Izbornik
FacebookTwitterGoogle+RSSYouTube

Vitlov: Lovio sam sabljarke u Papui, posluživao Sharon Stone, a sad sam master čokolatijer

Meteorit su tražili dva dana, bilo ih je 50-ak, a pronašli su ga u travi. Pravi se čuva u Višnjanu, a repliku rado pokazuju svojim gostima

Gospođa u ranim sedamdesetima, na pljusku pokraj pokvarenog automobila, mahala je na ulazu u Križevce da se zaustavim. Kočim, spuštam prozor, ona proviri onako mokra od pljuska i ispali: – Ajde van, imam kleme…

Meteorit im doletio s – Marsa

Podižemo haube, umirovljenica spretno kabelima spaja akumulatore, sve sama, ne da ni blizu, a zatim sjeda u Večernjakov auto.

– Toplo je tu kod tebe. Ajde, daj malo gasa, prije će se napuniti. Stalno s tim akumulatorom problemi. Sve već znam. Blizu mi je kuća, kratko se vozim pa se ne stigne napuniti. Znaš, mlađa kći još se nije udala – kazala je u dahu. Doznao sam u tih nekoliko prvih minuta boravka u gradu sve o prodaji vikendice na moru, investiciji u novi Boschov akumulator koja će pojesti ‘pola’ penzije, koji zub mora popraviti ovoga tjedna, kolika je mirovina, što je bilo sa suprugom, a što sa zetom, jedino se politike nismo stigli dotaknuti.

Čekajući u autu da joj se akumulator napuni, već smo se znali “sto godina”, a onda je naglo rekla:

– Ajde, napunio se… Idem.

Tek sam uspio kazati:

– Doviđenja, gospođo…

Kiša i dalje pljušti, a u gradu već neko vrijeme čeka – Ratko Matić (62). Malo sam zakasnio, ali eto, treba pomoći vozačima u problemu. Sjedamo u podrum Križevačke pivovare, a on iz džepa vadi – meteorit! Ono čega se svi bojimo da će uništiti Zemlju (istina, asteroidi su malo veći), eto, vadi na stol, kraj piva.

– Vidi ga, našli smo ga tu u blizini! – pokazuje ponosno plavu repliku križevačkog meteorita, veličine jajeta, teškog 300 grama.

– Doletio je u Križevce iz asteroidnog pojasa između Marsa i Jupitera, znamo mu i putanju. Istina, ovo je replika, pravi se čuva u Višnjanu. Uostalom, da je pao tu kod nas, javio mi je prijatelj Korado Korlević. Dva smo ga dana tražili, bilo nas je pedesetak, našli smo ga u travi. U posljednjih 300 godina samo je pet meteorita nađeno u zemlji. Ovo je jedan od njih! Pao je brzinom od 200 km/h, to ti je brzina Ivaniševićeva servisa… – slikovito govori Ratko koji predaje fiziku klincima iz okolice Križevaca.

Šećemo se gradom na kiši, provodi me, pokazuje mjesta koja su ponos njegova grada pa kaže:

– Križevac je zapravo ime grada. Legenda kaže da je križ pronađen u bunaru pa su mjestu dali ime – u jednini. Bila su dva, Gornji i Donji, ali kad ih je Marija Terezija ujedinila, eto, otad su – Križevci.

Čuj, jako je lijepo i na Kalniku. Eto, bio je i Jo Nesbø, norveški pisac, koji je strastveni penjač. Mislio je da ga nitko neće prepoznati, da je tu inkognito, a onda je netko u Križevcima rekao: “Vidi, Jo Nesbø!”. Nije mu prošlo, skužili smo ga… – smije se.

Pojedem 20 pralina zaredom

Ipak, najljepša turistička priča u Križevcima je u bivšoj vojarni. Čokolaterija Hedona. Prvo i jedino socijalno poduzeće u zemlji, u kojem čokoladu rade – invalidi. Dirigent je Dubravko Vitlov (56), živopisni ‘master čokolatijer’. Kod njega je najveća kuhača za čokoladu.

– Prošao sam cijeli svijet. Bio sam ribar, lovio tune na Pacifiku. Prošao Japan, Papuu, Novu Gvineju, a ono što smo ulovili iskrcavali smo na Samoanskom otočju, u luci Pago-Pago. Tune su bile od 200 kg, sabljarke od 400 kg, a kad bismo ulovili morskog psa, možda i od tone, brzo bismo ga vratili u ocean. Taj ti, ako je još živ, i na palubi može odgristi nogu. Bio sam i konobar u restoranima u Vancouveru, posluživao sam Sharon Stone, Billa Cosbyja. Ali, ovdje, u Križevcima, tu je gušt raditi… – govori čovjek čije se praline jedu od Markova trga, Pantovčaka, dvora švedske kraljevske obitelji do Londona i – Kine.

– U tvornicu čokolade došao sam s 80 kilograma, a sad imam 107! Ja sam vozač, ali i kušač, pokusni kunić. Kad su čuli da mogu pojesti kilogram Linolade, odmah su me primili. I sad, dok ja ne probam, ne može na tržište – šali se Matija Trninić (29).

– Matija, ako i dalje budeš jeo 20 pralina zaredom, uskoro nećeš moći proći kroz vrata pogona – zadirkuju Trninića u tvornici. Društvo je veselo, rade, druže se. Uz Matiju i Dubravka u pogonu su Marijana, Đurđica, Martina, Ivana i Miljenko. Pričaju kako se zbog čokolade u povijesti i – ratovalo.

– Pa što misliš, zašto su Nizozemci i Belgijanci u Africi kolonizirali? Pa zbog kakaovca! – veli Vitlov. Od čega se sve radi čokolada?

– Za restoran Bevandu radili smo čokoladu sa škampima. U Zadru sam radio od maraschina. Radio i sam i čokoladu s čvarcima, tartufima. A Austrijanci, u tvornici Zotter rade čak i od crva, svinjske krvi… Evo, sad ću za vikend na trgu raditi praline za turiste – govori master čokolatijer pa dodaje:

– Znaš što bismo htjeli napraviti? Križevačke čokoladne toplice! Da se kupamo u čokoladi. E, to bi bilo sjajno. Za početak, uskoro otvaramo Choco Bar. Navrati…

Obvezno posjetite

KRIŽEVAČKO VELIKO SPRAVIŠČE
Najpoznatija manifestacija, ove godine u lipnju održala se 50. put. Sajam je to rukotvorina, gastronomije, a posjetitelje u pravilu najviše veseli što se peče vol na ražnju. – Bez toga ne može! To nam je najdraži dio – kažu domaći. Za vrijeme spravišča prve večeri pomirba je križevačkih purgera i šljivara.

PROBATI KRIŽEVAČKO PIVO
U pivnici u centru grada, u podrumu, konobar Dominik kaže: – U našem pivu nema konzervansa! Evo, ovo koje sad točim, od jučer je. Dečki su bačvu napunili jučer, a već je pri kraju – kaže. Poznato je njihovo pivo, mnogi zbog njega dolaze ovamo.

DOĆI NA FESTIVALE
Kulturna scena ovdje je vrlo aktivna. Imaju festival “Culture Shock” koji traje više od mjesec dana, u ožujku i travnju. Organiziraju se koncerti, predavanja, stand-up predstave. Važan je i Pinklec fest u listopadu, riječ je o putopisnom festivalu na koji dolaze poznati putopisci poput Davora Rostuhara koji trenutačno hoda prema Južnom polu… Zadnji dan festivala svi zajedno odlaze pješice na Kalnik. Kreće se u 9, a dolazi u 15 sati. Usto, obilaze se kleti.

Ukupna ocjena
Urednost, izgled mjesta, čistoća, okoliš – 8
Kvaliteta i raznolikost smještaja – 6
Kvaliteta ugostiteljske ponude- 9
Gostoljubivost i susretljivost domaćina – 10
Večernja zabava i provod – 9
Kulturni i rekreativni sadržaji – 8
Faktor opuštanja – 9
Turistička ponuda tijekom cijele godine – 7
Inovativnost, originalnost i autohtonost – 8
Opći dojam – 9
Ukupna ocjena – 83

Plus i minus

PLUS – BLIZU ZAGREPČANIMA
– Do Križevaca je iz Zagreba nešto više od sat vremena vožnje. Cesta je idealna, brza, nova. Cijene su vrlo pristupačne, obroci od 30-ak kuna. Za obiteljski izlet, bijeg iz metropole, ovdje će mnogi pronaći nešto za sebe. Vjerojatno i vratiti se.

MINUS – NEMA HOTELA NI KINA
– U gradu nema hotela, a u privatnom smještaju ima 50-ak ležajeva. Postoji motel. To je nedostatak mnogih destinacija na kontinentu. No grad od 20.000 stanovnika godinama nema – kino. Bilo je kino Kalnik, ali ga je pregazilo vrijeme. Domaći filmove gledaju u Zagrebu. (VL)

Komentiraj

Budi prvi komentator! (nakon upisa komentara provjerite email i slijedite upute)

Obavijesti me o
avatar
3000
MARIJA MILAK
MARIJA MILAK

Tog kišnog dana nisam ni sanjala da ću završiti na T – PORTALU kRIŽEVCI , INFO ! Novinar je prvo super čovjek, jer mi je htio pomoći iako su i njega čekali. Drugo super je to sastavio a i naš grad je lijepo opisao i slikama dokumentirao. Ne znam kako se zove ali ovim putem ga pozdravljam i zahvaljujem na pomoći. Nadam se da je i moja priča ostavila na njega dobar dojam o križevčanima.

wpDiscuz