U ‘srcu’ Dubrovnika tragaju za glazbenim blagom

KULTURNO BLAGO Na ljetnoj školi mladih muzikologa u Dubrovniku stare notne zapise istražuje i dvoje Križevčana

Petnaestak studenata muzikologije s Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu sudjelovalo je drugom polovicom kolovoza u dvotjednoj ljetnoj školi u Dubrovniku, gdje su proučavali stare tiskane i rukopisne muzikalije pohranjene u Franjevačkom samostanu Male braće. Dio je to projekta sređivanja i katalogizacije najbogatijeg glazbenog arhiva u Hrvatskoj i jednom od značajnijih u ovom dijelu Europe, s više od 10 tisuća skladbi. Ove je godine u školi, koja ima već desetogodišnju tradiciju, radilo i dvoje mladih Križevčana: Jelka Vukobratović (26) i Tomislav Bužić (20).

 Njihov je zadatak bio, zajedno s ostalim kolegicama, analizirati arhiv koji, uz samostanske materijale koje su redovnici komponirali za obrede, sadrži plemićke i građanske notne zapise. Zatim ispunjavaju obrasce koje unose u središnju bazu podataka Odsjeka za povijest hrvatske glazbe pri HAZU te svjetsku bazu glazbenih izvora RISM (Repertoire International des Sources Musicales).
– Starost muzikalija je od 17. do 20. stoljeća, a arhiv sadrži i vrijedne primjerke skladbi talijanskih opernih majstora, kao i rane radove W. A. Mozarta, objašnjava Vukobratović, studentica četvrte godine muzikologije, inače profesorica flaute u križevačkoj glazbenoj školi.

Voditelji ljetne škole, koja se provodi uz financijsku potporu države, Europske banke za razvitak, te inozemnih donatora, su prof.dr.sc. Vjera Katalinić i prof.dr.sc. Stanislav Tuksar s Odsjeka za muzikologiju, oboje članovi HAZU-a s višegodišnjim istraživačkim iskustvom u glazbenoj historiografiji. Uz njihov nadzor polaznici u samostanu, koji se nalazi u Starom Gradu na samom Stradunu, svakog dana rade od 9 do 15 sati, dok su ostatak dana slobodni za kupanje, izlete i večernje izlaske.
– Rad u arhivu je bio vrlo zabavan i poučan, a kad si okružen samim ženama ništa nije naporno, uz smijeh je rekao Bužić, koji je kao student prve godine uz kolegicu Tanju Halužan najmlađi polaznik škole.

Prema riječima mladih istraživača, u bogatom fondu mnogo je muzikalija anonimnih autora, vjerojatno tamošnjih franjevaca, no pronađu se i note hrvatskih autora, poput onih Dubrovčanina Luke Sorkočevića s druge polovice 18. stoljeća. Do sada su identificirana djela 1811 skladatelja, od kojih 240 domaćih, a katalogizirano je oko 7.5 tisuća skladbi. Posebno je uzbudljivo kad se putem sustava RISM otkrije zaista raritetno autorsko djelo, poput opere čiji su izvadci otkriveni još samo u jednoj crkvi u Francuskoj. Opsežan posao katalogiziranja, koji traje još od kraja sedamdesetih, nastavit će se i u narednim godinama, budući da u arhivu postoje još desetine neotvorenih kutija neprocjenjivog kulturnog blaga.

Možda vam se svidi

Komentari su zatvoreni.