Izložba „Jezik govorimo – pismo pišemo“ – 16.10.2015

Pozivamo vas na razgledavanje izložbe o hrvatskom jeziku i pismu
„JEZIK GOVORIMO – PISMO PIŠEMO“
autora Verice Kovač i Stjepana Rendulića
***
Izložba će biti otvorena od 16. listopada do 6. studenog 2015. u Gradskoj knjižnici “Franjo Marković” Križevci za vrijeme otvorenosti Knjižnice. Ulaz je slobodan.
U prilogu je katalog izložbe i fotografije sa otvorenja izložbe.
***
O autorima:
STJEPAN RENDULIĆ
bibliofil i kolekcionar
Stjepan Rendulić rođen je 1948. g. u Velikoj Mlaki gdje živi sa suprugom. Gimnaziju i Višu statističku školu završio je u Zagrebu. Prvo mu je radno mjesto bilo u Republičkom (sada Državnom) zavodu za statistiku, a posljednje statističar demograf u Gradskom uredu za strategijsko planiranje i razvoj Grada Zagreba. Sada je u mirovini.
Djelovao je u velikogoričkom političkom životu od 1990. do 2004. Bio je vijećnik Gradskog vijeća Grada Velike Gorice, zamjenik gradonačelnika, član Gradskog poglavarstva.
Zadnjih godina politički je angažman zamijenio društvenim. Predsjednik je Ogranka Matice hrvatske u Velikoj Gorici kroz koji uspješno potiče kulturni život na području Grada Velike Gorice organizirajući, nakon uspjelog ciklusa predstavljanja aktualnih pravopisa hrvatskoga jezika, redovite, tematski raznolike programe pod nazivom Matičin četvrtak u Muzeju. Pokrenuo je i Matičin književni natječaj za kraće literarne oblike na kajkavskom i na standardnom jeziku. U rodnoj Velikoj Mlaki otvario je Matičinu čitaonicu u sklopu budućeg Matičina kulturnog centra.
Posebno ga zanima govor i jezik užeg zavičaja čemu je znatno pridonijelo upoznavanje Belostenčevog Gazophylaciuma.
Od djetinjstva cijeni i voli knjigu. Za knjigu kaže: „Knjiga je znanje,spoznaja i spomenik “ Skupljati ih je počeo za studentskih dana. U svojoj kućnoj knjižnici ima oko 4.000 svezaka među kojima su, uz beletristička izdanja, pojedine skupine publikacija koje odražavaju njegove posebne interese: hrvatski jezik, hrvatska povijest, religija, sociologija, ljekovito bilje, poljoprivreda.
Dugogodišnji je pretplatnik na časopise: Kaj (od 1973), Jezik (1974.), Forum (1983.), i Obnovljeni život (1984.).
On često ponavlja: „Jezik je bitna odrednica jednoga naroda i njegova kulturna identiteta.“ „ Jezik je i štit naroda kojemu pripada.“ Ova citiranja poznatih jezikoslovaca dostatno obrazlažu njegovo zanimanje za najrazličitije knjige o hrvatskom jeziku.

VERICA KOVAČ
slikarica i keramičarka
Verica Kovač je rođena u lipnju 1947. u Osijeku, odrasla u Pakracu i Požegi. Poslije završene Više statističke škole ostaje raditi i živjeti u Zagrebu. Velika ljubav i sklonost za slikarstvo izražena rano, kroz školovanje te maturira s radnjom “Pariška škola” iz predmeta Povijest umjetnosti u Gimnaziji Požega. Kasnije u životu opredijeljena za statistiku, grafički dizajn i administrativne poslove radeći 23 godine u Klinici za dijabetes “Vuk Vrhovac», zatim 2 godine s vlastitim poduzećem a potom do umirovljenja 11 godina u Zagrebačkoj burzi (vrijednosnih papira) kao tajnica. Slikanje uči u Likovnoj školi “Bazilika» kod akademskih slikara Miloša Popovića i Ozrena Fellera, u Centru za likovni odgoj “Rokov perivoj» kod akademske slikarice Nele Gruden, te u Kulturnom centru Dubrava kod akademske slikarice Diane Sokolić. Školovanje za primijenjenu keramiku završava u “Tapikeru» te i to znanje usavršava kod prof. Diane Sokolić. Vrlo brzo nakon školovanja priređuje samostalne izložbe, a nakon osnivanja Hrvatske udruge kreativnih amatera i učešća u likovnim kolonijama i zajedničke. Do sada ih je bilo više od trideset.
Izlagala je na međunarodnim manifestacijama (Florart, Ambienta, Trijenale, MIKS), u kulturnim ustanovama (galerije, muzeji, kulturni centri, knjižnice) te u upravnim i gospodarskim subjektima.
Glagoljica joj je jedna od velikih ljubavi i opsesije te je i član Društva prijatelja glagoljice.
Izrađuje glagoljska slova u raznim veličinama – kao skulpture veličine 20 cm, u plošnom obliku i kao privjeske. Radi i kaligrafiju glagoljicom. Smatra da glagoljicu treba osuvremeniti i primijeniti na suvremeni tekst te je glagoljicom ispisala veliki dio pjesama Dobriše Cesarića.

IZLOŽENE PUBLIKACIJE I RADOVI
Predstavljanjem ovih izložaka želi se pokazati da hrvatski narod stoljećima ima svoj jezik, svoje pismo i svoju knjigu te da i danas u našoj okolini žive ljudi koji istinski znaju cijeniti jezično i kulturno naslijeđe svoga naroda.
Izloženi su rječnici hrvatskoga jezika ili rječnika koji su u jezičnoj prošlosti bilježili riječi prema tadašnjim nazivima jezika na današnjem hrvatskom tlu kao npr.: linguarum Dalmaticae (Faust Vrančić 1595.), Slovoslovje dalmatinsko-talijansko (Bartol Kašić 1599.), Rechi szlovenszke (Juraj Habdelich, 1670.)… Pravopisi (od Kratkog navuka za pravopiszanye horvatzko za potrebnozt narodnih skol, iz 1779., Gajeve Kratke osnove horvatsko-slavenskoga pravopisana, iz 1830., …do tzv. Matičinog pravopisa iz 2007. godine) i pravopisni savjetnici (Jonke, Mamić, Težak, Opačić…). Gramatike (ili slovnice) hrvatskoga jezika među kojima je Institutionum linguae Illyricae libri duo Bartola Kašića (prva potpuna hrvatska gramatika – štokavska, s čakavskim crtama), Mikaljina, Della Bellina, Starčevićeva, Weber-Tkalčevićeva, Maretićeva … Zanimljiva je posebna skupina knjiga u kojoj se, uz ostalo, nalazi prva kajkavska tiskana knjiga: Decretum Ivanuša Pergošića (1574. g.). Tu su i Kronika (1578.) i Postilla (1586) Antuna Vramca, Karnarutićevo Vazetye Sigetta grada (1584.), Kanižlićeva Sveta Roxalia, Reljkovićev Kuchnik,…
Ova zbirka publikacija, pretisaka i izvornika (od prve hrvatske tiskane knjige, glagoljskog Misala po zakonu Rimskog dvora iz 1483., prve hrvatske glagoljske početnice iz 1527., od Bartola Kašića i prve gramatike iz 1604. do najnovijih izdanja knjiga o hrvatskom jeziku) svjedoči o bogatoj kulturnoj i jezičnoj tradiciji i razvoju hrvatskog jezika.
Izložena glagoljska slova svjedoče o jednom od tri hrvatska pisma , o starom hrvatskom pismu –GLAGOLJICI– koje se u pojedinim krajevima Hrvatske održalo tisuću godina i zadržalo do 20. stoljeća.
Glagoljska slova (skulpture) su veličine 20cm visoka i sva su u paru.

Izvor: Knjižnica – događanja

Vezano

Komentari su zatvoreni.