Izdvajamo neke od novih naslova u Gradskoj knjižnici Franjo Marković

STRUČNO-ZNANSTVENI ODJEL

ŽIVOT NA NAŠEM PLANETU: MOJE SVJEDOČANSTVO I VIZIJA BUDUĆNOSTI / David Attenborough i Jonnie Hughes; s engleskoga prevela Dubravka Pleše. – Zagreb: Školska knjiga, 2020. 

Svjetski hit Davida Attenborougha prema kojemu je snimljen i istoimeni dokumentarni film! 

Svjedočanstvo i vizija budućnosti! Planet Zemlju dijelimo s ostalim živim svijetom – to je najfantastičniji sustav za održavanje života koji se može zamisliti, nastao tijekom mnogih milijardi godina. Kada bi opadala bioraznolikost, kolebala bi se i stabilnost planeta – te su dvije pojave međusobno povezane. Dakle, kako bismo naš planet ponovno učinili stabilnim, moramo mu vratiti bioraznolikost, baš ono što smo mu oduzeli. To je jedini izlaz iz krize koju smo sami stvorili. Svijet ponovno moramo učiniti divljim, poručuje u svojoj novoj knjizi Život na našem planetu – Moje svjedočanstvo i vizija budućnosti David Attenborough, britanska televizijska zvijezda i jedan od najutjecajnijih svjetskih prirodoslovaca. 

“.. Život na našem planetu moje je svjedočanstvo i vizija budućnosti. To je priča o tome kako smo počinili svoju najveću pogrešku i kako je još uvijek, ako odmah nešto poduzmemo, možemo ispraviti. Imamo još jednu, posljednju priliku da sebi stvorimo savršen dom i obnovimo predivan svijet koji smo naslijedili. Sve što je potrebno jest volja da to učinimo.” 

BELETRISTIKA

DOBRODOŠLI U AMERIKU / Linda Bostrom Knausgard; sa švedskoga preveo Mišo Grundler. – Zagreb: Naklada Ljevak, 2020. 

Radnja ovog kratkog romana nominiranog za prestižnu književnu nagradu August odvija se u jednom stanu u Stockholmu, u kojem djevojčica Ellen, koja odbija govoriti, živi sa svojim gnjevnim i frustriranim bratom i distanciranom i narcisoidnom majkom.

U romanu Dobrodošli u Ameriku upoznajemo obitelj na rubu sloma. Jedanaestogodišnja djevojčica Ellen prestala je govoriti, suočivši svoju disfunkcionalnu obitelj s ekstremnom i bolnom verzijom odbijanja komunikacije. Jednog dana po povratku iz škole djevojčica vidi pokojnog oca kako sjedi na njezinu krevetu. Ellen je uvjerena da je ona ubila oca jer se neprestano molila za njegovu smrt. Ellenin duševno bolestan otac bio je neko vrijeme zatvoren na psihijatriji i moguće je da je prije toga pokušao ubiti obitelj plinom. Ellenin je brat gnjevan i frustriran, a majka distancirana i narcisoidna. U tom kontekstu Ellenina šutnja predstavlja zaštitni oklop protiv odrastanja i odraslih koje ona povezuje s boli. „Mi smo svijetla obitelj“, ponavlja njezina majka po tko zna koji put, no djevojčičino crnilo prodire ispod vrata njezine spavaće sobe i ispunjava čitavu kuću. U tekstu prevladava suzdržanost i ambigvitet, bilo da je riječ o nasilju koje je Ellen pretrpjela ili o istinitosti njezinih tvrdnji.

 

DJEČJI ODJEL

MAJSTORICA NOLA POPRAVLJA TATU / Silvija Šesto; ilustrirala Mila Lončar. – Zagreb: Naklada Semafora, 2020. 

U slikovnici „Majstorica Nola popravlja tatu“ na djelu je tzv. sindrom „dječjih usta“. Djevojčica Nola, šestogodišnjakinja koja se sprema krenuti u školu, ljubopitljivo je dijete. Sve je zanima, a osobito tatin posao građevinskog radnika. Na njeno inzistiranje, tata ju nekoliko puta vodi na razna gradilišta i ona biva impresionirana građevinskim radovima od krupnijih do sitnijih. Vrlo brzo pamti terminologiju, a i shvaća, u susretu s vlasnicom jednog stana kako njen otac nije savršen i kako se neke stvari ne daju popraviti ma koliko se trudili.

Tekst „Majstorica Nola popravlja tatu“ govori o tome kako djeca, kao najčistiji i najpravedniji dio svijeta mogu i trebaju korigirati odrasle, a u posebno bliskom odnosu kći i tata međusobno rastu, razvijaju se i popravljaju. 

Od interesa za tatinim poslom općenito, mala Nola na primjeru jedne građevinske lokacije „podsjeća“ oca što je zaboravio popraviti, što je krivo učinio, savjetuje mu da nije lijepo kasniti, jer ako ona ne kasni u vrtić, ni on, njen tata, uzor, ne bi trebao kasniti na dogovor. S vremenom, djevojčica Nola zavoli tatin posao i odluči kako će jednog dana i ona biti majstorica, ali bez greške.

Ovaj tekst će najmanjoj djeci pružiti neke nove slike, koje su rjeđe korištene u slikovnicama. Možda će kroz pustolovinu čitanja i gledanja poneki  mališan i odlučiti jednog dana raditi s rukama, pa je moguće ovu buduću slikovnicu odrediti i kao popularizaciju starih i zanemarenih zanimanja.

Slikovnicu je oživjela i animirala Mila Lončar 100% recikliranim materijalima.  

 

KNJIGE ZA MLADE 

IVANA: ILUSTRIRANA BIOGRAFIJA IVANE BRLIĆ MAŽURANIĆ / prema kazivanju Braće Bjesova zapisao i nacrtao Tomislav Zagoda. – Zagreb: Opus Gradna, 2020.

Ovo je raskošno ilustrirana knjiga o životu i djelu Ivane Brlić Mažuranić.

Komunikativan i šaljiv tekst Tomislava Zagode uz komične ilustracije nude čitateljima da na zabavan način upoznaju najvažnije događaje iz života Ivane Brlić Mažuranić, ali i da steknu uvid u društveno-povijesni kontekst s kraja 19. i prve polovine 20. stoljeća, vrijeme Austro-Ugarske Monarhije i njezina raspada.

Knjiga je koncipirana kronološki i prati Ivanu od rođenja 18. travnja 1874. do smrti 21. rujna 1938.

Faktografska građa dekonstruirana je u humoristični dekor pri čemu je zadržana autentičnost povijesnih činjenica.

Djetinjstvo u Ogulinu, ljetovanja u Hališću, mladost u Zagrebu te bračni život u Brodu na Savi prikazani su u hibridnom ilustrirano-stripovskom stilu s mnoštvom dijaloških situacija koji doprinose komičnoj karakterizaciji likova.

U svakom slučaju, prava edukativna poslastica za čitatelje!

 

Vezano

Komentiraj

Tvoja e-mail adresa neće se nigdje vidjeti javno