Krenula izrada prvog murala u Križevcima

Kako bi uljepšali vizuru u samom centru grada, Grad Križevci krenuo je s izradom murala na kojem će biti predstavljeni znameniti Križevčani. Osim što će se na ovaj način dati doprinos znamenitim Križevčanima, mural će služiti i promociji grada. Tako će se na muralu naći Nina Vavra, Marijan Detoni, Marcel Kiepach, Dragutin Novak i Magda Logomer Herucina.

Kako doznajemo, za izradu murala su zaduženi križevački umjetnik Ivan Ivanović te akademski slikar iz Prijedora Ljubiša Pušac:
– Ponajprije smo htjeli da mural osmisli domaći autor koji “poznaje” ličnosti koje oslikava dok smo s druge strane za izvođenje tražili osobu koja ima iskustva sa oslikavanjem tako velikih površina. Prijedor je grad poznat po muralima, a gospodin Pušac je sudjelovao u izradi gotovo svih koji se tamo nalaze, odgovorili su nam na upit iz gradske uprave.

O sadržaju murala je odlučilo povjerenstvo u sljedećem sastavu: dr. sc. Zdenko Balog, povjesničar umjetnosti, likovni umjetnik i fotograf, Križevci; Tea Hatadi, samostalna multimedijalna umjetnica, Zagreb-Križevci; dr. sc. Ivan Peklić, povjesničar, Križevci; Sandro Novosel, pročelnik Upravnog odjela za odgoj, obrazovanje, kulturu, sport, socijalnu skrb, nacionalne manjine i turizam, Grad Križevci. Iz gradske uprave su nas informirali da vrijednost izrade murala iznosi oko 40 tisuća kuna, uključujući i troškove za nabavu boja.

Nina Vavra bila je jedna od najistaknutijih hrvatskih glumica prve polovice XX. stoljeća. Galerija njenih uloga kretala se u širokom rasponu od klasične tragedije do suvremene drame. Najbolja ostvarenja imala je kao Eshilova Kasandra, Sofoklova Elektra i Antigona, Euripidova Andromaha i Hekuba, Racineova Fedra i dr. Bila je i prevoditeljica te je s češkog i njemačkog prevela oko 50 dramskih djela. Bavila se i spisateljstvom, objavljivala je prozu prožetu ilirskim idejama pod pseudonimom Ylajali i napisala je dramu Dolazak Hrvata 1907. Od filmskih uradaka glumila je u igranim filmovima Matija Gubec i Vragoljanka.

Marijan Detoni višestruko je nagrađivani hrvatski slikar i grafičar. Studirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu gdje se kasnije zaposlio kao profesor. Poznat je po slikama socijalne i zavičajne tematike, pejsažima, te grafičkim mapama ratne tematike. Kasnija djela obilježena su intimnim maštanjima i nostalgičnim vizijama dalekih svjetova djetinjstva.

Marcel pl. Kiepach bio je izumitelj i često nazivan „čudom od djeteta“. U dobi od 16 godina patentirao je prvi brodski kompas na čiji rad ne mogu utjecati magnetske sile niti magnetske mase u blizini. Patentirao je prvi dinamo za rasvjetu vozila i strujni prekidač na principu strujnog tlaka za rendgen. Radio je i na raznim drugim područjima mehanike i elektronike, a preminuo je u 21. godini života na ruskoj fronti za vrijeme Prvog svjetskog rata.

Dragutin Novak davne 1910. godine bio je prvi u Hrvatskoj koji je poletio avionom konstruktora Slavoljuba Penkale te tako ostao zapamćen kao prvi hrvatski pilot. Prvi je školovani hrvatski avijatičar. Za svoje pilotske zasluge dobio je Zlatnu medalju za hrabrost, Srebrnu medalju prve klase, titulu Feldpilota i Križ s vijencem. U gradu je bio strojar u Munjari, a vozio je i autobus-taksi od željezničkoga kolodvora do gornjeg grada i nazad.

Magda Logomer Herucina bila je posljednja žena optužena kao vještica, i prva koja je tih optužbi oslobođena. Protiv nje je 1757. godine podignuta optužnica zbog zločina čaranja i magije, no kraljica i carica Marija Terezija oslobodila ju je svake optužbe i pod posebnom zaštitom vratila u Križevce. Njezina životna priča i sudbina poslužila je za inspiraciju Mariji Jurić Zagorki u pisanju romana „Grička vještica“. Magda je tako postala Zagorkina besmrtna junakinja Kontesa Nera.

Možda vam se svidi

Komentari su zatvoreni.