‘Nacionalno ispitano’ stotinu križevačkih gimnazijalaca

Guzva_oko_NI_ja.JPG Točno stotinu učenika prvih razreda križevačke Gimnazije Ivana Zakmardija Dijankovečkoga našlo se među više od 13 tisuća vršnjaka u Hrvatskoj koji su u protekla tri dana rješavali takozvane Nacionalne ispite iz hrvatskog jezika, matematike i prvog stranog jezika. Tim se ispitima provjerava u kojoj su mjeri učenici sposobni koristiti znanja i vještine iz određenih predmeta, i na temelju njih prati se unapređivanje i učinkovitost rada u školama.

Jesu li ispiti bili teški i koliko su ogledni za uvođenje državne mature koja čeka upravo ovaj naraštaj učenika, raspitali smo se kod nekih nastavnika i učenika.


Koordinator za provođenje ispita u Gimnaziji, prof. Zoran Kovač kazao nam je da je organizacija ispita u školi bila na dobroj razini –  nastavnici su se tijekom ispita strogo pridržavali svih zadanih propisa,  što je međutim zadavalo i poteškoće zbog manjka prostora.
Pedantni_pristup_NI.JPGNije, kaže, primijećeno ni da su učenici bili nespremni, štoviše samo ih je troje zaboravilo donijeti kalkulator. "Učenici su znali što ih čeka i na to su se spremili, i čak im ni poštivanje propisa od samo njih petnaest u učionici, između čijih klupa je morao biti jedan metar prostora, nije bilo sporno. Mi smo im sve još dodatnim savjetima objasnili."

U tri dana pisalo se po devedeset minuta jednog nastavnog predmeta – u srijedu hrvatski jezik, jučer matematika te danas prvi strani jezik. Rješenja je bilo potrebno unositi u tablice koje će biti pregledane optičkim čitačem, a pisao se i esej na određenu temu, s ograničenim brojem riječi.

Profesor Petar Milas u svojoj je ocjeni ovih ispita koji su provedeni na državnoj razini bio kritičniji, smatrajući da se oko njihovog uvođenja u javnosti stvorila nepotrebna fama i da se neće vidjeti srhovitost ispita čiji se rezultati objavljuju sredinom lipnja. Milas ističe da se od njegovih kolega i njega kao nastavnika zahtijevala strogost u primjeni pravila, a zaboravilo se da su "upravo prosvjetari u društvu bili i ostali moralni primjer drugima".
Razmak_by_the_book.JPG
Mišljenja je da ovakvi ispiti, kakvi će dakle biti i na državnoj maturi od školske godine 2008./09. vode "pragmatizaciji obrazovanja, što će reći da učenika svode na stroj, dajući mu da ispunjava zadatke koje će ispravljati optički čitač". Nadalje, "nestaje" kaže, "humanistički pristup kakav je dosad krasio naš obrazovni sustav i školstvo."

Obojica, zajedno s prof. Jasminkom Jembrek, drže da bi državna matura bila potpuno učinkovita tek kad bi cijelo školstvo uživalo primjeren standard. To podrazumijeva postojanje boljih nastavnih pomagala i rad s manjim brojem učenika kojima bi se profesor bolje posvetio.
Ulazak_s_nadom.JPGUčenici prvih razreda – Srđan Marinović, Iva Beti i Andreja Konfic, koji su u tri dana zbog ispita imali samo po sat i pol nastave, zadovoljni su učinjenim. Ističu da su se iznenadili koliko su ispiti bili lakši od onih uobičajenih, koje pišu i polažu za ocjenu.

Kako li će i hoće li ih taj osjećaj pratiti i za tri godine na stvarnom ispitu zrelosti, tek treba pričekati.
Ministarstvo prosvjete, obrazovanja i športa
, provoditelj ovog oglednog projekta, smatra da će već ovi ispiti dati sliku stanja našeg obrazovanja u usporedbi s europskim, te omogućiti analizu uzroka uspjeha i neuspjeha hrvatskog sustava obrazovanja.

Možda vam se svidi

Komentari su zatvoreni.