Najavljena izrada Strategije razvoja Grada, Rajn poručio: Želimo biti najbolji grad za život u Hrvatskoj

Danas je u Maloj vijećnici Gradske uprave održana konferencija za medije na kojoj su gradonačelnik Mario Rajn, njegovi zamjenici Danijel Šaško i Mario Martinčević te predsjednik Gradskog vijeća Marko Katanović predstavili su izradu Strategije razvoja Grada Križevaca.

Prisutne je uvodno pozdravio predsjednik Gradskog vijeća Marko Katanović, koji je naglasio kako je Strategija razvoja Grada izuzetno bitan dokument za naredno desetljeće te je misija i želja da se što više građana uključi u izradu dokumenta. Napomenuo je kako će se dokument usvajati na zadnjem Gradskom vijeću ove godine. 

“Shvaćamo ovaj dokument izuzetno važnim jer se radi o desetogodišnjem razdoblju od 2020. do 2030. godine. Bitno je naglasiti da će Strategija razvoja Grada Križevaca biti usklađena s razvojnim dokumentom programskog razdoblja Europske unije. Želimo uključiti što veći broj građana u izradu ovog dokumenta, kako bismo ga nakon javne rasprave mogli usvojiti na sjednici Gradskog vijeća krajem godine. Politika koju zagovaramo dvije i pol, skoro tri godine, počiva na ravnopravnom razvoju urbane i ruralne sredine”, rekao je za početak.

Nakon uvoda, Katanović je detaljnije pojasnio kako će se strategija raditi i o kojim se radnim skupinama radi: 

“Strategija će biti rađena kroz osam radnih skupina, a svaka od njih će brojati 8-10 ljudi, no te brojke nisu fiksne već se u svaku od skupina može uključiti što veći broj građana. Tih osam radnih skupina su: poljoprivreda, poduzetništvo i obrt; turizam; obrazovanje; kultura, zabava i sport; infrastruktura; zdravstvo, socijalna skrb i demografija te zaštita okoliša i energetska učinkovitost.”

“Nismo se vodili ključem da radne skupine popunimo političkim linijama već su tu ljudi iz struke, najzainteresiraniji građani koji se žele uključiti u proces izrade Strategije razvoja Grada, puno je tu i dionika iz društva, udruga, nefrofitnih organizacija, a uključeni su i članovi Savjeta mladih Grada Križevaca koji su dali po jednog predstavnika u svaku skupinu”, zaključio je.

Tada je riječ preuzeo Mario Rajn koji je detaljno pojasnio širu sliku oko izrade ovog dokumenta.

“Prošli tjedan smo imali prvi veći radni sastanak te nam je jako bitna otvorenost procesa, želimo u njega uključiti građane jer je riječ o procesu kojim definiramo naš grad za sljedeće desetljeće. Koji su to projekti koji bi u narednom desetljeću trebali zaživjeti. Naša vizija je da želimo da Križevci budu najbolji grad za život u Republici Hrvatskoj. Za nas, za generaciju naše djece, ali i za generaciju djece koja će tek doći. Ta je vizija prenesena svim dionicima u radnim skupinama, a to želimo prenijeti i našim sugrađanima. Riječ je o vrlo hrabroj viziji, ali to se može u desetogodišnjem periodu realizirati kao cilj.”

Naš je grad jedan od svega 15 europskih gradova koji su uključeni u projekt Europske klimatske zajednice. Pritom se uglavnom radi o daleko većim gradovima, tako da je svojevrsna privilegija što su se i Križevci izborili za svoje mjesto u ovom projektu. 

“Križevci su od 2.1.2020. dio jedne zajednice od 15 europskih gradova uključenih u projekt Europske klimatske zajednice. Mi zajedno radimo na viziji zdrave i čuste budućnosti za gradove bez viška emisije ugljika do 2030. godine. Da dobijete dojam s kojim gradovima mi dijelimo tu viziju, Amsterdam, Copenhagen, Edinburgh i Madrid su najveća četiri uključena grada. Tu su i manji gradovi koji su i dalje puno veći od Križevaca, ali su iznimno inovativni i agilni – Leuven, Malmo, a možemo spomenuti i gradove s kojima na tjednoj bazi komuniciramo: Skopje, Niš, Sarajevo i Maribor. Križevci su dio te zajednice od 15 gradova koji će naredno desetljeće dijeliti viziju života u gradu bez emisije ugljika.”

Kako ova gradska uprava vidi taj proces, osim definirane hijerarhije po radnim skupinama?

“U prvom redu želimo živjeti u gradu u kojem se živi po mjeri ljudi i prirode. To je nastavak naših težnji da želimo zadržati porast temperature na razini grada od 1.5 stupanj po Celzijusu, što smo prihvatili kroz razne povelje i djelovanja Europske komisije. Sjetimo se samo katastrofalnih požara u Australiji koji su nastali pod utjecajem klimatskih promjena.”

“Nadalje, vizija našeg grada je da do 2030. postane enegretski neovisan. Želimo koristiti sve dostupne resurse, solarnu energiju, geotermalni potencijal. Neke pilot projekte u tom smo smjeru već napravili, nastavit ćemo s postavljanjem sunčanih elektrana na javnim zgradama, ali je krajnji cilj osvijestiti naše sugrađane da je ova tehnologija još dostupnija, a mi ćemo je podržavati tako da svaka kuća, gospodarski objekt itd. može dobivati čistu energiju iz sunca. Što se tiče geotermalnog izvora, on je u našoj strategiji prvenstveno u smislu dobivanja topline. Upravo su nafta i plin veliki izvori za emisiju ugljika i tu želimo u javnim zgradama dobiti jednu kontrastranu iz geotermalnog izvora, ali naravno da smo svjesni i potencijala kojeg geotermalni izvor ima kao lječilište.”

Osvrnuo se potom i na ostale dijelove Strategije razvoja Grada koji su obuhvaćeni pojedinim radnim skupinama. 

“I dalje želimo poticati izgradnju građevinskih objekata koji proizvode više energije nego što je troše. To je generalna smjernica u kojem ide i RH kroz svoje zakonodavne akte, ali mi to želimo dodatno poticati. Potičemo rušenje starih objekata koji su derutni i energetski neučinkoviti. Želimo biti grad koji koristi ruralni prostor – odnosno da jednako razvijamo i urbani i ruralni dio, ali da koristimo potencijale ruralnog prostora budući da bismo tamo mogli naći bazu koja će hraniti ovaj grad i okolicu sa zdravom i eko prihvatljivom proizvodnjom.”

“Kad pričamo o infrastrukturnom dijelu, imamo prioritet u formiranju dodatnih pješačkih, zelenih i biciklističkih zona. Jedan od većih izazova je i bolje posložen javni prijevoz. S jedne strane grade se infrastrukturni projekti koji su kapitalni na razini Hrvatske, a dolaze i do Križevaca, ali nastavno na te projekte želimo i naš grad urediti da ima kvalitetnu mrežu javnog prijevoza koji će biti u skladu s našim željama da budemo niskougljični odnosno da praktički budemo grad bez emisije ugljika. U praksi, više ćemo davati naglasak na pješačke i biciklističke zone u odnosu na motorizirane zone za naredno desetljeće.”

Gradonačelnik je napomenuo i važnost pravilnog sortiranja otpada. 

“Grad u kojem građani stvaraju manje otpada, to je tema koja će se protezati kroz naredne godine. Moderan način života donosi sve veću proizdovnju otpada, tako da ćemo morati osvijestiti građane da se otpad mora pravilo razvrstavati, kako bismo ga mogli koristiti kao vrijedan resurs za sekundarnu uporabu.”

Jedna od tema Rajnovog izlaganja bilo je i obrazovanje, kojem se pridaje jako puno značaja. 

“Za kraj je ostala jedna od najvažnijih stvati. Želimo biti grad koji jasno ulaže u obrazovanje, možda ove godine se čini da je to ulaganje u sportsku infrastrukturu, ali to je dio puno šireg paketa gdje je dostupnost kvalitetnijoj organizaciji obrazovanja nužnost i jedan od ciljeva kojeg želimo u prvom dijelu ovog desetljeća bitno unaprijediti kako bi se pozicionirali nadomak Zagreba, uvažavajući razvoj infrastrukture, da smo zaista grad koji prihvaća mlade obitelji.”

Na kraju obraćanja, gradonačelnik je kao zaključak objasnio poveznicu ovog dokumenta sa strateškim planovima razvoja koji dolaze iz Europske unije. Plan je da Križevci prate taj plan, a Rajn je pojasnio i kako se to planira postići. 

“Europska komisija je deset dana nakon oformljenja donijela okvir nacrta Europskog zelenog dogovora. Mi taj tekst očekujemo dobiti do sredine ožujka, a riječ je o dokumentu koji bi trebao biti razvojna strategija Europe za naredno desetljeće. To je smjer kojeg želimo pratiti. Već sad kroz inicijalne naputke dobivamo informacije da će biti značajne alokacije financijskih sredstava upravo u tom smjeru, ali da bi ih mogli koristiti valja sve krovne dokumente grada i projektne prijedloge pripremati dijeleći te vizije.”

“Vjerujem čvrsto da vizija grada, a to je da budemo najbolje mjesto za život u Republici Hrvatskoj, je itekako ostvariva te da inicijative koje smo pripremali imaju uporište i u širim razvojnim politikama zajednica kojima pripadamo. Prema tome, na nama je, pritom ne  mislim na aktualnu gradsku vlast nego na sve građane, političare i sve javne dionike u gradu, da do kraja godine napravimo jedan odkument koji neće biti primjer kako se kopiralo neke druge težnje već da to bude dokument prilagođen potrebama Križevaca i idejama kako će Križevci izgledati narednih deset godina.”

Vezano

Komentiraj

Tvoja e-mail adresa neće se nigdje vidjeti javno