Izbornik
FacebookTwitterGoogle+RSSYouTube

Sretniji učitelji za sretniju djecu

XVI. KRIŽEVAČKI PEDAGOŠKI DANI | Križevački pedagoški dani, stručni skup prosvjetnih djelatnika, prvi su put održani 1974. g.  kao aktivnost jedne od najpoznatijih nacionalnih ustanova i najstarijih učiteljskih udruga – Hrvatskog književno-pedagoškoga zbora.
Prošloga su četvrtka 16. Križevački pedagoški dani okupili preko tri stotine i pedeset odgajatelja, učitelja i profesora iz Koprivničko-križevačke, Varaždinske i Bjelovarske-bilogorske županije, koji su prisustvovali nizu predavanja i radionica na temu Zdravlje u školskome okruženju ili Kako postati i ostati zdrav u školskom sustavu. Ovogodišnji su Dani, u organizaciji Osnovne škole Ljudevita Modeca, spomenutoga Zbora, Grada Križevaca i Koprivničko-križevačke županije,  po prvi put održani pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, odnosno Agencije za odgoj i obrazovanje.

 Nakon kratkog glazbeno-recitatorskog programa učenika OŠ Ljudevita Modeca prisutne je pozdravio ravnatelj škole domaćina Dražen Bokan zahvalivši se uvaženim gostima i predavačima te utemeljitelju Pedagoških dana Valentinu Puževskom.  Prisutnima su se obratili i pročelnik Upravnog odjela za društvene djelatnosti Mladen Tinodi, zamjenik župana Koprivničko-križevačke županije Ivan Pal, zamjenica ravnatelja Agencije za odgoj i obrazovanje Sanja Urek te zamjenik predsjednika HPKZ-a i saborski zastupnik Nevio Šetić.
Radni dio programa, koji su vodile učiteljice Ivka Kajganić i Suzana Balić, započet je predavanjem Dubravke Miljković, profesorice na Učiteljskoj akademiji i Kineziološkom fakultetu u Zagrebu, na temu Sreća i zdravlje. Miljković je u zanimljivom i dinamičnom izlaganju istaknula da sreća (dubok i trajan osjećaj da je život dobar, ispunjavajuć, smislen i ugodan) utječe na  zdravlje jer sretni ljudi teže obolijevaju, brže se oporavljaju ako se razbole i uglavnom duže žive. Osim toga, sretni ljudi su kreativniji i općenito boljeg raspoloženja, a to su poželjne osobine svakoga učitelja. Dobro raspoloženje slušatelja izazvale su dječje izreke o tome što je sreća i šaljiva poruka na kraju predavanja: Ujutro progutaj žabu… nakon toga ništa ne može biti gore!

O povezanosti vjere i duševnog zdravlja govorio je pater Mijo Nikić s Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu. Nakon podsjećanja na dimenzije čovjeka (duhovnu, društvenu, emocionalnu, tjelesnu i podsvjesnu) govorio je o nedostatku ljubavi i prihvaćanja kao temeljnog uzroka većine duševnih poremećaja te podsjetio da je Bog, koji je čista ljubav, rješenje takvih problema.
Vladimir i Zdenka Gruden, istaknuti liječnici psihijatri, u predavanju Kako učitelji mogu misliti zdravo istaknuli su važnost pozitivnoga mišljenja, a put k zdravom mišljenju, tvrde, počinje proispitivanjem sebe i opuštenošću. Učitelj mora biti emocionalno zrela i stabilna osoba s visokim osjećajem samopoštovanja kako bi mogao biti uzor svojim učenicima.


 Posebnost ovogodišnjih Dana jest i njihov međunarodni karakter. Alois Hechenberger iz Austrije u predavanju Sportmeet, kako sportom i zajedništvom postati zdravlji ustvrdio je da 40 % današnje djece ima manjak koncentracije i prisustvo nervoze čemu je uzrok nedostatak kretanja. Kretanje je povezano sa zdravljem, potiče zdrav psihofizički razvoj, pomaže pri trošenju viška energije, potiče kreativne oblike izražavanja, zajedništvo i učenje. Istaknuo je važnost igre u djetinjstvu i mladosti, posebice igara kretanja i igranja igračkama koje razvijaju maštu i kreativnost te s učiteljima izveo kratku vježbu razgibavanja koju je moguće provesti u razredu s djecom. Predavanje je završio porukom učiteljima da sami moraju biti ona promjena koju žele vidjeti kod drugih.
U posljednjem predavanju Zlatka Pejića, makrobiotičkoga zdravstvenoga savjetnika bilo je riječi o cjelovitoj prehrani i ostvarivanju zdravlja. Pejić je obrazložio kako je pogrešno mišljenje da su mikroorganizmi najveći neprijatelj čovjekova zdravlja jer u ljudskome tijelu ima deset puta više mikroorganizama od naših vlastitih stanica, nego je čovjek sam sebi najveći neprijatelj zbog toga što u organizam unosi hranu koja mu šteti. Preporučio je uzimanje cjelovitih, svježih i ekološki uzgojenih namirnica, umjesto konzervirane, smrznute, prekuhane i odstajale hrane kako bi bolesti bilo manje.

Prije nastavka rada u obliku radionica, učitelji su u novom prostoru za praktičnu nastavu učenika Srednje škole „Ivan Seljanec” u bivšoj vojarni imali priliku razgledati štandove i degustirati domaće proizvode koje su pripremili učenici i roditelji osnovnih škola s područja Grada.
Raznovrsne i mnogobrojne radionice odvijale su se na tri mjesta, u prostorijama Osnovne škole  Ljudevita Modeca, Osnovne škole „Vladimir Nazor” i  Centra za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju.
O zdravoj prehrani praktično se moglo naučiti više na radionicama Zdrava prehrana – radionica praktične kuhinje  Ane Janjatović Zorice, Zeleno za zdravlje Zlate Nanić te Zdravlje i organski uzgoj voća i povrća Verke Filipović.

Niz radionica posvećen je postizanju osobne sreće i smirenosti te dobrih međuljudskih odnosa: Škola sreće Elvire Dobrić Fajl, Tehnike asertivnog ponašanja Alme Rovis Brandić, Relaksacija – autogeni trening Vladimira i Zdenke Gruden, Cjeloviti život i zdravlje ili kako da moj um, tijelo i okolina budu uravnotežena cjelina Magdalene Živković i Barice Urh, Zajedništvo u pedagogiji – zdravlje međuljudskih odnosa Anne Lise Gasparini, Vlatke Raguž i Zdenka Horvata te Kako živjeti zdravo i unaprijediti svoje zdravlje Ivančice Janković.
Predavanje Aloisa Hechenberga nastavljeno je istoimenom radionicom, a sličnom temom upotpunjenom glazbom bavile su se radionice Tradicija, ples i zdravlje Mirjane Benko i Tihomira Pleše i Suodnos sastavnica pokreta i glazbe Ivančice Janković.

Svoje mjesto u nizu radionica našle su i radionice Učenici s posebnim potrebama i zdrav život Zrinjke Stančić i „Zlatna grana”, odnos prema prirodi i mitsko-bajkoviti motivi u hrvatskim tradicijskim pjesmama Lidije Bajuk.
Iako je predavanja i radionica bilo puno, a odmora vrlo malo, učitelji su iskazali zadovoljstvo raznovrsnošću tema i korisnošću naučenoga.