Povijest rocka – 60-te godine (3)

Kraj šezdesetih godina je slijedom spomenutih
društvenih i kulturoloških promjena doveo do formiranja sasvim novog oblika
rock glazbe. Kada je 1967. izašao album Stg. Pepper’s Lonely Hearts Club Band
grupe The Beatles, označilo je to početak razdoblja tzv. rock psihodelije.


Glazba se sve više odmicala od plesnih ritmova i postajala
ozbiljnija, energičnija i kompleksnija. Stvaranje kulturološke protuteže dobrim
dijelom kao reakcije na Vijetnamski rat povuklo je za sobom rock’n’roll kao
glavno sredstvo djelovanja i izražavanja nezadovoljstva, a u glazbu sve više
počinju ulaziti i droge s kojima je mladež eksperimentirala, posebice LSD. U to
vrijeme San Francisco postaje središte glazbenih događanja i okupljalište
mnogih bandova i ostalih istomišljenika tzv. hippie generacije.

Bilo je to i doba učestalih i velikih rock koncerata od kojih je svakako najpoznatiji
Woodstock, održan 1969. a trajao je tri dana i okupio nekoliko stotina tisuća ljudi.

Kao vodeći predstavnici američke rock psihodelije isticali
su se Jimi Hendrix (najpoznatiji albumi Are You Experienced, 1967. i Electric
Ladyland
, 1969.), Grateful Dead, Jefferson Airplane i Iron Butterfly. Njihove
skladbe bile su dugog trajanja, dobrim dijelom improvizirane, s mnogo
instrumentalnih dijelova te divljih i energičnih zvukova gitare.

U Velikoj Britaniji najvažniji predstavnici britanske
psihodelije bili su Eric Burdon, The Beatles, The Rolling Stones, The Who, Soft
Machine
, Kaleidoscope te Pink Floyd.

Što se tiče SAD-a, San Francisco nije bio jedini grad koji
je njegovao psihodeliju. New York je također dao nekoliko utjecajnih
predstavnika te vrste rock glazbe, a među njima i jedan od najutjecajnijih i
najinovativnijih bandova uopće, Velvet Underground. Za razliku od hippie
kulture, koja je bila optimistična, sanjiva i utopistička, Velveti su njegovali
mračniji, neurotični i nihilistički stil a spominju se kao predstavnici tzv. ”heroin”
kulture. Njihov najznačajniji album je Velvet Underground And Nico iz 1967.
godine.

Jedan band iz Los Angelesa se posebno isticao po svojoj
kreativnosti i ekscentričnosti svog frontmana – The Doors. Istoimeni album The
Doors
(1967.) sadržavao je glazbena remek-djela poput Light My Fire, Break On
Through
i The End. Osebujni fontman skupine Jim Morrison donio je novu
dimenziju doživljaja vokalne interpretacije – zahvaljujući njegovim nastupima
pjevač je polako počeo postajati umjetnikom.

Na samom kraju šezdesetih godina u Velikoj Britaniji
pojavljuje se nova vrsta rock glazbe, tzv. progressive rock, koja se odlikovala
kompleksnošću a korijene vukla pretežno iz jazza i klasične glazbe. Bila je to
glazba čije su skladbe upečatljive melodioznosti i harmoničnosti nerijetko
trajale i preko 20 minuta. Glazbeni tekstovi sadržavali su različite motive
poput znanstvene fantastike, povijesti, rata, vjere, ludila i dr. Od
instrumenata se sve češće počinju koristiti orgulje, klavir, sintesajzeri i
sl., a teži se eksperimentiranju i traženju novih složenijih glazbenih oblika.
Najvažniji predstavnici progresivnog rocka bili su King Crimson, Genesis, Yes,
Emerson, Lake & Palmer, Pink Floyd, Jethro Tull, Rush, Magma, Gentle Giant,
The Nice, itd.

Pod utjecajem britanskog progresivnog rocka u Njemačkoj
dolazi do razvoja tzv. Krautrocka. Njemački bandovi su u to vrijeme svirali
neku vrstu elektronske klasične glazbe, a spomenuti utjecaj usmjerio ju je
prema progresivnom psihodeličnom zvuku. Tipični predstavnici Krautrocka su
Faust, Tangerine Dream, Can i Kraftwerk, koji se smatraju pionirima suvremene
elektronske glazbe i među bandovima koji su najviše utjecali na razvoj techno
glazbe.

Osim progresivnog rocka, kraj šezdesetih godina donio je i
rođenje heavy metala. Britanski bandovi Led Zeppelin i Black Sabbath smatraju
se začetnicima tog stila, kojeg karakteriziraju agresivni ritmovi, distorzija i
virtuozna instrumentacija. Heavy metal je nastao iz razvoja bluesa i
blues-rocka, a na njegov nastanak najviše je utjecao Jimi Hendrix, koji je
predstavljao svojevrsnu sponu između američke crnačke glazbe i europskih
bijelih rockera.

Prvi album grupe Led Zeppelin (Led Zeppelin I iz 1969.)
smatra se jednim od najranijih heavy metal albuma, a pjesma Communication
Breakdown
najbolji je primjerak tog glazbenog stila. I Led Zeppelin i Black
Sabbath ostat će zapamćeni kao vlasnici jednih od najpoznatijih gitarističkih
rifova u povijesti rock glazbe. Osim spomenutih bandova, od najranijih heavy
metal
(ili zapravo hard rock) bandova potrebno je još navesti i bandove poput
Uriah Heep, UFO i Deep Purple.

Vidjeli smo da su šezdesete godine bile razdoblje velike dinamičnosti i mnogih
promjena, kako na polju glazbe, tako i izvan njega.

Sljedeći put krećemo dalje, kako bi vidjeli što su novoga u povijesti rocka donijele
sedamdesete godine.

20 godina CSF
Vezano

Komentari su zatvoreni.