Izbornik
FacebookTwitterGoogle+RSSYouTube

Održavaju se 5. dani hrvatskih svetaca i blaženika

Molitvenim, književnim i glazbenim programom posvećenim službenici Božjoj Marici Stanković, misnim slavljem koje je predvodio dr. Vinko Mamić te otvorenjem izložbe portreta „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu“ autorice Maje Vidović u Križevcima su u četvrtak 24. siječnja 2013. započeli 5. dani hrvatskih svetaca i blaženika. Svečanost proslave službenice Božje Marice Stanković započela je u crkvi sv. Ane uvodnim pozdravom župnika križevačke župe sv. Ane Stjepana Sovičeka te službenici Božjoj Marici Stanković posvećenom prezentacijom koju su osmislile i prikazale članice svjetovnog instituta Suradnice Krista Kralja, koji je utemeljila Marica Stanković.

Glazbeni obol euharistijskom slavlju dali su bogoslovi duhovne grupe „Službenica Božja Marica Stanković“ pri Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu. Program je nastavljen u Gradskoj galeriji otvorenjem izložbe oltarnih slika „Hrvatski sveci i blaženici u našem narodu“ akademske slikarice Maje Vidović u tehnici akrila na drvu. Izložbu, koja će biti otvorena do 15. veljače, prati sadržajan katalog u kojem je estetsku analizu napisao Stanko Špoljarić, u njemu je objavljen i popis svih hrvatskih svetaca i blaženika te slugu i službenica Božjih te je prikazano svih deset portreta naših duhovnih velikana. Nakon zatvaranja izložbe u Križevcima, ta ista izložba bit će otvorena 18. veljače u župi i samostanu bl. Augustina Kažotića na zagrebačkoj Peščenici.

5. dani hrvatskih svetaca i blaženika nastavljeni su u petak 25. siječnja 2013. prigodnom prezentacijom posvećenom sluzi Božjem fra Leu Petroviću i 65 subraće, euharistijskim slavljem koje je predvodio postulator postupka mučeništva fra Miljenko Stojić, te okruglim stolom „Budući hrvatski blaženici“. Svečanost je započela prezentacijom koju je s naglaskom na ubojstvo trojice hercegovačkih franjevaca u Maclju prikazao i obrazložio, davši i društveno-politički kontekst stradanja, publicist Damir Borovčak.

Glazbeni obol misnome slavlju dao je vokalni ansambl „Dobri Pastir“ iz istoimene župe u Brestju kraj Sesveta. Taj je ansambl zapjevao i nakon mise na okruglome stolu „Budući hrvatski blaženici“ u križevačkom Hrvatskom domu. O četvero kandidata za oltar s puno su podataka i veoma toplo govorili vicepostulatori i promicatelji slugu Božjih. O časnoj sestri milosrdnici, mučenici Žarki Ivasić koju su 1946. strijeljale komunističke vlasti u Gospiću govorila je s. Veronika Popić. O sluzi Božjem Placidu Corteseu, talijanskom franjevcu konventualcu koji je veći dio svojega života proveo pomažući Hrvatim na Cresu pa je bio i mučen, ključne je životne naglaske dao fra Ivan Bradarić.

Pretprogramom i misnim slavljem koje je u križevačkoj župnoj crkvi sv. Ane u večernjim satima predvodio vicepostulator kauze za proglašenje blaženim sluge Božjeg Ante Antića dr. fra Josip Šimić te radionicama za djecu na temu hrvatskih svetaca i blaženika u prijepodnevnim i popodnevnim satima, u Križevcima je u subotu 26. siječnja 2013. održan program trećega dana 5. dana hrvatskih svetaca i blaženika. Sadržajno prikazivanje života, djelovanja i poruke sluge Božjega Ante Antića dao je u postulator Šimić prije same mise. Okupljenima je ispripovijedao Antićev životni put od rođenja u Šepurinama na Prviću 1893. do smrti 1965. godine u župi Majke Božje Lurdske u Zagrebu.

Tijekom prijepodneva u križevački Hrvatski dom stiglo je više od 200 djece iz petnaestak  hrvatskih sredina: iz Tuhlja, Zagorskih Sela, Vrbovca, Zrinskog Topolovca, iz zagrebačkih župa: sv. Pavla iz Retkovca, Dobrog Pastira iz Brestja i Svih svetih iz Sesveta. Sudjelovala su i križevačka djeca iz župe sv. Ane, OŠ Ljudevita Modeca, OŠ Vladimira Nazora te skupina „Isusovi učenici“. Oni su, pod pokroviteljstvom mjesečnika „Mak“, tijekom jutra i prijepodneva stvarali literarne, novinarske, dramske, likovne, glazbene i plesne izričaje na temu hrvatskih svetaca i blaženika. Križevačkim župama i Udruzi za promicanje znamenitih Križevčana „Dr. Stjepan Kranjčić“ kao organizatorima suorganizacijski su se pridružile križevačke gradske institucije: Pučko otvoreno učilište, Gradska knjižnica „Franjo Marković“, Glazbena škola Alberta Štrige i Gradski muzej.