O projektu preuređenja križevačkih trgova Antuna Nemčića i Josipa Jurja Strossmayera stručno su mišljenje dali i neovisni specijalisti iz Instituta za povijest umjetnosti. Elaborat koji potpisuju dr.sc. Ratko Vučetić i Ivana Haničar Buljan, dipl.ing.arh. obuhvaća analizu provedbe urbanističko-arhitektonskog natječaja za uređenje trgova, kao i samog nagrađenog projektnog rješenja. Ekspertiza Instituta u cijelosti je dostupna na web stranicama građanske inicijative „Ne križaj Križevce!“, a u nastavku su izdvojeni najbitniji odlomci.
OSVRT NA ORGANIZACIJU I PROVEDBU NATJEČAJA
U okviru dokumentacije natječajnog programa konzervatorske upute bile su prisutne u vidu stručnog mišljenja Konzervatorskog odjela u Zagrebu, Konzervatorska podloga za GUP i navedena je relevantna literatura. Propust u pripremi podloga za natječaj u ovom slučaju je činjenica kako stručno mišljenje te Konzervatorska podloga za GUP ne mogu obuhvatiti svu problematiku trgova koji su predmet natječaja odnosno bilo je potrebno izraditi Konzervatorsku studiju Strossmayerovog i Nemčićevog trga s jasno određenim i čvrstim smjernicama, prije raspisivanja natječaja, koja bi svakako bila nezaobilazni dio natječajnog programa.
Prilikom provedbe urbanističko-arhitektonskih natječaja koji se raspisuju za uređenja zaštićenih povijesnih cjelina smatramo kako upravo konzervatorske smjernice moraju biti osnovno polazište.
Nije nam poznato da li je ocjenjivački sud prilikom donošenja odluke o nagradama konzultirao stručno mišljenje Kristine Zlošuić-Idjaković (2.12.2005), članice žirija i zaposlenice Konzervatorskog zavoda u Zagrebu jer je već 3.12. 2005. Donešena odluka. Prema zapisniku zaključne sjednice među članovima ocjenjivačkog suda koji je donio konačnu odluku o nagradama Kristina Zloušić-Idjaković nije navedena kao član ocjenjivačkog suda pa ostaje nejasno da li je spomenuto mišljenje uzeto u obzir (to su mišljenje dobili natjecatelji pismeno uz zaključke sjednice). Prilikom raspisa natječaja Kristina Zloušić-Idjaković navedena je kao član ocjenjivačkog suda no prema zapisniku zaključaka nije sudjelovala u odlučivanju o prvonagrađenom radu. Ovo upućuje na proceduralne pogreške prilikom provođenja natječaja.
MIŠLJENJE O PRVONAGRAĐENOM RADU ODNOSNO GLAVNOM PROJEKTU ZA UREĐENJE TRGOVA
Nemčićev trg
Polazeći od povijesne matrice prostora može se konstatirati kako je današnji Nemčićev trg nastao tijekom 19. stoljeća pred južnim gradskim vratima, između dva bastiona, a nakon njihova rušenja. Prema dostupnim informacijama točan položaj južnih gradskih vrata utvrđen je 1955. godine. Osnovni elementi strukture prostora su njegov pravokutni oblik s obodno posađenim drvoredom visoke bjelogorice (divlji kesten) i parterno riješenim zonama niskog zelenila (trava, živica, cvijeće).
Smatramo da u tako određen prostor nije primjerena snažnija intervencija. To se odnosi prvenstveno na mijenjanje geometrije Nemčićevog trga popločenjem i dijagonalnim „otvaranjem“ u smjeru Strossmayerovog trga. Odabir i pozicija drvoreda javora uz istočni rub Nemčićevog trga smatramo nezadovoljavajućim s obzirom na povijesno postojanje drvoreda divljeg kestena uz obod trga. Uvidom u današnje stanje postojećeg drvoreda utvrđena je potreba za njegovim uređenjem i sanacijom uz poštivanje sačuvanih elemenata njegovog povijesnog oblikovanja.
Strossmayerov trg
Prema načinu oblikovanja Strossmayerov trg nastao je kao ljevkasto proširenje ulice. Od polovice 19. stoljeća širenje grada usmjereno je prema jugu, a nakon izgradnje željezničke pruge krajem 19. stoljeća spoj željezničkog kolodvora s gradom zamišljeno je kao reprezentativni ozelenjeni prilaz. Zamišljena ideja obostrano zasađenog drvoreda (uz istočnu i zapadnu građevinsku liniju) samo je djelomično realizirana (na istoku). Danas je trg pretvoren u zelenu površinu kaotičnog hortikulturnog rješenja. Natječajnim zadatkom bilo je traženo definiranje površine za javna okupljanja. Predloženo rješenje s upuštanjem plohe trga prema zgradi bivše Sinagoge mijenja osnovno usmjerenje trga i njegovu povijesno-oblikovnu strukturu što smatramo neprihvatljivim.
Upitna je pozicija i oblikovanje paviljona koji predstavlja barijeru cjelovitom vizualnom doživljaju trga. Način popločenja sjevernog dijela Strossmayerovog trga sugerira spajanje s Nemčićevim trgom u jednu cjelinu. Što prema konzervatorskim smjernicama nije prihvatljivo jer se time narušavaju dominantne karakteristike prostora. Denivelacijom sjevernog dijela trga stvorena je fizička barijera u odnosu na smjer istok-zapad (Ul. bana J. Jelačića – Ul. A. G. Matoša). Zamišljeno lomljene hodne plohe trga u više ravnina (s izmjenama većih i blažih nagiba) trebalo je izvesti kao jedinstvenu plohu što je primjerenije funkciji javnog prostora.
Važno je napomenuti da su zatečene nepravilnosti i postojeći pad plohe terena trga odredili i povijesnu obodnu izgradnju zbog čega se one (postojeće denivelacije) mogu smatrati povijesnom prostornom kvalitetom. Isprekidana šetnica s „tematski obrađenim vrtovima 5 percepcija“ teško se može povezati s povijesnim i simboličkim oblikovanjem trga. Na istočnom obodu trga primjerenija, a i povijesno utemeljena bila bi sadnja drvoreda.
ZAKLJUČAK
S obzirom na provedenu prostornu analizu i smjernice, odnosno stručna mišljenja koja su u više navrata izdavana od nadležnih konzervatorskih zavoda, mišljenja smo kako je urbanističko–arhitektonsko rješenje Nemčićevog i Strossmayerovog trga u Križevcima … u suprotnosti s povijesnooblikovnim karakteristikama zaštićenog kulturnog dobra. Smatramo da je do ovakve situacije došlo dijelom zbog nedovoljno precizno određenih konzervatorskih smjernica, nejasnog sustava žiriranja kao i neprihvaćanja sugestija i mišljenja konzervatora u daljnjoj razradi rješenja.
Komentari su zatvoreni.