Posljednja tribina na Culture shock festivalu održana 15. travnja 2011. posvećena je pripadniku križevačke plemićke obitelji Marcelu Kiepachu, izumitelju kojega su tadašnji mediji nazvali „čudom od djeteta”. O Marcelovom životu i radu govorili su kustos križevačkoga muzeja prof. Zoran Homen, profesor povijesti Tomislav Bogdanović i predsjednik udruge P.O.I.N.T. mr. sc. Hrvoje Belani.
Vjerujem da je vrlo malo mojih vršnjaka čulo za Marcela Kiepacha. Iako se na tribini moglo saznati da se o Marcelu i samoj obitelji Kiepach govorilo i pisalo u više navrata, čini se da je još uvijek premalo onih koji su upoznati s Marcelovim postignućima. O obitelji Kiepach iscrpno je i zanimljivo govorio prof. Zoran Homen, pokazujući fotografije i druge dokumente koje je Gradskome muzeju Križevci ostavila posljednja članica križevačke loze Kiepachovih – Paula Kiepach, Marcelova sestra. Marcelov život, školovanje i tragičnu pogibiju u Prvome svjetskome ratu prikazao je profesor povijesti Tomislav Bogdanović, a o Marcelovom znanstvenom radu, njegovim izumima i patentima govorio je mr. sc. Hrvoje Belani.
Plemićka obitelj Kiepach
– Obitelj Kiepach je jedna od najznačajnijih obitelji koja je ikada živjela u Križevcima, a boravili su ovdje više od 100 godina – tako je započeo priču o Kiepachovima prof. Zoran Homen.
Obitelj Kiepach od Haselburga porijeklom je iz Tirola, a u Hrvatsku su došli u drugoj polovici 18. st. Prvi Kiepach došao je u Križevce oko 1830. g. Bio je to djed, imenjak izumitelja Marcela, napredni veleposjednik koji je upravljao posjedima Gregurovec i Dubovec u okolici Križevaca. Dao je urediti dvorac s velikim perivojem koji se nalazio u današnjoj Tomislavovoj ulici.
Posjed je nastavio unapređivati i povećavati njegov sin Josip, Marcelov otac, koji je s barunicom Martom Locatelli imao četvero djece.
– Stariji Križevčani sjećaju se Marcelove majke Marte kao dobre i plemenite osobe koja je djeci darivala voće i slatkiše – ispričao je prof. Homen.
Nakon Drugog svjetskog rata Kiepachima je oduzeto imanje, dvorac je opljačkan i u njega komunističke vlasti smještaju Seljačku radnu zadrugu „Matija Gubec”. Članovi obitelji napuštaju Križevce i tako nestaje križevačka loza Kiepacha. Dio članova obitelji pokopan je na križevačkome groblju.
Marcela je zarana počela zanimati tehnika
Marcel je rođen 12. srpnja 1894. kao prvo od četvero djece. Imao je još tri sestre: Maricu, Paulu i Elzu. Marcel je u svome gradu pohađao pučku školu, a potom je završio realnu gimnaziju u Zagrebu.
Vrlo ga je rano počela zanimati tehnika i često je pregledavao strojeve koji bi došli na imanje. Zanimljivo je da Marcel u školi nije imao najbolje ocjene.
– Iz matematike i vjerojauka imao je dovoljan, a jedina izvrsna ocjena je iz fizike. U svjedodžbi mu čak piše da je imao četrdeset izostanaka i desetak neopravdanih sati. Možda je radio na nekim svojim izumima i zaboravio na školu – našalio se prof. Bogdanović pokazujući Marcelovu svjedodžbu iz 8. razreda realne gimnazije.
Nakon položenog ispita zrelosti 1914. g. Marcel prema želji roditelja upisuje studij gospodarskih nauka u Berlinu, a paralelno upisuje i Visoku tehničku školu. No, iste godine izbija Prvi svjetski rat i Marcel se dragovoljno javlja u vojsku. Kao austrougarski vojnik poslan je na rusku frontu u Poljsku gdje pogiba 13. kolovoza 1915. g.
Marcelovi patenti
Marcel je izumiteljem postao već kao dječak. Sa šesnaest godina prijavio je prvi patent, to je njegov žiro-kompas, uređaj koji pokazuje sjever bez obzira na blizinu metalnih predmeta ili utjecaja magnetskih sila. Tada su o njemu pisale hrvatske i strane novine nazivajući ga „čudom od djeteta” i „umnim čudovištem”.
Drugi važan izum je dinamo za rasvjetu svih vrsta kola. On je svoju primjenu našao u osjetljivanju kočija, automobila i željezničkih vagona, a danas jedan takav dinamo u kojem se energija proizvodi kretanjem uveseljava djecu na glavnom gradskom trgu – to je vrtuljak čije kretanje pali svjetla uokolo.
1912. g. Marcel patentira svoj treći izum: strujni prekidač za rentgenske aparate, koji je djelovao na principu tlaka plina. Zanimljivo je da je Marcel izumio i držač za novine, koji je prvobitno namijenio svojoj majci.
U križevačkome Muzeju čuvaju se patentna pisma za žiro-kompas, dinamo i strujni prekidač te bilježnica sa 130 listova izračuna, crteža, nacrta, formula i drugih olovkom ispisanih zabilješki.
– Pokušat ćemo okupiti tim stručnjaka koji bi proučili Marcelovu bilježnicu kako bi se vidjelo na kojim je sve izumima radio prerano umrli Marcel – objasnio je predsjednik udruge P.O.I.N.T. mr. sc. Belani koji je u studenome o Kiepachu govorio na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji o povijesti telekomunikacija u Madridu.
Komentari su zatvoreni.