Izbornik
FacebookTwitterGoogle+RSSYouTube

Križevačka biskupija u punom jeku događanja u povodu godine Velikog jubileja

“Od nas se očekuje da budemo hrabri svjedoci Boga,
ali i jedinstva Crkve u različitosti obreda”

–mons. Nikola Kekić, biskup križevački

Nekima više, a nekima manje poznato, Križevačka grkokatolička biskupija ove godine obilježava 400. obljetnicu obnove crkvenoga zajedništva sa Svetom Stolicom i osnutka prve grkokatoličke biskupije u Hrvatskoj.  Još 1611. godine ustanovljena je biskupija u Marči, kod Kloštra Ivanića. Slijedom povijesnih okolnosti 1777. godine Marčanska se biskupija seli u Križevce odlukom carice Marije Terezije i tako nekad Marčanska biskupija postaje i ostaje do danas Križevačka, te je sufragan današnjoj Zagrebačkoj metropoliji/nadbiskupiji.

 

Danas je Križevačka eparhija organizirana u tri vikarijata. Svaki vikarijat predvodi sinđel tj. biskupski vikar. Žumberački vikarijat obuhvaća Žumberački i Stolni dekanat u središnjoj Hrvatskoj, Bosanski vikarijat sve župe u Bosni i Hercegovini i Slavonsko-Srijemski vikarijat sve župe u sjevero-istočnom dijelu Hrvatske. Dalmatinski vikarijat – kao četvrti vikarijat – nije još aktivan jer se nalazi u stanju obnove. Križevačka eparhija ili biskupija prostire se tako diljem Hrvatske, Slovenije, te Bosne i Hercegovine, pa je tako brojčano najmanja, a prostorno najveća biskupija u Hrvatskoj. Vjernici su Hrvati, Ukrajinci i Rusini.

Grkokatolička Crkva jest Crkva vlastitog prava (sui iuris) koja se u svojim bogoslužjima služi bizantskim, crkvenoslavenskim, grčkim ili pak narodnim jezikom, ali je u potpunom zajedništvu s Rimskom, katoličkom Crkvom, te priznaje papu za svog vrhovnog poglavara.  Upravo zbog toga što je to Crkva vlastitog prava, slobodno se služi vlastitim obredom, pretvorba i pričest vrši se pod obje prilike (kruha i vina), svećenici se prije zaređenja smiju ženiti (nakon ređenja gube to pravo), dok biskup mora biti iz reda neoženjenih, crkveni prostor za vjernike od svetišta je odijeljen pregradom – ikonostasom sa slikama iz Staroga i Novoga zavjeta, svećenik je okrenut prema istoku i prema Svetištu osim dok se čitanjem, propovijedi i blagoslivljanjem naroda ne obraća vjernicima, a i liturgijska odjeća i predmeti drugačiji su od Crkve zapadnog, rimskog obreda. Isto tako terminologija se uglavnom koristiti riječnikom istočnih crkava, pa se tako za biskupiju može kazati eparhija, za biskupa vladika, za zbor kor itd.

Proslava Velikog jubileja započela je još 19. studenog prošle godine otvorenjem jubilarne godine i Velikom večernjom u konkatedralnoj crkvi sv. Ćirila i Metoda u Zagrebu, a nastavila se slijedeći dan arhijerejskom (biskupskom) liturgijom, također u Zagrebu u zajedništvu sa biskupima zagrebačke crkvene pokrajine predvođenima kardinalom Josipom Bozanićem.  Odmah 20. studenog pošlo se na šestodnevno hodočašće u Rim i Bari na kojem je sudjelovao i naš Katedralni zbor zajedno sa članovima Ćirilo-Metodova Kora iz Zagreba. U nedjelju, 25. ožujka ove godine služila se arhijerejska liturgija u Pribiću gdje je jedno vrijeme između velikih preseljenja bila smještena biskupija, a čiju je crkvu dao izgraditi biskup Julije Drohobecki o 300. obljetnici biskupije, točno prije stotinu godina. Liturgiju je prenosila Hrvatska televizija, a pjevao je križevački Katedralni zbor. 22. travnja služila se arhijerejska liturgija sv. Ivana Zlatoustog u sv. Ivanu Žabnu gdje je križevački vladika, mons. Nikola Kekić blagoslovio spomen ploču posvećenu križevačkim vladikama rođenim u toj župi (Pavlu i Marku Zorčiću, te Gabrijelu Turčinoviću).  U subotu, 29. svibnja organizirano je zahvalno hodočašće vjernika Križevačke eparhije u marijansko svetiše Majke Božje Bistričke. 9. i 10. svibnja održat će se znanstveni skup o Marčansko-Križevačkoj eparhiji u organizaciji Središnjeg odbora za proslavu 400. obljetnice crkvenoga zajedništva i osnutka grkokatoličke biskupije u Marči, Hrvatskog instituta za povijest i Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Tom prigodom križevački vladika Nikola Kekić blagoslovit će gradilište i položiti kamen temeljac za grkokatoličku spomen- kapelu Sv. Mihaela arkanđela u Marči.

Sudionici znanstvenog skupa će pod duhovnim i stručnim vodstvom križevačkog vladike posjetiti Žumberak. Predviđen je posjet novosagrađenoj jubilarnoj crkvi Preobraženja Gospodnjeg u Jastrebarskom, spomen crkvi Blagovijesti u Pribiću, posjet muzeju samostanu sestara Bazilijanki u Sošicama, Moleben presvetoj Bogorodici u župnoj crkvi Sv. Petra i Pavla, pohod i molitva na jami Jazovka, posjet crkvi Sv. Petke na Budinjaku, posjet župnoj crkvi Sv. Jurja u Stojdragi te posjet Grkokatoličkom centru praoca Abrahama u Jastrebarskom. U 18 sati bit će Velika večernja uoči blagdana sv. Ćirila i Metoda u grkokatoličkoj konkatedrali na Gornjem gradu u Zagrebu.  Na blagdan svete braće Ćirila i Metoda , 11. svibnja, u konkatedralnoj crkvi u Zagrebu u 18 sati, križevački vladika služit će arhijerejsku liturgiju sv. Ivana Zlatoustoga, a pjeva ju Ćirilo-Metodov kor u mješovitom sastavu.

U obilježavanju Velikog jubileja, ni ove godine neće izostati Susret grkokatoličkih i rimokatoličkih pjevačkih zborova koje već treću godinu zaredom uspješno organizira Katedralni pjevački zbor Križevci. Ovaj koncert duhovne glazbe i ove će se godine održati na blagdan Duhova, u nedjelju, 27. svibnja s početkom u 20 sati u Grkokatoličkoj katedrali presvete Trojice u Križevcima. Slijedeći dan, kada katolička Crkva obilježava Duhovski ponedjeljak, a grkokatolici uz to i blagdan Presvete Trojice, u Križevce dolaze svi hrvatski biskupi te grkokatolički biskupi iz ovog dijela Europe kako bi u ovoj svečanoj godini proslavili crkveni god katedrale.

12. lipnja u 20 sati održat će se svečani koncert Križevačke eparhije u Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu, na kojem će nastupiti Ćirilo-Metodov kor iz Zagreba i Katedralni zbor iz Križevaca.
Od četvrtka, 8. studenog  pa do subote 10. studenog ove godine održat će se susret svih europskih grkokatoličkih biskupa koji će u nedjelju, 11. studenog u 10,30 sati zajedno služiti arhijerejsku liturgiju u Križevcima. Ove liturgije također će prenositi Hrvatska televizija dok će pjevati Katedralni zbor. Tako će 21. studenog i završiti jubilarna godina kada će Križevačka eparhija ući u 401. godinu svoga postojanja.

Uistinu je prepuna događanja, pa se Križevčani pozivaju sudjelovati, a osobito na liturgijama u križevačkoj katedrali kako bi pokazali „jedinstvo u različitosti“. Upravo je ovogodišnja vjeronaučna olimpijada u cijeloj Hrvatskoj i bila posvećena grkokatolicima, kako bi se ponovno počeo razvijati osjećaj među vjernicima, kako katolička crkva u Hrvatskoj ima dva obreda koji se ničim osim tradicijom međusobno ne kose i pozivaju jedni druge da međusobno sudjeluju u svojim bogoslužjima.

Ovim putem najavljujemo i intervju s križevačkim vladikom, mons. Nikolom Kekićem koji je obećao razgovarati za križevački portal krizevci.info i građanstvo upoznati sa duhovnim i materijalnim stanjem biskupije, kao i ulogom svoje Crkve u Hrvatskoj i svijetu.

S nami Bog!