In memoriam Marijan Jošt

U utorak je u 82. godini od posljedica koronavirusa u koprivničkoj bolnici preminuo prof. dr. sc. Marijan Jošt, istaknuti hrvatski agronom, genetičar i oplemenjivač bilja, piše Jutarnji list. Rođen je 1940. godine u Ptuju, djetinjstvo je proveo kratko u Vrhovinama, a potom u Zagrebu. U Križevcima se 1960. zaposlio kao poljoprivredni tehničar i na poticaj nadređenih, koji su prepoznali njegove kvalitete i zanimanje za agronomiju, upisao je Poljoprivredni fakultet u Zagrebu na kojem je diplomirao 1966. godine.

Postao je asistent na Institutu za oplemenjivanje i proizvodnju bilja na Poljoprivrednom fakultetu u Zagrebu 1967. godine, a na matičnoj ustanovi prvo je magistrirao na temu genetike i oplemenjivanja bilja 1971. godine, a zatim i doktorirao 1973. godine. Poslijedoktorski studij završio je u SAD-u 1977., gdje je radio za sjemenarsku kompaniju Pioneer. Nakon povratka iz SAD-a nastavio je znanstveni i nastavnički rad prvo na Poljoprivrednom fakultetu, a zatim na Visokom gospodarskom učilištu u Križevcima, gdje je predavao kolegije iz oplemenjivanja bilja i sjemenske proizvodnje.

Bio je angažiran u više nacionalnih i međunarodnih agronomskih projekata, član više znanstvenih organizacija, među njima je i Bioetičko povjerenstvo Vlade RH. Sredinom 1990-ih pokrenuo je vlastitu biotehnološku tvrtku za sjemensku proizvodnju i istraživanja, a kao vrstan genetičar i oplemenjivač bilja, autor je više visokokvalitetnih sorti ozime pšenice. Napisao je više od 150 znanstvenih i stručnih članaka u domaćim i svjetskim stručnim časopisima, te više od 200 popularno-znanstvenih članaka za razne tiskane i internetske medije i portale. Objavio je i dvije knjige – “Intelektualni izazov tehnologije samouništenja”, u suautorstvu s Thomasom S. Coxom, te “GMO (iz)um bez (raz)uma” – u kojima propituje korisnost industrije genetski modificiranih proizvoda. Bio je vrhunski znanstvenik, nastavnik i mentor te je kao velik humanist snažno zagovarao organsku poljoprivredu.

Vezano
Komentiraj

Tvoja e-mail adresa neće se nigdje vidjeti javno