Najzadovoljniji Varaždinom jer jedini ima viziju

Ljudi koji upravljaju gradovima, kao i gradske uprave, nemaju dovoljno znanja ni sposobnosti, a ne postoji ni politička volja za napretkom

ZAGREB – Strateško upravljanje gradom najbolje je u Varaždinu i Rijeci, a najgore u Splitu, Slavonskom Brodu i Osijeku. Proizlazi to iz istraživanja koje je, u sklopu svog magistarskog rada, proveo Tomislav Gamulin.

Istraživanje je provedeno na uzorku od 78 ispitanika iz svih dijelova Hrvatske, a u njemu su sudjelovali predstavnici lokalne samouprave, sveučilišni profesori, menadžeri u poduzećima, urbanisti i arhitekti, kao i konzultanti i novinari, te predstavnici nevladinih udruga. Rezultati pokazuju da ispitanici strateško upravljanje gradom i njegovim razvojem smatraju važnim, ali da nisu zadovoljni načinom na koji se upravlja hrvatskim gradovima. Pritom kao glavne probleme navode nedovoljno znanje i sposobnosti ljudi koji upravljaju gradovima, zatim nepostojanje političke volje i nedostatno znanje kojim raspolažu gradske uprave.

Rovinj podbacio

Uz Varaždin i Rijeku, koji su najbolje ocijenjeni, u istraživanju je dobro prošao i Zadar, kao i Zagreb. Ipak, za razliku od drugih gradova, Zagreb je velik broj bodova dobio od vlastitih građana, kojih je bilo i najviše u istraživanju, dok su kvalitetu strateškog upravljanja u drugim gradovima pozitivno ocjenjivali i stanovnici drugih gradova u Hrvatskoj. U istraživanju je dobro prošla i Koprivnica, kao i Čakovec, te Samobor i Pula.

S druge strane, velik broj većih hrvatskih gradova u istraživanju je prošao loše, a mnoge od njih ispitanici, čak i oni koji dolaze iz njih, ne navode kao primjere uspješnog upravljanja. U tu kategoriju spadaju Split, Osijek, Slavonski Brod, Vinkovci, Karlovac, Sisak, Šibenik i Dubrovnik. Upravljanje gradom slabo je ocijenjeno i u slučaju Rovinja i Križevaca. Velik dio ispitanika smatra da njihov grad nema jasno definiranu misiju, kao ni dugoročne ciljeve, a mnogo je i onih koji tvrde da u upravljanju njihovim gradom ne postoji jasan pristup. Ipak, Gamulin tvrdi kako to ne znači nužno i da je upravljanje tim gradovima loše. Njih jednostavno nitko od ispitanika, napominje, nije naveo kao primjer dobre prakse.

– Zagreb i Zadar imaju dobro strateško upravljanje jer imaju projekte, a i viziju razvoja. I Rijeka ima dobre projekte, ali njezin je problem što ima vlast drukčiju od one na nacionalnoj razini, zbog čega ‘štekaju’ i određeni projekti poput gradnje obilaznice. S druge strane, u Splitu, Osijeku i Slavonskom Brodu vizije razvoja očito nema, a nedostaju im i projekti – kaže Ante Babić, neovisni ekonomist.

Dodaje da neposredan izbor gradonačelnika otvara šanse boljem razvoju hrvatskih gradova, jer će neposredno izabrani gradonačelnici lakše “progurati” i svoje ideje. Šanse za razvoj hrvatskih gradova otvara i skori ulazak zemlje u Europsku Uniju zbog toga što će se time Hrvatskoj otvoriti dodatna sredstva za razvoj.

Projekti i vizija razvoja

Ipak, šanse za povlačenje novca iz Unijinih fondova imat će, smatra Babić, samo veći gradovi, a manjima preporučuje da eurokratima predlože zajedničke projekte koji bi se sufinancirali iz EU blagajne.

Vezano

Komentari su zatvoreni.