Nezavisna studentska inicijativa: ‘Školarine ugrožavaju jedno od osnovnih ljudskih prava’

Na kraju trećeg tjedna studentske blokade nastave na nekoliko fakulteta u Hrvatskoj, koje su inicijatori i predvodnici studenti zagrebačkog Filozofskog fakulteta, za intervju smo zamolili aktivnog člana Nezavisne studentske inicijative, inače Križevčanina. U skladu s pravilima cijelog prosvjeda za pravo na besplatno obrazovanje, kojim studenti ne žele skretati pažnju na pojedince među sobom, identitet našeg sugovornika nećemo otkriti, dok je on za Križevci.info otkrio kakva je atmosfera među studentima te kada i kakav završetak prosvjeda predviđaju.

KŽ.INFO: Iako se zapravo iz samog naziva inicijative može iščitati vaš konačni cilj, za početak molim te ukratko iznesi zahtjeve Nezavisne studentske inicijative za pravo na besplatno obrazovanje.

Student FF: Prvo treba razjasniti neke medijski pogrešno predstavljene osnovne koncepte prosvjeda. Naime, ne postoji “Nezavisna studentska inicijativa” kao organizacija, pa tako ni ja nisam njen član. Inicijativa je svatko tko se bori za besplatno obrazovanje, a odluke donosimo na velikim plenumima otvorenim za sve, pa tako i one koji se ne slažu. Plenum je jedina instanca koja može odlučivati o svim bitnim pitanjima, pa tako i o zahtjevima. Dakle, zahtjeve ne iznosimo kao organizacija ili “dio studenata”, već ih iznose studenti FF i ostali zainteresirani građani organizirani u tijela neposredne demokracije. Taj zahtjev je zapravo jedan jedini – osiguranje javno financiranog javnog obrazovanja na svim razinama za sve koji zadovolje uvjete upisa. To pretpostavlja ukidanje svih oblika školarina na javnim obrazovnim ustanovama ili jednostavno: besplatno obrazovanje. Najlakše je to usporediti sa srednjoškolskim sustavom – i tamo postoje uvjeti upisa, ali ne postoje školarine.

KŽ.INFO: Na koji način mislite da je moguće realizirati besplatno obrazovanje u Hrvatskoj na svim razinama, od preddiplomskog do postdiplomskog? Znači li to prijemne ispite i za doktorske studije?

Student FF: Besplatno obrazovanje je potrebno osigurati zakonski, tj. zakonom zabraniti naplaćivanje školarina neposredno od studenata. Izrada tog zakona trebala bi se provoditi uz nadzor visokoškolskih ustanova kao i studentskih plenuma. To je pravno-birokratski dio priče. Ako mislite na financijski dio priče to je vrlo izvedivo. Naime, prema izjavama rektora Bjeliša, riječ je o iznosu između 300 i 500 milijuna kuna. To se možda čini kao velik iznos, ali u kontekstu ostalih proračunskih izdvajanja nije. Prema zadnjem rebalansu samo za “mirovne misije” troši se 350 milijuna kuna, a za “modernizaciju vojske” čak 15 milijardi. Za dvorane za svjetsko rukometno prvenstvo potrošila se milijarda i pol kuna, a ukupni troškovi organizacije bili su još veći, nogometnim klubovima je oprošteno oko 700 milijuna kuna duga, itd… Ne kažem da se upravo iz tih sektora novac treba prenamijeniti za pokrivanje troškova školarina, ono što želim reći je da to doista nije velik iznos i da razlozi zašto se inzistira na školarinama nisu financijski nego politički. Da, to znači ukidanje upisnina i “troškova prijemnog ispita” jer smo svjesni da postoji opasnost da se umjesto školarina jednostavno povećaju upravo ta naplaćivanja što dakako ne bi riješilo problem. Također to znači i besplatne doktorske studije jer nema nikakvog razloga zašto bi se baš oni naplaćivali. Tu je posebno zanimljivo da su doktorski studiji uvjerljivo najskuplji, a opet trošak njihovog izvođenja je najmanji i tu se najjasnije vidi princip prema kojem se titula kupuje. Jednaka dostupnost obrazovanja svima je pravo i doista ne mogu smisliti niti jedan razlog zašto bi doktorska titula trebala biti dostupna samo onima koji mogu platiti. Ako netko smisli racionalni argument molim da mi javi.

KŽ.INFO: U prvom tjednu blokade i mediji i mnogi društveno-politički akteri zemlje o studentskom su prosvjedu govorili sa simpatijama. No, s vremenom se čini kako ta podrška jenjava, je li se radilo tek o koketiranju, bez ozbiljnog shvaćanja vaših zahtjeva?

Student FF: Medijska reprezentacija cijele stvari je bila potpuno shizofrena. Jedino što je konstanta jest neprestano najavljivanje “jenjavanja” cijele stvari. S jedne strane, razumljivo je to početno iznenađenje pošto je napravljena potpuna promjena paradigme “iznošenja zahtjeva putem prosvjeda”. Nikada nisu postojale vođe ni “medijska lica”, nije postojao nitko koga bi se izoliralo i po potrebi hvalilo ili osporavalo. S druge strane, “intelektualna javnost” je pokazala potpunu nedoraslost trenutku. Čini mi se da gotovo nitko nije u potpunosti shvatio što se događa osim onih koji su bili neposredni svjedoci događanja. Ukratko, sve analize i kritike čine mi se potpuno neadekvatnima. To donekle pokazuje stanje u “akademskoj zajednici”. U trenucima kada se događa društveni pokret koji se bori za osnovna ljudska prava, činjenica da se netko kome bi takvi pokreti trebali biti dio struke brine za minuse i bodove je potpuno nevjerojatna. Uz te uvjetno rečeno nesporazume, postoji i hrpa medijskih manipulacija. Prije svega bih htio istaknuti priču o tzv. vječnim studentima. To je nešto što se neprestano povlači po medijima, iako smo desetak dana u svakoj svojoj izjavi uporno ponavljali kako se ne zalažemo za vječno besplatno studiranje, dapače kako to više ni nije moguće pošto se npr. na diplomskom studiju već nakon četiri godine gube studentska prava. Čini mi se kako je riječ o klasičnoj taktici huškanja radnika na studente ovaj put neopravdano predstavljane neradnicima ili društvenim parazitima. Ako me pitate jesam li zabrinut zbog negativnih komentara od strane “javnih ličnosti” moram reći da nisam. Na podršku ideologa sustava nikad nismo ni računali, a rekao bih da smo ionako bili vještiji od njih u polemikama.

KŽ.INFO: Kakva je atmosfera na plenumima na Filozofskom, u poznatoj dvorani D-7? Jesu li se studenti umorili od prosvjedovanja, govori li se o predomišljanju ili odustajanju?

Student FF: Plenum kao organ neposredne demokracije oslobađa golemu energiju. To je nešto za što svi kažu da je neopisivo i da se mora doživjeti. Tko god je ikada smatrao da je vlast nekolicine “profesionalaca” jedina moguća trebao bi doživjeti neposrednu demokraciju na našem plenumu. Nama svaku večer dolazi nevjerojatan broj ljudi na plenume, trude se biti konstruktivni i žele sudjelovati. Dugoročno, pojava plenuma mogla bi se pokazati značajnijom od samih blokada. Toliko ljudi se po prvi put aktiviralo i pokazalo nevjerojatne organizacijske sposobnosti. Na plenumima se govori o svemu, pa tako ima i prijedloga da se odustane. Ipak, na kraju uvjerljiva većina glasa za nastavak. Umorni smo već tri tjedna, ali to ne znači da ćemo odustati.

KŽ.INFO: Kako komentirate verbalne prijetnje voditelja Hrvatskih studija studentima koji su htjeli blokirati nastavu na tom fakultetu? Ima li sličnih primjera na drugim fakultetima?

Student FF: Cijela situacija na Hrvatskim studijima je strašna. Kada su studenti, po uzoru na svoje kolege na toliko drugih fakulteta, pokušali održati plenum, uprava im je zaključala dvorane. Kada su se studenti organizirali i održali plenum vani, prvo na jakom suncu, a onda i na pljusku, profesori su im s puno prezira dobacivali kako ih sve treba poslati na front ili pendrecima naučiti pameti. Bilo je i psovki i udaranja od strane profesora. U svemu tome najfascinantnije je bilo ponašanje studenata koji su potpuno dostojanstveno molili da se cijela stvar pristojno odradi. Uprava je nakon plenuma zaključala zgradu, slala zaštitare sa psima na njih i prijetila na najstrašnije načine. Dio toga smo srećom snimili, ali priča nije gotova za studente Hrvatskih studija. Iskreno, divim se tim hrabrim ljudima koji su izdržali sve te pritiske. Studenti Hrvatskih studija spadaju među najveće heroje ovih studentskih kretanja. Zaključavanja zgrada, odbijanja da se da dvorana za plenume i različitih prijetnji bilo je gotovo posvuda. Za sada je izvjesno da će za neke od članova uprava biti i pravnih posljedica. Možda će nam ovi događaji pomoći da konačno razriješimo pitanje čiji su naši fakulteti, odnosno postoje li fakulteti radi studenata koje obrazuju ili radi birokrata koji njima upravljaju.


KŽ.INFO: Imate li informacija o trenutnom stanju na drugim fakultetima i sveučilištima u Hrvatskoj, na koliko mjesta još traje blokada?

Student FF: Osim Filozofskog fakulteta u Zagrebu u blokadi su fakulteti u Rijeci i Splitu, te Sveučilišta u Zadru i Puli. Treba reći da činjenica da su neki fakulteti prekinuli blokadu ne znači da je studentski pokret tamo nestao. Dapače, po svim gradovima postoji vrlo aktivan pokret. Mi na početku nismo očekivali da će ijedan fakultet osim našeg biti blokiran. Ono što se dogodilo bilo je nešto neviđeno. Devetnaest fakulteta u osam gradova! Riječ je još uvijek o najvećem studentskom pokretu na svijetu, a vjerojatno i o najvećem socijalnom pokretu u tzv. tranzicijskim zemljama. Druga stvar je što se medijski neprestano zaziva gašenje cijele stvari. Zanimljiv je primjer Prava u Splitu gdje je blokada “prekinuta” tako što je uprava zaključala fakultet i proglasila da se nastava odvija. Kako to studenti dolaze na predavanja u zaključani fakultet nije sasvim jasno, ali mediji mogu svašta progutati. Zapravo, na mnogim fakultetima gdje je studentska uprava nad fakultetima prekinuta, to je učinjeno represijom, a jedina efikasna metoda je zaključavanje zgrade što dakako ne rješava problem.

KŽ.INFO: Što smatrate razlogom da su studenti nekih fakulteta odlučili ne priključiti se prosvjedu, odnosno izjasnili se protiv blokade svojih fakulteta?

Student FF: Mogu reći da sam tijekom ova tri tjedna sreo svega šačicu ljudi koji su bili protiv besplatnog obrazovanja. Teško mi je analizirati motivacije ljudi za određene postupke, ali nisam još čuo racionalan argument protiv blokade. Podsjećam, iza sebe imamo dvije godine borbe za besplatno obrazovanje. Probali smo formalne metode, probali smo javne prosvjede i pregovore. Sve to se pokazalo kao beznadno. Svima je jasno kako odustati od blokada znači odustati od jedine metode koja daje bilo kakve rezultate, a to pak znači odustati od borbe za besplatno obrazovanje u cijelosti. Zapravo je gotovo nevjerojatno kako je opozicija među studentima mala čak i uz svo napuhavanje od strane sveučilišnih i državnih vlasti te medija. To znači da su mnogi koji ne plaćaju uključeni u borbu što pokazuje visoku razinu društvene svijesti studenata.

KŽ.INFO: Neki smatraju da je nepostojanje sustava promjenjivih upisnih kvota zapravo srž problema studiranja u Hrvatskoj danas, odnosno nemogućnosti pronalaženja posla kasnije, te da bi se kvote trebale podešavati prema projekcijama potreba za visokoškolovanim kadrom. Što mislite o tome?

Student FF: Koliko znam, ministarstvo kvote i određuje procjenjujući potrebe tržišta do mjere u kojoj je to uopće moguće. Ipak, smatram kako postoje znanja koja je važno prenositi i izvan potreba tržišta. Sveučilište nije tvornica diploma niti centar za obrazovanje kadrova, tu se radi o čuvanju nekih vrijednosti koje se tiču civilizacije, ako hoćete.

KŽ.INFO: Imate li kakvu komunikaciju s ministarstvom ili rektoratom zagrebačkog sveučilišta, osim poruka preko medija? Jesu li vas do danas izravno nazvali ministar Primorac ili rektor Bjeliš?

Student FF: Ne postoji potreba za neposrednim komuniciranjem s vlastima. Zahtjev je jasan i razumljiv i vrlo je očito upućen vlastima. Rekao bih čak da smo mi u velikom mjeri olakšali vlastima rješavanje situacije pošto smo naveli vrlo konkretne mjere koje bi se trebale poduzeti, što nije naš posao. Inače, mi preferiramo komunikaciju na plenumima gdje su svi ravnopravni. Bjeliš je bio na plenumu, a i ljudi iz ministarstva, ali to nisu pregovori niti će do njih doći. Odgovor od strane vlasti moraju biti konkretne mjere.

KŽ.INFO: Jeste li očekivali da će prosvjed toliko potrajati? Koliko ste još spremni izdržati, kako se nosite s pritiscima?

Student FF: Ne vjerujem da je itko mogao predvidjeti trajanje cijele stvari do sad, pa ne vidim kako bi bilo moguće predvidjeti kraj. Naposljetku, o tome ionako odlučuje plenum. Ni ja sam ponekad ne znam kada bih glasao za kraj. Ipak, pretpostavljam da nećemo prestati dok ne dobijemo konkretne mjere. Prestati sada značilo bi izgubiti mnogo više od nekoliko tjedana nastave, to bi značilo izgubiti svaku nadu u mogućnost intervencije u politiku čak i kad se radi o obrani elementarnih prava.

KŽ.INFO: Zahvaljujući vašoj blokadi, besplatno obrazovanje ovih je tjedana glavna tema razgovora mnogih građana Hrvatske. Obraćaju li ljudi inače dovoljno pažnju na prave probleme našega društva?

Student FF: Blokada fakulteta i plenumsko odlučivanje ogromna je promjena u načinu na koji se prosvjeduje u Hrvatskoj. Da tako kažem, čini mi se da više ništa neće biti kao prije. U tom smislu, bez obzira na ovu konkretnu borbu za besplatno obrazovanje, mi smo konačno našli oblik borbe koji odgovara potrebama. Cijela stvar digla je razinu političke kulture u Hrvatskoj na jedan sasvim novi nivo.

KŽ.INFO: Javnu podršku vašoj borbi uputile su i mnoge strane institucije i poznate osobe. Možete li navesti i komentirati barem neke?

Student FF: Vjerojatno su najatraktivniji Chomsky, Slavoj Žižek ili Judith Butler. Meni se ipak čine važnijima potpore ljudi koji svakodnevno dolaze do fakulteta, ostavljaju novac i hranu ili nam jednostavno zahvaljuju. Inače, do sada je prikupljeno preko šezdeset tisuća potpisa potpore građana.

KŽ.INFO: Sindikati javnih službi najavili su veliki štrajk u tjednu prije lokalnih izbora. Hoće li se i Nezavisna studentska inicijativa pridružiti štrajku u srijedu 13. svibnja?

Student FF: Konačno odluka o tome u ovom trenutku ne postoji, ali od prvog dana imamo potporu nekih sindikata. Osobno se nadam da će naša borba biti inspirativna za radnike, da će se riješiti birokratskih zapreka i organizirati se na sličnim osnovama. Koliko god to neki nijekali, naša borba je ista – čuvanje barem minimuma standarda koji nam ugrožava ova kriza za koju nismo krivi.

KŽ.INFO: Imate li kakvu poruku za kraj, za čitatelje portala Križevci.info i sve građane Hrvatske?

Student FF: Prije svega, želio bih pozvati sve na slobodni filozofski koji je otvorena institucija na kojoj se održava vrlo kvalitetan alternativni obrazovni program. Osim toga, mogao bih ponoviti samo ono što ponavljamo od prvog dana: školarine ugrožavaju jedno od osnovnih ljudskih prava. One nisu ekonomska potreba, nego posljedica političke odluke. Školarine nastaju paralelno s logikom kako nešto što je bila javna služba sada treba postati profitabilno. Da podsjetim, sveučilište nije privatna firma i ima društvenu ulogu koja se ne može svoditi na stvaranje profita. Komercijalizacija nečega što je bilo u službi naroda što služi privatnim interesima i predstavlja napad na naša prava i na njega treba odgovoriti sukladno tome.

Možda vam se svidi

Komentari su zatvoreni.