Izbornik
FacebookTwitterGoogle+RSSYouTube

Povijest rocka – 50-te godine (1)

Od nekoliko najozbiljnijih kandidata za prvu rock’n’roll pjesmu u povijesti glazbe kao prvi u nizu ističe se Fats Domino, pjevač iz New Orleansa, koji još 1949. snima skladbu The Fat Man. No pogledajmo najprije porijeklo tog naziva. Čovjek najčešće spominjan kao izumitelj naziva ”rock’n’roll” je Alan Freed, bijeli DJ iz Clevelanda velikog entuzijazma koji je 1951. pokrenuo radio emisiju ”Moondog rock’n’roll party”, želeći na taj način nastaviti promoviranje crnačke glazbe među mladom bjelačkom publikom, koje je započeo već spomenuti Leo Mintz otvaranjem prodavaonice ploča u Clevelandu.

Iste godine Ike Turner snima Rocket 88, prvu pravu rock’n’roll skladbu, a Gunther Lee Carr svoj plesni novitet naslova We’re Gonna Rock. Polako se sve veći broj ljudi počeo ljuljati u ritmu rocka, no bila je to još uvijek većinom crna publika, a pjesme su bile uglavnom distribuirane lokalno.

Glazbena industrija postala je svjesna da je nova glazba zanimljiva, no i to da je stvaraju crni glazbenici. Stoga je eksploatiranje glazbe pokušano sa bijelim glazbenikom Billom Haleyem. Uspjeh Billa Haleya potvrdio je postojanje iznimno velikog interesa za rock glazbu među bijelcima.

U to vrijeme u SAD-u je još uvijek bila snažno izražena rasna segregacija, pa nije bilo moguće da neki crni pjevač postane popularan među širom publikom, iako su zapravo crnci posjedovali istančaniji osjećaj za rock’n’roll. Zbog toga je Sam Phillips, kada je osnovao Sun Records u Memphisu, dao svoju poznatu izjavu: ”Kada bih mogao pronaći bijelca koji pjeva osjećajem crnca, zaradio bih milijun dolara!”

1952. godina koja je slijedila, ostat će zapamćena po nekoliko važnih događaja; te godine Bill Haley osniva band Comets, koji se može smatrati prvim rock’n’roll bandom. Također, Alan Freed organizira prvi rock koncert, ”Moondog Coronation Ball”. 1953. Crazy Man Crazy, pjesma Billa Haleya, postaje prva rock’n’roll pjesma koja ulazi na Billboardovu ljestvicu. U isto vrijeme Sam Philips snima prvu pjesmu Elvisa Presleya u Sun Records studiju.

No osim rock’n’rolla i drugi glazbeni stilovi počinju se sve više razvijati i popularizirati u poslijeratnom razdoblju u SAD-u. Tako npr. 1949. Hank Williams svojim probojem na vrh country ljestvice pretvara country glazbu u ozbiljnu umjetnost. Howling Wolf i Joe Turner populariziraju agresivni stil bluesa, a 1952. Roscoe Gordon, pijanist iz Memphisa izumljuje ”ska” ritam svojom skladbom No More Doggin’. Hit Jerrya Leibera i Mikea Stollera Charles Brown’s Hard Times svojim ulaskom na ljestvice označio je početak nove ere pop glazbe, dok sladba Crying in the Chapel grupe The Orioles iz 1953. postaje prvi hit nekog crnog izvođača na vrhu bjelačkih pop ljestvica. Iduća godina bila je svjedokom novog crnačkog vokalnog izričaja pod nazivom doo-wop, koji započinje skladbama Earth Angel grupe Penguins iz 1954. te Only You grupe Platters 1955.

Tehničke inovacije koje su uslijedile omogućile su daljnji glazbeni razvoj te otkrivanje novih stilova. 1952. Les Paul izumljuje Gibson gitaru koja je tada bila prva električna gitara punog tijela. Sljedeće godine Leo Fender izumio je svoju Stratocaster gitaru. U međuvremenu se diljem SAD-a počinju nezaustavljivo širiti glazbeni juke-boxovi, 1954. Japanska elektronička tvrtka TTK (danas Sony) na tržište izbacuje prvi radio-tranzistor. Time je nesmetano mogla započeti nova era napretka i zabave.

Rock je pomalo počeo ulaziti i na polje filmske industrije – 1954. pjesma Billa Haleya Rock Around The Clock postaje prva rock pjesma korištena na nekom filmskom soundtracku. Također, filmovi poput Buntovnik bez razloga (1955.) počinju stvarati nove uzore američke mladeži – mlade i neshvaćene usamljene buntovnike te maloljetne delikvente.

1955. godina donijela je i prvi ulazak u glazbeni studio legendarnog Chucka Berrya. U njegovim pjesmama je prvi put gitara korištena kao vodeći instrument i stoga su bile izuzetno dinamične. Zbog takve izvedbe ali i tekstova pjesama s kojima su se teenageri mogli poistovijetiti (Roll Over Beethoven – 1956., Rock And Roll Music – 1957., Johnny B. Goode – 1958.), ubrzo je stekao veliku naklonost mlađe publike. Zanimljivo je da je Chuck Berry sam pisao svoje pjesme, u čemu je također bio prvi rock izvođač. Iako je bio Crnac te zbog toga nije mogao dobiti toliko vremena i prostora kao bijeli izvođači, Chuck Berry do danas je ostao kultnim simbolom rock glazbe.

Ovdje valja spomenuti još jednog važnog izvođača – bio je to Bo Didley, koji je zajedno sa Chuck Berryjem omogućio da čikaški rhythm’n’blues doživi preobražaj u rock’n’roll.

Za sljedeći važan događaj u povijesti rock glazbe zaslužan je pjevač i pijanist iz New Orleansa – Eskew Reeder (poznat kao Esquerita). On je izmislio vrlo žestok stil pjevanja i sviranja, koji je kasnije proslavio njegovog legendarnog sugrađanina Little Richarda, pjesmama poput Tutti Frutti (1955.), Lucille (1957.), Good Golly Miss Molly (1958.)

1956. Elvis Presley snima svoju skladbu Heartbreak Hotel, koja doživljava golem uspjeh. Taj uspjeh je omogućio mnogim bijelim rockerima da konačno budu u potpunosti prihvaćeni od većine publike. Sa Presleyem počinje doba tzv. ”rockabilly” stila, kojeg je simboliziralo pjevanje poput zamuckivanja i štucanja.

Među ranim bijelim rockerima posebno se ističe čovjek koji je bio najodaniji divljem rock’n’roll stilu crnih rockera – Jerry Lee Lewis. U njegovim uspješnicama poput Whole Lotta Shakin’ Goin’ On (1957.) i Great Balls Of Fire (1957.) posebno je vidljivo gotovo psihotično pjevanje popraćeno vrlo žestokom svirkom.

U ovom razdoblju rock’n’rolla važno je istaknuti još nekoliko značajnih izvođača poput Carla Perkinsa (koji je 1956. napisao skladbu Blue Suede Shoes za Elvisa Presleya), Genea Vincenta (Be Bop A Lula, 1956.), Johnnyja Burnetta (školskog kolegu Elvisa Presleya koji je snimio skladbu Train Kept A-Rolling s jednom od prvih solo gitarističkih dionica sa distorzijom), Ronniea Hawkinsa (Mary Lou, 1959.), kraljicu rockabilly stila Wandu Jackson (Honey Bop, 1956.) i mnoge druge. Svi navedeni izvođači su uglavnom sami pisali svoje pjesme, a iako nisu osvajali vrhove top ljestvica, znatno su utjecali na daljnji razvoj rock glazbe.

U drugoj polovici 50-ih godina usljedilo je i kratko razdoblje tzv. ”Latino rocka”, u kojemu su najznačajniji hitovi Richiea Valensa Come On Let’s Go (1958.) i Chana Romera Hippy Hippy Shake (1959.).

Sljedeći puta nastavit ćemo pregled 50-ih godina u povijesti rocka i spomenuti još neke značajne glazbenike iz tog razdoblja. Vidjet ćemo i kako se rock polako počeo širiti izvan granica SAD-a.