Emina Baričević: „Od nikud-nikam do predivnih primjeraka čunčane čipke“

Zahvaljujući učiteljici Emini Baričević Križevci se već nekoliko godina nalaze na „čipkarskoj“ karti Hrvatske, a od 2016. godine imaju i novi suvenir- čunčanu čipku. Iako čunčanje nije tradicijska vještina koju su njegovale naše prabake i bake, već se o njoj u Križevcima govori unazad nekoliko godina, čunčana se čipka uspjela pozicionirati kao najmlađa hrvatska čipka, uz lepoglavsku, pašku i hvarsku koje su uvrštene na UNESCO-vu listu nematerijalne svjetske baštine.

Primjer je to kako se uz dozu znatiželje i puno upornog rada, može stvoriti dobra priča, a koju je za Križevci.info podijelila Emina Baričević, povodom 6. obljetnice prve radionice čunčane čipke u gradu podno Kalnika.

“Sve je počelo prije 6 godina, u studenom 2014. godine, nakon prvoga predstavljanja čunčane čipke na Međunarodnom festivalu čipke u Lepoglavi. Organizirali smo prvu radionicu čipke u sklopu Dnevnog boravka Crvenog križa u Križevcima. Od tada je kroz radionice u Crvenom križu, Pučkom otvorenom učilištu te Turističkoj zajednici prošlo više od 120 žena i jedan muškarac.”

Što za vas znači to što je čipka kod nas postala svojevrsnom tradicijom?

“Vrlo sam ponosna i sretna što se sve ovako odvija. Sati i sati mog učenja, istraživanja i volonterskog rada s novim čipkaricama urodili su prelijepom pričom. Moram naglasiti kako smo svjesni da je izrada čunčane čipke u Križevcima nova tradicija koja nema svoje primjerke u etnološkoj baštini našeg kraja. Kažem „tradicija“, jer je folklorist Edwin Sidney Hartland rekao: „tradicija se uvijek stvara iznova i te tradicije modernog postanka gdjegod pronađene u našoj su domeni kao i one nastale u davnini“. Drago mi je da je čipka postala prepoznatljiva u Križevcima, jer cijela je priča započela spontano. Prvotna namjera bila je uživanje u ručnom radu i druženje. Reakcije na prvu izložbu u Lepoglavi bile su fantastične. Nakon sjajnih komplimenata vrsnih čipkarica paške i lepoglavske čipke, kao i organizatora, shvatila sam da se radi o proizvodu i načinu izrade koji ima svoju estetsku i izvedbenu vrijednost. Takve reakcije na čipku nastavljaju se i do danas i jednostavno nas guraju dalje.”

Prve čipkarice

Ovisi li čipka u Križevcima samo o Vašem djelovanju i radu s čipkaricama?

“Nikako! To je, mislim, najveće postignuće. Gradsko društvo Crvenog križa Križevci veliki je promotor čipke u gradu. Uz organiziranje godišnjih radionica čipke, Crveni križ već nekoliko godina provodi projekte vezane uz čipku. Drugu godinu zaredom, čipkarice su boravile u Dječjem odmaralištu na Pagu gdje su izrađivale čipku, organizirale izložbu čunčane, ali i posjetile izložbe paške čipke.

Spomenula bih i obrt Škatuljica Kristine Kovačić. Kaže da ju je na samostalni posao dijelom potaknulo i to što je naučila čunčati. U njemu je objedinila dva svoja umijeća – obradu metala i čunčanu čipku. Krenula je u novom smjeru od onog početnog uz sasvim drukčiji izričaj  stvarajući poseban, prepoznatljiv nakit. Također, osim mene, čipku su počele podučavati i druge čipkarice. To mi je posebno drago, jer na taj način izrada čipke će se još više širiti.”

Postoje li neke anegdote u radu s čipkaricama?

“Ima ih mnogo, a ja ću izdvojiti dvije. Nakon prve radionice organizirana je i izložba u prostoru Crvenog križa. Došli su novinari, televizija, puno ljudi… To je za nas bilo novo iskustvo i veliko uzbuđenje. Od treme nismo mogle niti čunčati, jer za rad treba imati mirne ruke. Rekla sam ženama da samo neka uhvate konac i pomiču čunak bez da rade gornji i donji čvorić (način na koji se čipka izrađuje) dok ne prođe snimanje. To je promatrala Milica Jembrek (koja je izrađivala čunčanu čipku u Križevcima od 1980.). Kasnije mi je rekla: Pa te žene uopće ne znaju čunčati! Znaju li one da se radi gornji i donji čvorić???

Natalija, domaćica dnevnog boravka, u početku nije imala namjeru učiti čipku, ali se priključila pošto je vodila radionice. Najprije je učenje išlo sporo, jer je tehnika dosta zahtjevna za savladati. Žene su se šalile da se naša grupa zove Nikud-nikam, a to je često i Natalija govorila za sebe. Kasnije mi je priznala da me se jako bojala i da se ništa nije usudila pitati i reći da joj nije jasno. Danas smo prijateljice i jedna je od najvještijih čipkarica u Križevcima.

Od nikud-nikam došli smo do vrsnih čipkarica koje danas izrađuju predivne primjerke čunčane čipke!”

Koje planove u budućnosti imate?

“Do sada smo sve radili spontano i u vrijeme kada su stvari jednostavno „sazrele“ i sjele na svoje mjesto. Tako planiramo i nastaviti. Cilj je daljnji rad na brendiranju čipke. Čipka će biti i dalje prisutna na svim važnim događanjima u gradu, županiji i šire. Ove smo godine trebali sudjelovati i na izložbi čipke u Železnikima u Sloveniji. Nažalost situacija je takva da, osim dvije virtualne, nije održana nijedna izložba u ovoj godini. Nadam se da ćemo se iduće godine vratiti starim i novim aktivnostima promovirajući našu čipku i stvarajući nove ideje.”

Vezano

Komentiraj

Tvoja e-mail adresa neće se nigdje vidjeti javno