Nadamo se da neće proći zakon koji ukida specijalističke studije

Intervju – Andrija Špoljar, dekan Visokog gospodarskog učilišta Križevci. Na današnji dan je 1860. osnovano tadašnje Kraljevsko gospodarsko i šumarsko učilište, koje je u stoljeće i pol izraslo u respektabilnu poljoprivrednu visokoškolsku ustanovu u Hrvatskoj

Visoko gospodarsko učilište u Križevcima danas slavi 150 godina postojanja, i u povodu jubileja razgovaramo s prof. dr. Andrijom Špoljarem, odnedavno novim dekanom te obrazovne ustanove.

Što znači voditi Učilište koje je jedno od najstarijih takvih u regiji?
Čast mi je i zadovoljstvo biti dekan jedne od najstarijih europskih visokoškolskih ustanova, koja ima vrlo dobre rezultate u znanstvenoj i stručnoj djelatnosti, a za obrazovanje ove godine primili smo i Povelju RH koju nam je dodijelio predsjednik Ivo Josipović.

Koliko je studenata trenutačno na VGU?
Ustrojen je trogodišnji stručni studij poljoprivrede s usmjerenjima zootehnika, bilinogojstvo i menadžment farme te dvogodišnji specijalistički diplomski studij s dva usmjerenja, iz poljoprivrede i ekonomije. Više je od 700 studenata, a od početka uvođenja Bolonjskoga procesa diplomiralo ih je više od 400.

Kakva im je perspektiva?
Mogli bismo reći da je stanje u poljoprivredi slično stanju gospodarstva u našoj državi. Proizvodne površine i prinosi u odnosu na prije gotovo su prepolovljeni. No, naši inženjeri se zapošljavaju najviše u struci, poglavito na vlastitim OPG-ima, ali i u tijelima državne uprave. Postoji interes za zapošljavanje inženjera praktičara i u drugim poduzećima.

Koliko se danas u hrvatskom društvu cijeni poljoprivredna struka?
Poljoprivredna struka svugdje je u svijetu, pa tako i kod nas priznana, stoga je zanimanje učenika za upis na VGU više nego veliko. U 150 godina promijenili smo i nadživjeli šest država. U Hrvatskoj, kao sedmoj, tijela državne uprave nisu dovoljno učinila za zaštitu vlastite poljoprivrede. Podilazilo se sitnim proizvođačima, davanjem poticaja bez obzira na to pojavljuju li se ili ne na tržištu. Danas farmer u ovoj državi bez ijednog dana radnog staža prima mirovinu. Ne potiču se dovoljno velika gospodarstva koja ostvaruju visoke prinose. Problem je i Zakon o nasljeđivanju, gdje zemljište nasljeđuju oni koji ga nikad neće obrađivati. Mogli bismo reći da bi Hrvatska od uvoznika hrane mogla osmišljenijom politikom u kraćem vremenu postati izvoznik proizvoda.

Koliko je zaposlenih na VGU i kakav je njihov znanstveni “presjek”?
Na Učilištu je zaposleno 52 djelatnika, od toga je 12 doktora znanosti, 15 magistara, 6 inženjera, 2 VSS, a ostali su tehničko osoblje i radnici na učilišnoj ekonomiji. Možemo se pohvaliti da znanstvenici imaju više od 160 objavljenih znanstvenih radova u zemlji i svijetu, ukupno više od 300.

Kakav je stav VGU u pogledu najavljenih promjena Zakona o visokom
 obrazovanju?
Nacrtom prijedloga zakona nažalost ukinuo bi se specijalistički studij na Učilištu. Sve visoke škole i veleučilišta, bude li taj zakon zaživio, naći će se u vrlo nepovoljnom položaju u odnosu na sveučilišta. Nadam se da neće biti prihvaćen.

Nedavno je iz lokalne vlasti poručeno da je šteta što u vodstvu VGU nema više Križevčana…
Lokalne vlasti uvelike pomažu pri gradnji i opremanju Učilišta. Nevažno je odakle ljudi dolaze, Učilište nikada nije imalo niti će imati regionalni karakter, Grad od 11.000 stanovnika ne može osigurati 27 znanstvenih djelatnika. Ne bi bilo ni dobro da znanost ima lokalni karakter jer ima globalno značenje. (VL)

Možda vam se svidi

Komentari su zatvoreni.