Ministarstvo znanosti i obrazovanja objavilo je prošli tjedan popis škola odabranih za eksperimentalno provođenje kurikularne reforme, te ostale novosti vezane uz eksperimentalni program “Škola za život”. Odabrane su 72 škole, 46 osnovnih i 26 srednjih, 8500 učenika i oko 1500 učitelja koji od jeseni kreću u eksperimentalnu provedbu kurikularne reforme. Na popisu se našla i Srednja škola “Ivan Seljanec” Križevci, kao jedina škola iz Koprivničko-križevačke županije, koju od jeseni čekaju novi nastavni materijali, stručno osposobljavanje nastavnika, opremanje učionica i kabineta.
Zašto križevačka Gimnazija Ivana Zakmardija Dijankovečkoga nije među odabranim školama te kakav je stav nastavničkog kolektiva o provedbi eksperimentalne reforme upitali smo ravnatelja Zorana Kovača, koji nam je decidirano odgovorio da se na taj poziv Ministarstva znanosti i obrazovanja nisu niti prijavili.
– O ulasku u projekt raspravljalo se na sjednici Nastavničkog vijeća 22. veljače. U gimnaziji trenutno u nastavi radi 35 nastavnika od čega njih samo 17 radi samo u gimnaziji. Dakle, 18 ljudi, više od pola kolektiva, radi na dvije ili više škola i ovisno o satnici imaju više ili manje obaveza prema tim školama. Također smo upravo ušli u drugu fazu vrlo zahtjevnog projekta “e-Škole: Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot projekt)” što znači jako puno edukacija koje se odvijaju uglavnom subotama kako ne bismo remetili nastavu. Zaključak je bio da trenutno nismo u mogućnosti ući u još jedan zahtjevan projekt.
Profesor Kovač nam je iznio i vlastiti pogled na cjelovitu kurikularnu reformu, za koju smatra da kasni najmanje dvadeset godina:
– Na žalost, kada je stvorena kritična masa i u politici i u javnosti da se krene s promjenama dogodilo se to da je iz raznih razloga stvar stala i imam dojam da se sve razvodnilo i rastočilo. Isto tako se ne mogu oteti dojmu da se u tijela koja će provoditi reformu javljaju ljudi koji su glasni kritičari reforme. Hoće li oni provoditi ili opstruirati reformu ili je samo zgodno imati tu „funkciju“ kao crticu u životopisu i primati honorare?
Nasuprot tome, smatra Kovač, neki nastavnici svojim aktivnostima privlače djecu u školu i subotama i tijekom praznika, pa čak i nedjeljom, što znači da su pojedinci daleko ispred reformi. Navodi da niti jedna reforma neće uspjeti sve dokle se nastavnicima ne vrati ugled u društvu, a poremećeni sustav vrijednosti ispravi.
– Ne može škola biti na razini birtije gdje su razne mušterije uvijek u pravu i svi znaju što i kako nastavnici trebaju raditi, kao što uostalom u Hrvatskoj svatko zna kako bi trebalo složiti nogometnu reprezentaciju ili što bi trebao raditi ministar financija. No, svakako, već jednom treba krenuti pa i popravljati u hodu, nego čekati idealne uvjete koji nikada neće biti ostvareni, zaključuje Kovač.
Napomenimo na kraju da smo ista pitanja još prošlu srijedu uputili i ravnatelju Srednje gospodarske škole Križevci, profesoru Toniju Svobodi, no do danas nismo primili nikakav odgovor.
Komentari su zatvoreni.