Izbornik
FacebookTwitterGoogle+RSSYouTube

Mladi Križevčani trgaju i vješaju klupe i ograde


Klupa koja visi s vrbe, ograda koja se njiše na brezi – nisu to novi umjetnički trendovi mladih Križevčana, već neki od recentnijih slučajeva uništavanja društvene imovine, iza kojih se kriju nepoznati počinitelji. Komunalni redar Zdenko Kuntić jučer je tako, nakon naše dojave, mogao tek snimiti i svojim rukama skinuti željeznu instalaciju, koja je od petka navečer bila postavljena uz put prema križevačkim srednjim školama.

Ondje su naime dvije željezne ograde bile, skupa s betonskim temeljem, iščupane iz nogostupa i montirane na stablo točno u visini glave.

– Dijelove ograde već su i prije čupali, čudi me da netko tako može uništavati stvari – kaže Kuntić i dodaje da je slično bilo i s razbijanjem žardinijera po gradu. Grad je zapravo nemoćan, kaže Kuntić, jer je počinitelje teško locirati.

Ovaj vandalski ispad sličan je u izvedbi prošlotjednom na dječjem igralištu u Tomislavovoj, gdje je drvena klupa bila dignuta na vrbu. To su nam dokumentirali susjedi, ističući da su ondje već demolirane gotovo sve dječje igračke.

Uništavanje gradske imovine zgrozilo je jučer i gradonačelnika Branka Hrga, koji je objasnio da se u nekim gradovima tome doskočilo postavljanjem nadzornih kamera, koje međutim, po njemu, nisu primjerene jer bi dovele do Big Brothera. Ni policajci ne mogu, smatra Hrg, biti svugdje, te sumnja da to nisu sve ljudi iz Križevaca, nego izvana.

To odbacuje gimnazijska psihologinja Sanela Štubelj, koja kaže da se ne bismo smjeli voditi stereotipima po kojima su počinitelji neki pridošlice, ili da su to mladi iz nesređenih obitelji.

– Ima među delinkventima i onih iz tzv. zlatne mladeži, a sve njih koji razbijaju i trgaju veže sklonost da vandalskim činom privlače na se pažnju na negativan način, očito misleći da je to zabavno i “fora” i za okolinu. Ujedno je na osnovi viđenih i opisanih nedjela pokušala ocrtati psihološki profil počinitelja koji po gradu ostavljaju “rezultate” svojih akcija.

– Najvjerojatnije su to adolescenti viših razreda osnovne škole i srednjoškolci, na koje djeluje grupni pritisak – oni takvo što nisu spremni učiniti sami već radi volje grupe – objašnjava psihologinja i kaže da ih nakon otprilike 20. godine to ih napušta, no da kod nekih devijantnost ostane i dulje i očituje se u puno gorim zlodjelima!