Izbornik
FacebookTwitterGoogle+RSSYouTube

Sutra o ornitološkom rezervatu Crna Mlaka

Crna_Mlaka_ornitoloski_rezervat-Goran_SafarekPovodom Mjeseca hrvatske knjige Gradska knjižnica „Franjo Marković“ Križevci poziva sutra, u utorak 12. studenog 2013. u Multimedijski kulturni centar (bivši dom HV-a) na predstavljanje knjige i projekta “Ornitološki rezervat Crna Mlaka: skladan suživot čovjeka i prirode” autora Gorana Šafareka. Riječ je o autentičnom dvojezičnom hrvatsko-engleskom izdanju biologa, istraživača divljine i ekološkog aktivista Šafareka, koji ju ne napisao na temelju vlastitih iskustava i suživljenosti s prirodom Crne Mlake:
– “Od tada sam svaki vikend te jeseni boravio na Crnoj Mlaki. Društvo mi je redovito pravio ornitolog Luka Jurinović, koji je prstenovao ptice. Spavao sam u osmatračkom tornju, otkrivao tajne svojega carstva, šuljao se i snimao skriven u trsci.”
Uz predstavljanje knjige, o kojoj će uz samog autora govoriti i izdavač Nikola Žulj, bit će upriličena i projekcija dokumentarnog filma. Promocija, koju sufinancira Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva, počinje u 19 sati, a ulaz je slobodan.

“U monografiji Ornitološki rezervat Crna mlaka – skladan život čovjeka i prirode Goran Šafarek otkriva ljepotu ovog kutka prirode, smještenog samo nekoliko desetaka kilometara od Zagreba. Crna Mlaka ima izuzetno bogatu i raznoliku ornitofaunu, a sastav i brojnost vrsta mijenjaju se tijekom godišnjeg ciklusa. Iako na ovom području nema kolonija čaplji ili žličarki, brojne su druge gnjezdarice među močvaricama: gnjurci, patke, liske, čigre, kokošice, kao i mnoge pjevice koje grade gnijezda u trsci ili grmlju. Crne rode, lunje, štekavci, škanjci i druge grabljivice gnijezde se u okolnim šumama, a hrane na ribnjacima povezujući tako ova dva ekosustava. Na ribnjacima, tijekom selidbe, borave veća ili manja jata pataka, gusaka i ćurlina. Osobito su značajne patke njorke, kojih se ovdje krajem ljeta okuplja i do 6000 te su u tom razdoblju na ribnjacima one najbrojnija vrsta pataka. Važnost tog broja shvatljivija je ako znamo da se u većini europskih zemalja gnijezdi tek nekoliko desetina ili stotinjak parova te vrste. Nije potrebno putovati u egzotične krajeve da bismo uživali u divljini. Autor nas poziva da otkrijemo džunglu u viticama pavitine na rubu šume, zalutamo među stogodišnja hrastova stabla, zađemo u gustu trsku ili da među listovima plavuna otkrijemo mlade liske. Njegova kamera otkriva mladunca trstenjaka koji se grčevito drži stabljike trske, obrise pataka u gustoj jesenskoj magli, nježne cvjetove vrba i drhtaj vrućeg zraka nad mirnom vodom ribnjaka. Knjiga obiluje bojama i pokretom, ali iz nje izviru i zvukovi i mirisi močvare i poplavne šume. Mirišemo proljetnice, slušamo kreket žaba, krik čigre, teški lepet krila labudova i prodorni kliktaj štekavca. Autor ne pokušava odvojiti svoje emocije od prikaza života na Crnoj Mlaci. Štoviše, u predgovoru iskreno priznaje svoje oduševljenje i opijenost ovim kutkom divljine, potičući čitatelje da se i oni zapute u otkrivanje njegovih tajni.”
–dr.sc. Jelena Kralj (iz recenzije)

Dino Davosir

Dino Davosir liked this on Facebook.

Snjezana Vojta

Snjezana Vojta liked this on Facebook.

Ana Rajkovic

Ana Rajkovic liked this on Facebook.

wpDiscuz