Analiza transparentnosti lokalnih proračuna – Rajnova administracija dobila ‘četvorku’

Institut za javne financije objavio je ovih dana rezultate analize “Proračunska transparentnost županija, gradova i općina” za razdoblje od studenog 2017. do ožujka 2018. godine, koja je mjerena brojem ključnih proračunskih dokumenata objavljenih na službenim mrežnim stranicama svih lokalnih jedinica: godišnje izvršenje proračuna za 2016., polugodišnje izvršenje proračuna za 2017., prijedlog proračuna za 2018., izglasani proračun za 2018. i proračun za građane za 2018.

U obzir su uzeti samo oni dostupni u predmetnom razdoblju i to na dan pretraživanja, ali ne i naknadno objavljeni dokumenti. Transparentni proračuni omogućuju uvid u potpune, točne, pravovremene i razumljive informacije o proračunu, pa građani mogu vlastitim angažmanom utjecati na efikasnost prikupljanja javnih sredstava i ponude javnih dobara i usluga, na povećanje odgovornosti lokalnih vlasti i smanjenje mogućnosti za korupciju.

Prosječna proračunska transparentnost lokalnih jedinica od mogućih 5 iznosila je 3.52. Vidno je poboljšanje u odnosu na prethodna tri ciklusa, kada je iznosila 1.8, 2.4 i 3.1. Sve su vrste lokalnih jedinica objavile više svih vrsta dokumenata, a neke su se i osobito popravile. Po prvi put nema ni jednog grada bez objavljenog bar jednog dokumenta. Usprkos tim poboljšanjima, transparentnost je i dalje vrlo neujednačena i još uvijek čak 25 općina nije objavilo ni jedan proračunski dokument.

Prema rezultatima ove analize Grad Križevci na čelu s Marijom Rajnom ima razinu proračunske transparentnosti 4, kao i gradovi poput Bjelovara, Hvara, Korčule, Lepoglave, Samobora, Svete Nedelje, Šibenika, Varaždina i Vrbovca. Usporedbe radi, prije godinu dana gradska administracija Branka Hrga imala je razinu 2. Grad Zagreb ima razinu proračunske transparentnosti 5, kao i Koprivnica, dok Đurđevac ima 2. Koprivničko-križevačka županija, kojoj je na čelu u svojem trećem mandatu Darko Koren, zajedno s još dvije županije ima razinu 4, dok sve ostale županije imaju razinu 5.

Po prosjeku svih lokalnih jedinica na svom području najtransparentnije su Primorsko-goranska, Koprivničko-križevačka i Karlovačka, a najmanje su transparentne Splitsko-dalmatinska i Osječko-baranjska županija. Županije su odlične (prosjek 4,9); čak ih je 17 objavilo svih pet dokumenata, a samo su Koprivničko-križevačka, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska propustile objaviti po jedan dokument. Gradovi su vrlo dobri (prosjek 4); u prosjeku su najtransparentniji u Krapinsko-zagorskoj, Istarskoj i Karlovačkoj, dok su najnetransparentniji u Vukovarsko-srijemskoj, Ličko-senjskoj i Osječko-baranjskoj županiji.

Općine s prosjekom 3,3 i dalje zaostaju i za županijama i za gradovima, no među njima postoje i vrlo velike razlike. Tako su najtransparentnije (s prosjekom iznad 4) u Koprivničko-križevačkoj, Požeško-slavonskoj, Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj, a najnetransparentnije u Splitsko-dalmatinskoj (prosjek manji od 2) te Osječko-baranjskoj, Varaždinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj (prosjek ispod 3). Kao i prethodnih godina, valja istaknuti najtransparentnije lokalne jedinice s malim brojem stanovnika (Ribnik, Grožnjan, Dekanovec, Tkon i Kamanje) i s niskim prihodima po stanovniku (Maruševec, Mače, Čaglin, Vidovec, Vratišinec i Sveti Ivan Žabno).

Dakako, iznova valja naglasiti da gotovo sve županije, brojni gradovi, a i sve više općina, imaju odlične, dobro organizirane i lako pretražive mrežne stranice, te da po prvi put nema ni jedne općine bez mrežne stranice. Međutim, još uvijek je prevelik broj gradova i posebice općina s nedopustivo lošim, teško pretraživim, nepreglednim ili gotovo praznim mrežnim stranicama. Više detalja o proračunskoj transparentnosti svih županija, gradova i općina dostupno je na interaktivnoj karti i u Excel tabeli.

Možda vam se svidi

Komentari su zatvoreni.