Doslovno se tražila stolica više sinoć u dvorani kina, na promociji knjige križevačkog kirurga Franje Husinca o povijesti zdravstva grada Križevaca i njegove šire okolice, o razvoju liječništva i ljekarništva u našem kraju te o zaslužnim glavnim nosiocima humanih djelatnosti kroz protekla stoljeća, od prvih zapisa do kraja 20. stoljeća. Knjiga će biti posebno zanimljiva Križevčanima i onima koje zanima povijest i kultura jer kroz nju čitatelj, putujući kroz vrijeme i prostor, dobiva sliku o razvoju medicine i ljekarništva u križevačkom kraju.
Još 1667. spominje se Ivan Adam kao prvi kirurg u Križevcima, no od 1770. i dolaska prvog školovanog liječnika dr. Tadeja Quarenga ovdje kontinuirano rade školovani liječnici. U to vrijeme je i Alojzije Sartori otvorio prvu privatnu gradsku ljekarnu. Spomenuo je autor knjige i kako su se liječili u doba kad nije bilo gotovih lijekova kakve danas poznamo, o narodnoj medicini i prijelazu na znanstvenu medicinu i farmaciju (o tome pak svjedoče dva zapisa pavlinskih redovnika), dok je posebno izdvojio liječnike iz 19. stoljeća koje povjesničari medicine ubrajaju u velikane zbog njihova doprinosa razvoju hrvatskoga zdravstva. Tako su u Križevcima kao gradski fizici radili Aleksa Praunsperger, Josip Kalasancije Schlosser, Antun Schwarz, pa na prijelazu stoljeća Fran Gundrum Oriovčanin, najdugovječniji križevački liječnik Dragutin Weisz, zatim ljekarnici Aleksandar i Milan Margulit te Leo Scheyer.
Povijest zdravstva križevačkog kraja izučavao je opuštajući se od naporna kirurškog posla, rekao je dr. Husinec, a poticaj za istraživanje i pisanje o ovoj temi dobio je još na prvoj godini studija na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, na predavanjima profesora Mirka Dražena Grmeka. Tad je naučio, otkrio je sinoć križevačkoj publici, da povijest medicine nije samo povijest nauke i skup biografija istaknutih liječnika, nego i povijest zdravstvenih prilika, i mora biti regionalna jer svaka sredina živi u specifičnim uvjetima.
“Želio bih da ova knjiga bude poruka sadašnjim i budućim generacijama kako se zavičajna baština ne smije zaboraviti. Namjera mi je bila proširiti spoznaje o medicinskoj prošlosti Križevaca i križevačkog kraja i sačuvati podatke o križevačkim liječnicima, ljekarnicima, ranarnicima, kirurzima i zubnim liječnicima koji su ovdje radili“, rekao je autor. Knjigu je objavio Ogranak Matice hrvatske u Križevcima u znak zahvalnosti svim brojnim zdravstvenim radnicima koji su kroz stotinu osamdeset i dvije godine bili članovi Matice, njeni dobrotvori i podupiratelji.
Uz autora, o knjizi Povijest zdravstva. Križevci. Grad i okolica govorile su recenzentice Križevčanka Jelena Borošak-Marijanović, povjesničarka i muzejska savjetnica, i Stella Fatović-Ferenčić s Odsjeka za povijest medicinskih znanosti Zavoda za povijest i filozofiju znanosti HAZU. Promociju je moderirala predsjednica križevačkog ogranka Matice hrvatske Renata Husinec, a u publici su, uz brojne kolege, prijatelje i pacijente, bili glavni tajnik Matice hrvatske Ivica Nuić, predstavnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti prof. dr. sc. Vjekoslav Jerolimov i gradonačelnik Mario Rajn.
