu se pregovara s Jadrankinim dugogodišnjim poslovni partnerom križevačkim Radnikom, inače tvrtkom koja kao i druge članice HUP-Udruge graditeljstvo stalno traži da se uvede red i stane na kraj nelojalnoj konkurenciji.

Njezino godišnje izvješće pokazuje da je vješto parirala problemima koji su potopili pola građevinskog sektora od početka krize, a bilanca i to da pod zadnje ostvaruje značajne stope rasta prihoda, od 50 posto pa i više (oko 350 mil. kn lani, dok je konsolidirana bilanca iznad 400 mil. kn). Također, ispod ‘radara’ je i podatak da je Radnik vlasnik udjela od oko 7% u tvrtki Zračno pristanište na Malom Lošinju, kao i to da je vlasnik bogate materijalne i financijske imovine – nekretnine, postrojenja i oprema, udjeli u povezanim društvima i dionice drugih tvrtki, krediti, pozajmice i vlastite 
dionice.

A što se core biznisa tiče doznajemo da je trenutačno Radnik najprisutniji u Istri, također vezano uz velike turističke investicije, primjerice s Kamgradom je aktivan u 1/3 posla na najvećem hotelskom gradilištu na Jadranu, gdje nastaje luksuzni Hotel Park s 5* u Rovinju zahvaljujući ulaganju Maistre u iznosu većem od pola milijarde kuna, dok je rok za završetak do sljedeće sezone.

Kako nam je kazao predsjednik Uprave Radnika koji je i najveći dioničar te tvrtke (preko 40%) – Mirko Habijanec, ujedno i direktor navedene HUP-ove Udruge, na jesen će započeti radovi u Velom Lošinju na smještajnim kapacitetima za Jadrankine zaposlenike. No, istodobno u realizaciju će krenuti i nova Jadrankina hotelska investicija u iznosu od 20-ak milijuna eura u proširenje i unaprjeđenje tamošnjeg.
Posljednja je to u nizu na tom otoku vitalnosti od velikih investicija ruskih vlasnika lošinjskih Jadranka hotela, a na projektu dogradnje hotelskih kapaciteta Punte s 80 novih soba i s kategorizacijom od najmanje 4 zvjezdice na isti način pregovora križevačka tvrtka. Habijanec je ispred udruge poslodavaca graditeljstva dodatno stoga, kao i potaknut stanjem u sektoru, u velikoj akciji za sondiranje terena započeo razgovore s predstavnicima Vlade, konkretnije Ministarstva rada kako bi svi građevinari koje sa završetkom turističke sezone čekaju novi graditeljski poslovi u tom trenutku imali dovoljno radne snage za nove aktivnosti.
“Graditeljstvo je postalo sezonsko, i dok ima turističkih investicija mi stupamo na scenu, a za to su nam evidentno potrebni novi modeli, izjavio je Habijanec za Poslovni dnevnik otkrivajući da je na prošlotjednom sastanku u Ministarstvu rada to bila glavna tema. Prema više izvora riječ je o više od 2000 dodatnih radnih dozvola, iako će i to biti premalo prema iskazanim potrebama.
U tom kontekstu najavljuje se i da Hrvatska intenzivno radi na zaključivanju sporazumu o upućivanju radnika iz BiH (detaširanje) – to je bila jedna od važnih gospodarskih tema iz nedavnih političkih razgovora dvije države, a po modelu kakav je Hrvatska imala s Njemačkom prije našeg ulaska u EU. Utoliko, problem s manjkom radnika ove jeseni ne bi trebala imati domaća građevinska industrija u velikoj mjeri, a taj smjer i hitnost u rješavanju potvrdila nam je predsjednica SGH Jasenka Vukšić koja kaže kako Sindikat načelno podržava dodatni uvoz radne snage, ali pod uvjetima da se uvedu kriteriji za poslodavce koji bi dobivali te radnike te da se poštuje granski kolektivni ugovor.

Novi model o kojem je riječ donijet će, pojašnjava pak Habijanec, mogućnost ugovaranja s BiH-a tvrtkom kao kooperantom za poslove na projektima u Hrvatskoj za domaćeg glavnog izvođača tako da će dobiti radne dozvole za radnike u odnosu na konkretno gradilište. U tom smjeru odvijaju se i razgovori s MUP-om. To znači i da bi svaka hrvatska građevinska tvrtka dobila pravo na uvoz radnika koji bi bio određen prema broju vlastitih radnika koje zapošljava, a ne po sistemu tko se prvi javi, taj može iskoristiti u cijelosti raspoloživu kvotu.

“Po tom modelu doprinosi bi se plaćali u matičnoj državi radnika (BiH), a porezi u Hrvatskoj, dok je naročito važno što će inspekcija rada kontrolirati isplaćuju li se plaće i našim radnicima i uvezenim radnicima iz detašmana po tarifama iz Kolektivnog ugovora koji je na snazi za građevinski sektor”, kaže Habijanec.

Najave za raspodjelu dodatnih kvota isključivo prema kriterijima te uz transparentnost sustava morale bi pomoći svima, slažu se i drugi veliki građevinari, pa jedan sugovornik za ilustraciju navodi da bi to značilo da tvrtka koja ima 400 svojih zaposlenika može dobiti još oko 80 radnih dozvola za uvezene radnike (između 15 i 20% u odnosu na svoje radnike) koji mogu raditi kroz cijelu godinu, dok bi ‘odzvonilo’ tvrtkama bez vlastitih radnika koje inače na razne načine stvaraju pomutnju na tržištu.(PD)