Izbornik
FacebookTwitterGoogle+RSSYouTube

Novac od prodaje pogona i klaonice Križevčanke za razvoj Improma

U opremu na matičnoj lokaciji Improma ove godine je investirano oko milijun eura, slijede nove investicije

Tradiciju dugu gotovo stoljeće Mesna industrija Križevčanka nastavlja kroz brend nekoliko izabranih proizvoda unutar asortimana koji će se proizvoditi u pogonima Improma, a lokacija bivše klaonice i pogona za preradu prodana je. Tako su odlučili suvlasnici Križevčanke i Improma: zagrebački poduzetnik Marinko Babić i Stjepan Ljatifi koji obnaša i dužnost direktora Improma. Razlozi su, naravno, isključivo ekonomske naravi, kaže Ljatifi. Stari pogon Križevčanke zahtijevao je investiciju od najmanje 3-3,5 milijuna eura. Vlasnici su mogli izabrati ili obnovu dotrajalih kapaciteta ili kupnju suvremenih i stoga je lani preuzet Improm. Navodi da je ovih dana potpisan kupoprodajni ugovor s Klaonicom Antolković iz Zeline, u vlasništvu Krunoslava Stjepana Antolkovića.

Novi vlasnik, iznosi Ljatifi, na tom prostoru misli nastaviti i osnažiti svoj sadašnji biznis u obradi svježeg mesa. Zadržavanje oba pogona u uvjetima snažno prisutnog sivog tržišta nije imalo ekonomsko opravdanje. novac od prodaje Križevčanke vlasnici nisu izvukli za sebe, nego su ga usmjerili u daljnju modernizaciju i razvoj Improma. Osim toga iz Križevčanke je prebačen dio strojeva i opreme za trajne proizvode (čajna, kulen, srijemska) na bazi prirodnog dima. Time je podignuta ukupna materijalna vrijednost Improma, a u međuvremenu je uspješno završeno spajanje tvrtki i restrukturiranje. Dio radnika iz bivše Križevčanke ostao je kod novog vlasnika, dio je još lani prešao u Improm. Nitko nije ostao na ulici, iako je poslovanje dnevno opterećeno udarima nelojalne konkurencije. U novim uvjetima u objedinjenoj tvrtki proizvodnju nastavlja 130 radnika.

“Cilj je Impromu dati snažan zalet kako bi se što bolje pripremio za pozicioniranje na domaćem tržištu, ali i za jači izvoz, odnosno prodaju asortimana na tržištima zemalja EU nakon što Hrvatska postane članica Unije”, pojašnjava te spominje da Improm uskoro očekuje i certifikat o izvoznom broju za tržišta EU, SAD-a i Kanade. Otkriva da su ušli i u postupak ishođenja Halal cerifikata. Specijalizacija na nekoliko izabranih proizvoda unutar brendova: Gušti, Križevčanka i Vegetariana među kojima su: trajne kobasice s prirodnom plijesni, mortadele, prešane šunke i hamburger te konzerve, nova je strateška ambicija Improma. Svježe meso dijelom će nabavljati u domaćoj veleprodaji, a dijelom sami proizvoditi.

Zbog odluke da zadrže specifičnu proizvodnju trajnih kobasica s prirodnom plijesni, koje zahtijevaju svinju kontrolirano hranjenu težine 120-130 kilograma, Improm je od prošle godine vlasnik i sedam farmi godišnjeg kapaciteta 9000 svinja, dislociranih u okolici Petrinje. Zbog toga, također u okolici Petrinje, dovršavaju projekt okrupnjavanja zemljišta, dostatnog za nesmetanu proizvodnju i pripremu hrane potrebne vlastitom stočnom fondu te za zbrinjavanje otpada s farmi. Na području Petrinje mnogo je zapuštenih farmi, stanovništvo ima iskustva u uzgoju stoke, no posljedice rata još su veoma vidljive i odluka dvojice suvlasnika Improma, iznosi Ljatifi, doprinos je kako razvoju tvrtke, tako i ekonomskom oporavku te revitalizaciji tog područja, čija je prednost ekološka nezagađenost.

U novu opremu na matičnoj lokaciji Improma ove godine investirano je oko milijun eura, riječ je o laboratoriju koji udovoljava kriterijima EU i posebnom pogonu za trajne kobasice, što je jedan od uvjeta za izvozni broj. Do kraja godine bit će još ulaganja, iznosit će oko 1,5 milijun eura. Namijenjena su za skladišne kapacitete te za instaliranje komora prenesenih iz Križevčanke. Time će proizvodnja trajnih kobasica s prirodnim dimom biti povećana sa 20 na 60 tona u ciklusu. Ove će godine ukupan proizvodni kapacitet Improma dosegnuti oko 2500 tona.

Izvoz u Srbiju

Tvrtka je 2006. završila s odličnim učinkom, Ljatifi očekuje da će i aktualna godina dati dobit. Izvoze na tržište BiH, Makedonije i Crne Gore, a uskoro roba kreće i za Srbiju. Mnogo je upita iz zemalja EU i šire, no kočnica je izvozni broj. Još da država stvori povoljan gospodarski okvir u troškovima koje proizvođači danas imaju za energiju te suzbije sivo tržište koje prema procjenama dosiže i do 40 posto tržišne potrošnje, i Improm i ostala mesna industrija mogli bi se lakše nositi s konkurencijom, i doma i na inozemnim tržištima, smatra Ljatifi.