Sutra o ornitološkom rezervatu Crna Mlaka

Crna_Mlaka_ornitoloski_rezervat-Goran_SafarekPovodom Mjeseca hrvatske knjige Gradska knjižnica „Franjo Marković“ Križevci poziva sutra, u utorak 12. studenog 2013. u Multimedijski kulturni centar (bivši dom HV-a) na predstavljanje knjige i projekta “Ornitološki rezervat Crna Mlaka: skladan suživot čovjeka i prirode” autora Gorana Šafareka. Riječ je o autentičnom dvojezičnom hrvatsko-engleskom izdanju biologa, istraživača divljine i ekološkog aktivista Šafareka, koji ju ne napisao na temelju vlastitih iskustava i suživljenosti s prirodom Crne Mlake:
– “Od tada sam svaki vikend te jeseni boravio na Crnoj Mlaki. Društvo mi je redovito pravio ornitolog Luka Jurinović, koji je prstenovao ptice. Spavao sam u osmatračkom tornju, otkrivao tajne svojega carstva, šuljao se i snimao skriven u trsci.”
Uz predstavljanje knjige, o kojoj će uz samog autora govoriti i izdavač Nikola Žulj, bit će upriličena i projekcija dokumentarnog filma. Promocija, koju sufinancira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, počinje u 19 sati, a ulaz je slobodan.

“U monografiji Ornitološki rezervat Crna mlaka – skladan život čovjeka i prirode Goran Šafarek otkriva ljepotu ovog kutka prirode, smještenog samo nekoliko desetaka kilometara od Zagreba. Crna Mlaka ima izuzetno bogatu i raznoliku ornitofaunu, a sastav i brojnost vrsta mijenjaju se tijekom godišnjeg ciklusa. Iako na ovom području nema kolonija čaplji ili žličarki, brojne su druge gnjezdarice među močvaricama: gnjurci, patke, liske, čigre, kokošice, kao i mnoge pjevice koje grade gnijezda u trsci ili grmlju. Crne rode, lunje, štekavci, škanjci i druge grabljivice gnijezde se u okolnim šumama, a hrane na ribnjacima povezujući tako ova dva ekosustava. Na ribnjacima, tijekom selidbe, borave veća ili manja jata pataka, gusaka i ćurlina. Osobito su značajne patke njorke, kojih se ovdje krajem ljeta okuplja i do 6000 te su u tom razdoblju na ribnjacima one najbrojnija vrsta pataka. Važnost tog broja shvatljivija je ako znamo da se u većini europskih zemalja gnijezdi tek nekoliko desetina ili stotinjak parova te vrste. Nije potrebno putovati u egzotične krajeve da bismo uživali u divljini. Autor nas poziva da otkrijemo džunglu u viticama pavitine na rubu šume, zalutamo među stogodišnja hrastova stabla, zađemo u gustu trsku ili da među listovima plavuna otkrijemo mlade liske. Njegova kamera otkriva mladunca trstenjaka koji se grčevito drži stabljike trske, obrise pataka u gustoj jesenskoj magli, nježne cvjetove vrba i drhtaj vrućeg zraka nad mirnom vodom ribnjaka. Knjiga obiluje bojama i pokretom, ali iz nje izviru i zvukovi i mirisi močvare i poplavne šume. Mirišemo proljetnice, slušamo kreket žaba, krik čigre, teški lepet krila labudova i prodorni kliktaj štekavca. Autor ne pokušava odvojiti svoje emocije od prikaza života na Crnoj Mlaci. Štoviše, u predgovoru iskreno priznaje svoje oduševljenje i opijenost ovim kutkom divljine, potičući čitatelje da se i oni zapute u otkrivanje njegovih tajni.”
–dr.sc. Jelena Kralj (iz recenzije)

Vezano
3 komentara

Komentari su zatvoreni.