Gimnazijalci dočarali ilirske Križevce


Da i učenike srednjih škola zanima izučavanje povijesti i prošlosti Križevaca, pokazali su učenici 3. b razreda Gimnazije Ivana Zakmardija Dijankovečkoga, koji su danas popodne u Maloj dvorani Hrvatskoga doma predstavili svoj razredni projekt "Križevci sredinom 19. stoljeća". Oni su u suradnji s knjižničarkom Gradske knjižnice Franjo Marković, prof. Suzanom Knežević i pod mentorskim vodstvom nastavnice hrvatskoga jezika, prof. Marijom Milas, u sklopu nastavnog programa koje pokriva razdoblje ilirizma i Hrvatskog narodnog preporoda, odlučili prikupiti informacije o kulturnom i društvenom životu Križevaca toga doba.


U nekoliko su mjeseci proučavali građu iz Zavičajne zbirke "Crisiensia" križevačke knjižnice, a osobito izdanja časopisa "Danica" od 1836. do 1842. godine, kako bi potvrdili kulturni značaj našega grada u razdoblju razvijanja nacionalne svijesti i bujanja kulturnih, posebno književnih djela u Hrvatskoj.
Prof. Milas istakla je da je ovaj projekt izvorno učeničko djelo a naglasila je kako je i "sama od učenika nešto naučila, posebno o tehnici".

U šest grupa, prema područjima kojima su se bavili i koja su istraživali, od geografskih značajki i katastarskog pregleda starih Križevaca, preko opisa građanskog života – stanovanja i odijevanja – do prikaza najznajačnijih ličnosti – književnika, znanstvenika i glazbenika, gimnazijalci su, nastojali upoznati svoje kolege i širu javnost s kulturnom baštinom Križevaca i bliže okolice, te razviti osjećaj zavičajnosti ovome kraju. Posjetiteljima današnjeg predstavljanja uspjeli su rasvijetliti okolnosti pod kojima se u Križevcima razvijala jedna građanska kultura, u potpunosti sukladna drugim gradovima u Hrvatskoj.


Rad učenika pohvalila je prof. Marjana Janeš-Žulj, ravnateljica Gradske knjižnice, naglašavajući važnost rada na prikupljanju pisanog, vizualnog i audio-materijala o Križevcima i koje su radili Križevčani.


Učenici 3. b križevačke gimnazije kažu da bi im bilo drago kad bi rezultati projekta stvorili nove promicatelje našega zavičaja a ponudili su i neke nove ideje za očuvanje baštine, predlažući uređenje Kuće Pomper, s vidljivim obilježjima Ilirskog pokreta, u ulici Ivana Zakmardija Dijankovečkoga, (kojemu je upravo na današnji dan 340. obljetnica smrti), u Ilirsku kuću.

Možda vam se svidi

Komentari su zatvoreni.