Nova zvukovnost u Križevcima

U drugu sezonu Glazbenog ciklusa u organizaciji Ogranka Matice hrvatske u Križevcima krenulo se još žustrije i aktivnije nego prošle godine. Koncertni ciklus, kojemu je glavni cilj obogatiti glazbeni život Križevaca muziciranjem vrhunskih domaćih i stranih glazbenika, zamišljen je kao niz koncerata različitih aspekata umjetničke glazbe. Mala ili gotovo nikakva ponuda širokog repertoara klasične glazbe pogađa već dugi niz godina manje hrvatske sredine, a da bi se ta pojava spriječila potreban je najčešće ogromni entuzijazam pojedinca koji ima snage vlastitim žrtvovanjem pokrenuti uspavanu situaciju. Napokon su i Križevci dočekali takvu osobu.

Akademska glazbenica Zlata Životić, čembalistica i profesorica u križevačkoj Glazbenoj školi Alberta Štrige te na Umjetničkoj akademiji u Osijeku, iskoristila je svoje visoke kompetencije i sposobnosti da svojemu gradu omogući kvalitetnu koncertnu ponudu dostojnu staroga kraljevskog grada. U svojim plemenitim nastojanjima trebala je saveznika koji će poduprijeti visoke ciljeve i pronašla ga je upravo u Ogranku Matice hrvatske u Križevcima, pa je uz potporu Ministarstva kulture RH, Grada Križevaca, Koprivničko-križevačke županije i Glazbene škole uspjela drugu godinu za redom organizirati niz koncerata umjetničke glazbe.

Ovogodišnja sezona otvorena je koncertom koji je održan 7. travnja 2011. Nastupio je ansambl Acoustic project kojeg je osnovao kontrabasist i skladatelj Dubravko Palanović zajedno s kolegama i prijateljima, većinom članovima Zagrebačke filharmonije. Svojom je programskom koncepcijom ansambl usmjeren na širok spektar stilova glazbe 20. i 21. stoljeća, u rasponu od klasike do jazza, kao i moderne glazbe do avangarde.

Jedno od glavnih usmjerenja ovog ansambla je želja za stvaranjem nesvakidašnjih zvukovnih kombinacija. To se ostvaruje korištenjem raznolikih mogućnosti proizašlih iz harmonija dviju violina, viole, violončela, kontrabasa, flaute, oboe, harmonike, klavira, vibrofona i bubnjeva. Nažalost, nesvakidašnje zvukovne kombinacije kao da su većim djelom koncerta izostale. Razloge tome treba možda tražiti u izboru programa, koji je neminovno bio prilagođen publici, ili pak u izostanku harmonike koja bi vjerujem svojim još uvijek nedovoljno zapaženim mogućnostima podigla razinu neobičnosti.

Na programu križevačkog koncerta našla su se poznata djela većinom jazz i filmske provenijencije u aranžmanu voditelja ansambla, dok su protutežu činila dva djela klasičnih autora te dvije autorske skladbe Dubravka Palanovića. Aranžmani Dubravka Palanovića, većinom vezani uz jazz tradiciju,  napravljeni su znalački te vješto prilagođeni raznolikom instrumentariju, ali s možda prevelikim oscilacijama u individuaciji i inovativnosti. Iako ne bi bilo poželjno da se previše približio ‘biennalskim’ zvukovima, ostaje dojam da se u širokom spektru raznolikih djela previše osjetila privrženost jazzu koja se osjetila tijekom cijeloga koncerta. Treba ipak naglasiti da to uopće nije učinilo program jednoličnim i dosadnim; dapače, reakcije publike su to vjerno prikazale svojom sve većom pozornošću prema kraju koncerta.


Nakon uvodnog djela Billija Evansa Waltz for Debby, uslijedila je pomalo suzdržana izvedba kapitalnog djela Claudea Debussya Clair de Lune. Smještanje prvoga Palanovićeva autorskog djela, jednostavnog naziva Preludij, nakon uvodne dvije točke, učinilo se je pažljivo odabranim jer su se uspješno očitovali skladateljevi očiti uzori baš u jazzu i impresionizmu. Inspirativnu izvedbu još jednog jazz klasika, Abhezovog  Nature boy, ansambl je nastavio zanimljivom izvedbom Fuge u a – molu J.S. Bacha. Apoteoza velikom majstoru baroka, čija je sveprisutna glazba doživjela već mnoge obrade, dobila je u nadasve autonomnoj izvedbi Acoustic projecta još jedan zanimljiv prikaz majstorove genijalnosti.
Drugo Palanovićevo autorsko djelo, koje je uslijedilo, inspiraciju crpi iz grčkog tradicionalnog napjeva Misirlou najpoznatijeg možda u obradi Dicka Dalea. Na samom vrhuncu koncerta publika je imala priliku uživati u obradbama poznatih melodija Sous le ciel de Paris i My funny Valentine R. Rodgersa koje su dodatno podigle atmosferu da bi u potpunosti uživali u zadnje dvije skladbe, A night in Tunisia D. Gillespiea i Spain C. Coreae i J. Rodriga. Na kraju, križevačka je publika pokazala oduševljenje odslušanim programom te velikim pljeskom pozivala glazbenike na bis koji je nažalost izostao.

Iako možda ostaje dojam da nije u potpunosti ostvarena ideja novog zvučnog projekta, reakcije publike dokazuju da je nešto suzdržaniji odabir programa bio pun pogodak. Kod hrabrih eksperimenata u današnjoj suvremenoj glazbi često se događa da publika ne prepozna ili ne shvati ono što sluša, što je rijetko kada dobar poziv za ponovni dolazak na koncert. Zato su ovakvi hibridni spojevi novog, tradicionalnog i popularnog koje je pokazao Acoustic project izvrstan primjer kako da se publici pruži nešto nesvakidašnje, a ipak potpuno pristupačno.

Drugi koncert, druge sezone Glazbenog ciklusa u organizaciji Ogranaka Matice hrvatske u Križevcima ugostio je komorni sastav Simfonijskog puhačkog orkestra OSRH pod vodstvom dirigenta Tomislava Fačinija. Križevačka publika imala je tako priliku uživati u svirci sastava koji čine glazbenici reprezentativnog orkestra Republike Hrvatske koji, uz brojne koncerte u Zagrebu i širom Hrvatske, predstavlja našu zemlju čestim gostovanjima u inozemstvu.

Na programu su se našle dvije serenade orginalno pisane za puhački sastav, ali potpuno drugačijeg karaktera i namjene za koju su skladane. Mozartova Serenada br.11. za puhače u Es – duru, KV 375, prvotno namjenjena carevom puhačkom sekstetu, kasnije prerađena za oktet kako se danas najčešće izvodi, primjer je tipične “noćne glazbe” (Nacht Musik) koja donosi nokturni ugođaj blizak romantizmu, ali svojom vedrinom i jednostavnošću je prvenstveno služila za zabavu bogate bečke aristokracije. Samim time određena je ineterpretacija tog djela. Tomislav Fačini, poznatom po bavljenju širokim spektrom glazbe, od renesanse do 21.st., uspio je prenijeti publici razigranost i slavljenje života Mozartove glazbe što u djelima pisanim za puhački sastav nije nimalo jednostavno. Sporije reagiranje pojedinih puhačkih instrumenata može često dovesti do nepoželjne težine i zamornosti kod slušanja ovakove glazbe pisane samo za puhače, ali drugačijim pristupom Fačini je većim djelom dobio potrebnu lakoću.

Druga istoimena skaldba, Serenada za puhače, violončelo i kontrabas u d – molu, op.44 Antonina Dvořáka prikaz je drugačijeg tipa takovog djela. Tipičan prikaz Dvořákova opusa koji u sebi ujedinjuje sve ideje romantizma te svojim pjevnim melodijama i sveopćom inspiracijom folklornom glazbom slijedi većinu njegova stvaralaštva. Naziv serenada teško se više može povezeti sa značenjem 18. st. jer je namjenjena koncertnom izvođenju, a naziv je samo hommage ponajprije Mozartu. Violončelo i kontrabas priključeni su puhačkom sastavu najviše zbog pojačavanja basovske dionice uz kraće samostalne epizode violončela. Takav povećani sastav donio je manje slabosti koje su se očitovale u nekoliko neujednačenosti orkestra, ali izvrsna osmišeljenost djela je većim djelom to sakrila. Krajnji zaključak bi stoga mogao biti da je Fačinijeva zamisao bila vješto koncipirana, dok je samom sastavu nedostajalo jedna do dvije probe da to sve u potpunosti realiziraju.

Gostovanje renomiranog sastava, kao što je komorni sastav Simfonijskog puhačkog orkestra OSRH, još je jednom pridonijelo povećanju kvalitetnog glazbenog života u Križevcima, posebno onog iz repertoara klasične glazbe. Također, publika koja je naviknuta na izvrsne svirke križevačkog Gradskog puhačkog orkestra, mogla je usporediti kako se stvari odvijaju u drugim sredinama što je pokazala iznimnom posjećenošču koncerta te se u dvorani Glazbene škole tražila stolica više.

Otvorenje druge sezone sezone Glazbenog ciklusa u organizaciji Ogranaka Matice hrvatske u Križevcima pokazatelj je da možda slijede nova vremena u percepciji kvalitetne glazbe kod Križevčana. Poznato je da se nikakva ideja ne može ostvariti ako društvo nije zrelo za promjene, a skoro potpuno popunjena Koncertna dvorana Glazbene škole u Križevcima sa slušateljskim auditorijem u rasponu od 7 do 77 godina prikazuje upravo takvu pozitivnu sliku.

Izvrsna organizacija, odlični glazbenici i glazba te velika posjećenost najbolji su poziv da i na sljedećem koncertu ovogodišnje sezone, koji će se održati u rujnu, svi zajedno uživamo u čarima umjetničke glazbe.

Možda vam se svidi

Komentari su zatvoreni.