O najvećoj svjetskoj temi ovako treba pravilno izvještavati

Za medije u cijelom svijetu nema trenutačno veće teme od pandemije koronavirusa – gotovo svi zaraženi su informacijama o širenju pandemije neviđene u posljednjih najmanje pola stoljeća, te praćenja povećanja broja oboljelih.

Interes javnosti za takvim, crnim vijestima stoga zasigurno neće tako skoro jenjati, što zbog činjenice da se još ne nazire kraj pošasti koja je već odnijela tisuće života, ali i zbog nepoznavanja samog “događaja” i njegovog krajnjeg efekta na živote ljudi, društva, države i gospodarstva, jednom kad prođe i prestane biti glavna vijest.

Koronavirus je priča bez presedana, time i profesionalni izazov, za one na “prvoj crti” obrane – zdravstveno osoblje, te za novinare koji izvještavaju o stanju kako bi donosili svježu “robu” za čitatelje, gledatelje i slušatelje.

Global Investigative Journalism Network (GIJN), međunarodno udruženje novinarskih organizacija koje podupiru obuku i razmjenu informacija između istraživačkih novinara, stoga je objavilo savjete o tome kako valja objektivno i uravnoteženo obavještavati o protagonistu nazvanom Covid-19.

“Puni neizvjesnosti, novinari diljem svijeta suočavaju se s brojnim izazovima pokrivanja epidemije. Cilj njihova rada je ne samo izvijestiti točno i istinito, već i boriti se protiv dezinformacija i zdravstvenih rizika, te izbjeći paniku”, navodi urednika u GIJN-u Miraj Ahmed Chowdhury.

U udruženj savjetuju da se smanji korištenje subjektivnih izraza, poput “smrtonosna” bolest; da se slike za objavu biraju oprezno, radi izbjegavanja širenja krive i pogrešne poruke; da se objasne preventivne radnje, što priču može učiniti manje stravičnom.

Znanstvene činjenice

Treba znati i da su članci i objave utemeljene na statističkim podacima manje strašne od onih s anegdotama i naklapanjima. Poželjno je također, što se najviše tiče web portala, redovito najbržih donosioca vijesti, izbjeći clickbait naslove, te poraditi na kreativnosti u prezentaciji.

Ove važne “tips&tricks” za djelovanje prenijelo je i Hrvatsko novinarsko društvo (HND), navodeći da novinari i novinarke trebaju naglašavati znanstvene činjenice, a ne političke.

Primjetno je da su u hrvatskom medijskom prostoru liječnici (među njima i ministar zdravstva), kao struka u Nacionalnom stožeru Civilne zaštite RH dobili glavnu riječ, što je također savjet, jer više pažnje treba posvetiti liječnicima nego političarima.

“Koristite naziv Covid-19 jer, od izbijanja virusa, piše se svakojako – “koronavirus” ili “novi koronavirus. Zato što je ovaj koronavirus odvojen od ostalih koronavirusa koji su izazvali svoje epidemije ili pandemije. Svaki dobiva ime i svaki je u nekom trenutku bio nov”, upozorava medijski konzultant Merrill Perlman.

Važni su i drugi pojmovi i pravilno definiranje: “epidemija” je brzo širenje bolesti u određenoj populaciji ili regiji (npr. ova prvo u Wuhanu u Kini), a “pandemija” je epidemija koja se proširila diljem svijeta, kao ova sadašnja, od kraja veljače.

Što se tiče boravka na terenu, novinari ne mogu pokriti priču iz samokarantene.

“Moramo ići na teren, a postoji rizik od zaraze. Treba izbjegavati infekcije u pogođenim područjima, planirati putovanje i biti na oprezu, kažu iz svjetskog Odbora za zaštitu novinara (CPJ).

“Koristite zaštitne rukavice ako radite na ili posjetite zaraženo mjesto, poput bolnice. Možda će biti potrebna i druga medicinska zaštitna oprema, npr. maska. Ne posjećujte tržnice ni farme u pogođenom području. Izbjegavajte izravan dodir sa životinjama. Nikada ne stavljajte opremu na pod. Uvijek dekontaminirajte opremu . (…)

Budite transparentni

Uvijek pazite da se ruke temeljito isperu vrućom vodom i sapunom prije, za vrijeme i nakon napuštanja pogođenog područja”, stoji u uputama CPJ-a, a prenosi GIJN. HND i Sindikat novinara Hrvatske (SNH) apeliraju i na hrvatske vlasti da se omoguće dozvole za slobodno kretanje svim novinarima, svim fotoreporterima i svom tehničkom osoblju koji izlaze na teren, te da se za sve njih na zadacima osiguraju zaštitna sredstva i, u slučaju sumnje na zarazu, brza testiranja na prisutnost koronavirusa. HND je iz savjeta GIJN-a obuhvatio i sljedeće: Kada birate sugovornike, birajte pažljivo, do stručnjaka za ovu bolest nije lako doći.

Razlikujte ono što se zna da je istinito od onoga što se smatra istinom – a što je nagađanje ili mišljenje. Da bi se spriječilo širenje dezinformacija, dobro provjerite činjenice. I Međunarodna novinarska mreža IJNet objavila je kako izvještavati o Covidu-19.

Neki od glavnih savjeta: Usredotočite se na izvještavanje, a ne na analizu; pazite na naslove; budite transparentni… A svakako i ovo: ne zaboravite na društvene vrijednosti radi kojih i radite ovaj posao. (PD)

Vezano

Komentiraj

Tvoja e-mail adresa neće se nigdje vidjeti javno