Izbornik
FacebookTwitterGoogle+RSSYouTube

Križevčancije: Nemoj po glavi, druže plavi

Posljednjih tjedana Hrvatsku su potresale afere policijske represije na slobodu mišljenja i javnog izražavanja, od ispitivanja Dubrovčanina Nikše Klečaka zbog navodnog odijevanja premijerovog lika u nacističku uniformu do privođenja zagrebačkog aktivista s pseudonimom Markus Wolf koji je lijepio plakate za prosvjed „Stegnite vi svoj remen, bando lopovska“. Ovim slučajevima zajedničko je okruženje – ono virtualno, u kojem su u javni prostor lansirane teme koje su, čini se, zasmetale akterima političke vlasti u ovoj zemlji, kao i organiziranje građana putem interneta, u ovim slučajevima popularne društvene mreže Facebook. Iako se ravnateljstvo hrvatskog MUP-a za, očito, nepromišljene poteze ispričalo, jučer u Večernjaku objavljen slučaj privođenja i presude križevačkom forumašu Asteru daje naslutiti da su ovakvi pritisci sve više pravilo, a sve manje iznimke u Hrvatskoj.


Prema svjedočenju 38-godišnjeg Križevčanina čiji je virtualni, forumski nadimak Aster, on je od lokalnog prekršajnog suda ove jeseni proglašen krivim jer je na forumu portala www.krizevci.info ljetos istaknuo nacističko obilježje „nacistički križ“ te na taj način, navodno, remetio mir građana koji posjećuju tu internetsku stranicu. Presuda je donesena na osnovi iskaza policajca, a bez poziva te saslušanja optuženog i svjedoka. Sporna grafička animacija preobrazbe NATO-ovog logotipa u kukasti križ se, zahvaljujući preciznom Asterovom opisu, može jednostavno vidjeti pri pretrazi slika na tražilici Google upisivanjem pojma „nato nazi“. Očigledno, kao i u slučaju premijerove „uniforme“, niti ovdje nije riječ o veličanju nacizma, već izražavanju stava i vrijednosnog suda, s kojim se netko drugi može ili ne mora složiti, ali tu slobodu mišljenja nema pravo suzbijati. No, Aster je ipak doživio privođenje službenim autom u policijsku postaju grada u Lici gdje radi, te ispitivanje o veličanju nacizma na internetskom forumu Križevaca.


Svojevrsni performans Asterovog avatara na križevačkom forumu navodni je prijavitelj primijetio na jednoj od najžešćih ovogodišnjih forumskih rasprava, onoj o pokretanju građanske inicijative „Ne križaj Križevce!“ za odgodu radova na trgovima A. Nemčića i J.J. Strossmayera. Upravo su dvije Asterove poruke (prva, druga) u toj temi, koje žestoko kritiziraju gradsku vlast, bile predmetom policijske istrage tijekom koje je razgovarano s uredništvom ovog nezavisnog portala, među kojima je i potpisnik ovih redaka. Tijekom tih tzv. „prijateljskih“ razgovora (citat službenika, op.a.), jer službeni zapisnik o svemu nije vođen, policijskim službenicima je ukazano na stupanj anonimnosti koji uživaju korisnici web foruma, kao i odredbe Uvjeta korištenja portala Križevci.info. Budući da jedna odredba govori o dužnosti dostave informacija o korisniku ukoliko službena tijela RH to zatraže, na naknadni službeni zahtjev križevačke policijske postaje odgovorilo se dostavom IP adresa za dvije predmetne poruke.


Kako su neki članovi uredništva portala ujedno i potpisnici te građanske inicijative, indikativno je da se prvi poziv policijskih službenika dogodio upravo prvog dana potpisivanja peticije u Križevcima za odgodu obnove trgova prema planiranom projektu. Službeni dopis iz policije krenuo je odmah dan nakon trodnevnog završetka potpisivanja peticije uživo, a usred nastavljanja inicijative prikupljanjem potpisa na webu. Tijekom drugog „prijateljskog“ razgovora u policiji uredniku portala pokušala se imputirati odgovornost za promicanje nacističkih simbola, na što je odgovoreno protuprimjerom koji svjedoči da je takva ikonografija dijametralno suprotna uređivačkoj politici portala, kao i svjetonazoru njegovih urednika. I ovdje se u više navrata mogla osjetiti neutemeljena potreba policije da odgojno djeluje i arbitrira u situacijama izvan svoje ovlasti. Neka od pitanja koja se postavljaju jesu – s kojom motivacijom su u ovom slučaju djelovali organi izvršne vlasti, te jesu li svjesno ili nesvjesno vršili de facto pritisak na aktere jedne građanske inicijative i urednike lokalnog nezavisnog medija?


U uvodu spomenuti slučajevi doživjeli su mnoge javne analize u kojima se iznose teze i tvrdnje o djelovanju policije kao produljene ruke politike, o politički motiviranoj represiji na građane i pokušajima neustavne arbitraže nad sadržajem satire i slobode javne riječi u medijima, tiskovnim ili elektronskim, što pokazuje simptome autoritativnosti i totalitarizma. Bez obzira vrijedi li koja od tih teza i za križevački slučaj, jedno ipak stoji. U članku s Asterovim svjedočenjem načelnik policije novinaru navodi kako su se u vezi optužnog prijedloga savjetovali sa sutkinjom, jer je navodno bilo riječ o dvojbenoj situaciji. U nedavnim javnim istupima hrvatskih pravnih stručnjaka i institucija, poput Hrvatskog helsinškog odbora za ljudska prava (HHO) i Hrvatskog novinarskog društva (HND), jasno je i nedvojbeno rečeno da je nedopustivo da se policija konzultira sa sudom, budući da je to u suprotnosti s Ustavom proklamiranom trodiobom vlasti. Policija ima ovlasti samo postupiti po sudskom nalogu, ne i arbitrirati od slučaja do slučaja.


Pravo na slobodu mišljenja i izražavanja je jedno od temeljnih ljudskih prava iz Opće deklaracije o ljudskim pravima, a još neka prava su npr. na slobodu mirnog okupljanja i udruživanja, pravo slobodnog sudjelovanja u kulturnom životu zajednice i uživanja u umjetnosti te pravo na zaštitu moralnih i materijalnih interesa koji proistječu od ma kojeg znanstvenog, književnog ili umjetničkog djela kojemu je osoba kreator. Znakovito ili ne, baš je jučer obilježen Međunarodni dan ljudskih prava i 60. obljetnica potpisivanja UN-ove deklaracije, kad je po prvi puta u povijesti čovječanstva priznato pravo svih ljudi na "život, slobodu i osobnu sigurnost", bez razlika bilo koje vrste. Jesmo li od 1948. kao društvo naučili nešto na prethodnim iskustvima? Jesmo li kao članovi lokalne zajednice sposobni štititi ljudska prava te javni interes i dobro, a prepoznati i oduprijeti se politizaciji i neustavnoj manifestaciji moći? Mnogo je pitanja bez konačnih odgovora, no ovakvi slučajevi zasigurno ne ulijevaju nadu u njihovu afirmativnost.