Izbornik
FacebookTwitterGoogle+RSSYouTube

Teknologija narodu: Kako do .eu domene?

U današnjem Večernjaku objavljen je članak sa zbunjujućim naslovom "Stranci su ‘vlasnici’ hrvatskih gradova" te nadnaslovom "Internetske adrese na udaru kupaca" koji malo jasnije upućuje da se zapravo radi o internetskim domenama s imenima gradova. Budući da je vlasništvo .hr domena kod nas zakonski jasno regulirano i pripada matičnim gradovima, odnosno općinama, ovdje su tema .eu domene, puštene u praktičnu primjenu prije tri godine. No, te domene registrirati mogu isključivo pravne ili fizičke osobe iz zemalja punopravnih članica EU. Tko je onda vlasnik npr. domene krizevci.eu?


U članku je, doduše, iznesena pogrešna teza da bi .eu domene trebale poslužiti za prebacivanje web sjedišta gradova s .hr domena, što je besmisleno jer nacionalna vršna domena predstavlja virtualni identitet koji je sastavni dio tržišne marke koju predstavlja, pa isto vrijedi i za lokalne uprave. No, što je najbitnije, ispravno je ukazano na postojeći problem tzv. domain squattinga ili cybersquattinga, odnosno neetičnog zaposjedanja internetskih domena, kojim se ponajprije krši načelo savjesnosti i poštenja. U CARNetovoj DNS službi, zaduženoj za nacionalnu domenu, kažu da su u više navrata pokušali inicirati rješavanje problema kupnje .eu domena od strane hrvatskih građana, poduzeća i tijela državne uprave.

O čemu se zapravo radi? Čim su .eu domene postale raspoložive za kupnju u zemljama Europske unije, s godišnjom cijenom od desetak eura, u akciju su krenuli i "kradljivci domena" te pokupovali sve važnije hrvatske toponime, s ciljem kasnije preprodaje i zarade, bez ponude ikakvog suvislog sadržaja na tim adresama. Tako su trenutno neaktivne i u rukama stranaca npr. varazdin.eu, karlovac.eu i pozega.eu, dok se neki, uglavnom oglašivački sadržaji, nude na npr. osijek.eu, sibenik.eu i pula.eu, ali bez izravne veze s matičnim nazivom. Naravno, nije svaki zakupac ujedno i squatter, no dobra je praksa da se konačna odluka o vlasništvu nad domenom donese arbitražom.

Zanimljivo je da je upravo vlasnik nekoliko .eu domena hrvatskih gradova, među kojima je i karlovac.eu, do prije godinu dana posjedovao i pristupne podatke za krizevci.eu. Podaci o vlasnicima domena javno su dostupni putem servisa EURid. Budući da su članovi križevačke udruge P.O.I.N.T. u to vrijeme upravo dovršavali svoj web projekt o povijesti, tradiciji, lokacijama i ličnostima Križevaca, činilo se savršenim nadjenuti ime i internetsku adresu projektu Križevci.eu. Prvi kontakt s vlasnikom, navodno Slovakom s boravištem u Urugvaju, otkrio je i cijenu – 20 puta veću od regularne.

Neskromno rečeno, pregovaračkim umijećem squatteru se dalo do znanja da je P.O.I.N.T. neprofitna organizacija koja nije u mogućnosti platiti toliki iznos, a ujedno je vjerojatno i jedini potencijalni kupac te domene, koja nosi ime gradića u kontinentalnoj Hrvatskoj. Nakon nekoliko razmijenjenih poruka, vlasnik je pristao na ustupanje domene, pod uvjetom da mu se dostave autorski opisi na engleskom jeziku barem tri dvorca iz križevačke regije, za potrebe njegovog sjedišta www.castles.info. Rok do ljeta 2007. je od strane P.O.I.N.T.-ovaca uredno ispoštovan, no tekstovi do danas nisu objavljeni. Međutim, vlasništvo nad domenom dobiveno je odmah po dogovoru.

Ova lokalna priča može poslužiti kao kuriozitet s obzirom na članak iz uvoda, a za hrvatske građane nepovoljna situacija se itekako mogla izbjeći boljom regulativom, odnosno komunikacijom s Europskom komisijom, kako bi se ishodovali korektni uvjeti kupnje domena i za zemlje nečlanice EU, s obzirom na aktualne planove o proširenju Unije. Na kraju, kao odgovor na pitanje iz uvoda – administrativni vlasnik domene krizevci.eu danas je Mladen Pavljak, stanovnik slovenskog Celja, rođeni Križevčanin i počasni član udruge P.O.I.N.T. Možemo reći da je gospodin Pavljak ovime pomogao križevačkom imenu u europskim web "okvirima" uspostaviti smisao i donijeti ugled.