12 godina trgova: pogodak ili ruglo?

Ni dvanaest godina nakon milijune kuna vrijedne obnove križevačkih trgova, oni nisu postali funkcionalniji, ljepši, a kamoli zeleniji. Pogotovo se to odnosi na Strossmayerov trg koji za ljetnih vrućina građani obilaze u širokom luku jer patuljasta stabla kakva su tamo posađena ne stvaraju gotovo nimalo hlada. I dok gradovi zbog klimatskih promjena i potrebe za sjenovitim prostorom i snižavanjem temperature za ljetnih mjeseci sade drvorede, Križevci u svoj trg ne mogu intervenirati bez dopuštenja. Grad misli da veće zahvate na Strossu, poput sadnje stabala, ne dopuštaju konzervatori.

Međutim, iako se Strossmayerov trg nalazi unutar granica zaštićene Kulturno-povijesne cjeline grada, projekt njegovog uređenja i prostorna realizacija nisu pojedinačno zaštićeno kulturno dobro, tvrdi Ministarstvo kulture i medija pod koje spada Konzervatorski ured u Bjelovaru, nadležan za Križevce. No istovremeno navode da je postojeće krajobrazno rješenje moguće revidirati, ali uz procedure predviđene Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara te Zakonom o autorskom pravu i srodnim pravima.

Riječ je o autorskom djelu projektanata i vanjskih suradnika angažiranih na navedenom projektu, te je prema Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima u slučaju potrebe za izmjenom ili obnovom arhitektonskog djela nastalog na temelju javnog natječaja ili financiranog javnim sredstvima ili u slučaju kad je arhitektonsko djelo nagrađeno strukovnom nagradom, za svaku izmjenu potrebno ishoditi suglasnost autora arhitektonskog djela“, objašnjava Ministarstvo. U Zakonu o autorskom pravu i srodnim pravima stoji također da autor ne smije uskratiti suglasnost bez opravdanog razloga, a čini se da je prilagodba javnog prostora potrebama građana i promjenama klime dobar razlog za dobivanje suglasnosti.

Građani žale za nekadašnjim parkom i perivojem, što i ne čudi jer zbog sve toplijih i sušnijih ljeta nama susjedni Bjelovar na svom Korzu, primjerice, upravo mijenja patuljasta stabla onima s velikom krošnjom kako bi svojim građanima osigurao ugodnije okruženje. Ni Križevčani ne bi trebali biti taoci neuspjelih ili sredini i navikama građana neprilagođenih rješenja. Ministarstvo kulture pak tvrdi da je Strossmayerov trg kakav je bio prije uređenja, rezultat komunalne sadnje i održavanja zelenila iz druge polovice 20. stoljeća koje se nije temeljilo na određenoj krajobraznoj podlozi, odnosno za njega nitko nije izradio projekt i ne polaže autorska prava na njega. Upravo zato bilo je jednostavnije porušiti, nego sad posaditi.

Projekt uređenja trgova, uključujući i krajobrazno rješenje, izradila je tvrtka Adria-projekt i sudeći prema uputama Ministarstva kulture i medija, Grad bi od njih trebao tražiti dopuštenje za intervencije. “Kako klimatske promjene ubrzano napreduju, stvaranje ugodnih javnih površina i ambijenata izazov je koji nas svakako očekuje. Nadamo se kako će zajedničko zalaganje javnih službi te projektanata usmjerenih prema rješavanju potpuno nove problematike vezane uz javne i urbane prostora, dati kvalitetne i učinkovite rezultate te ugodne ambijente za boravak na otvorenom“, zaključuje nadležno ministarstvo. Želi li uistinu ozeleniti Križevce, prilagoditi ih promjenama klime i stvoriti ugodniju javnu površinu, sad je Grad na potezu.

Vezano
1 komentar
  1. Nitro Biber piše:

    Ruglo,u svakom slučaju.
    Onakav prizor parkova u centru je bilo,doslovno,blago i nepovratno je učinjena ogromna šteta gradu i svim građanima Križevaca i svih koji dolaze ovdje.Kad je trebalo reći NE!,to je rekla mizerna skupina ljudi,ona većina sad kuka i pravi se luda.Pa nije ovaj grad bio Hrgov Kalnički Potok da radi po svojem….

Komentiraj

Tvoja e-mail adresa neće se nigdje vidjeti javno