Danas odluka o arhivu u Križevcima. Rajn: ‘Za cijenu izgrađenih trgova koje imamo mogao se urediti arhiv i financirati kvalitetniji zahvat na samim trgovima’

Kao da gledamo reprizu prošlogodišnje predizborne kampanje i sučeljavanja Marija Rajna i Branka Hrga, tako je ovih (tje)dana u Križevcima užarena rasprava oko toga treba li gradu ustanova državni arhiv, odnosno njegova ispostava za Koprivničko-križevačku županiju. Formalno ta ustanova, barem na papiru, postoji u gradu već dobrih 10 godina, državnom uredbom o osnivanju arhiva, makar je u stvarnosti nema, a niti se išta radilo na tome da se ona i utjelovi, u smislu fizičkoga prostora i zaposlenoga ljudstva.

U to je doba gradom vladao Branko Hrg, koji je sad, nakon godina pasivnosti oko arhiva, otvorio frontu na pitanju njegova smještaja. Povod su bile najave aktualnoga gradonačelnika Marija Rajna koji je ustvrdio da Križevcima arhiv ne treba, budu li sami u njega morali uložiti znatan novac, oko milijun eura, zaključivši da je od te ustanove građanima Križevaca korisnije – kino, kojega također nema više od desetljeća i pol. Odmah su se javili drugi županijski gradovi, Koprivnica i Đurđevac, pokazujući želju da udome ustanovu u kojoj bi, prema nekim, iako nepotkrijepljenim navodima, bilo desetak zaposlenih.

Hrg je u proteklih desetak dana sa svojim oporbenim kolegama iz Gradskog vijeća u dva navrata prozivao i napadao nasljednika si Rajna, zamjerajući mu da ne želi takvu ustanovu u svojem gradu. Pale su i teže riječi, da je u pitanju kukavičluk što se posebna tematska sjednica Gradskog vijeća Križevaca, sazvana upravo na inicijativu Hrgova HDS-a i HDZ-a, održava danas u 11 sati, kad tobože oporbenjacima ne odgovara. Rajn je u više navrata uzvratio kako arhiv nije prioritet, pogotovo nakon što je za to prvotno predviđen objekt bivše sinagoge preuređen u Turistički informativni centar, te da alternativnog prostora Križevci nemaju.

Upozorio je i na činjenicu kako bi država trebala većinski financirati uređenje prostora, a ne da to bude na teret Grada.

Uoči današnje sjednice Gradskog vijeća SDP kao partner je preko svojeg predsjednika, ujedno i šefa Vijeća Marka Katanovića, poručio da kao stranka podržava realizaciju državnog arhiva u Križevcima, no da je Hrg tu temu ispolitizirao.


Usred “kanonade” koja se preko medija odvija s Hrgom, Mario Rajn je za portal Križevci.info pokušao pogoditi i zaokružiti sukus problema.

KŽ.info: Posljednjih dana ta ustanova kao da je nova fronta napada bivšega gradonačelnika na aktualnu vlast, no, što je zapravo u pitanju?
Izborni gubitnik pokušava gurati u prvi plan projekt koji je spominjao u kampanji, no građani ga nisu prepoznali. Deset godina bilo je prilika i mogućnosti za izgraditi arhiv pa nije bilo volje ni stavljanja kao prioritet. Za cijenu izgrađenih trgova koje imamo mogao se urediti arhiv i financirati kvalitetniji zahvat na samim trgovima.

KŽ.info: Zašto se sad opet poteže to pitanje, je li to doista stvar oko koje bi se trebalo sukobljavati?
Naravno da nije. U gradu imamo puno većih problema koje moramo riješiti poput pitanja vode u Apatovcu, konačne provedbe projekta Aglomeracije Križevci, poboljšanja uvjeta u vrtiću i školama, modernizacija cesta bez asfalta, ali u konačnici i zapošljavanja ljudi jer je trenutno u Križevcima najveći broj nezaposlenih onih sa srednjom školom kojima, nažalost, ovaj državni arhiv ne bi puno značio.

KŽ.info: Je li razlog Vaša izjava u intervjuu za portal ePodravina kako je gradu potrebnije kino od arhiva?
Vjerujem da je i to imalo određeni utjecaj, iako, moram napomenuti kako je ta izjava dana još u ožujku, odnosno nakon predstavljanja rezultata istraživanja koje je proveo Savjet mladih Grada Križevaca, a koje je dakle pokazalo da je kino najveća potreba mladih u Križevcima. Osim toga, u mojem izbornom programu je upravo kino bilo jedan od strateških projekata, a što su građani odlično prihvatili.

KŽ.info: Koliko bi nas koštalo, realno, pokretanje rada te ustanove?
Prvo moramo riješiti zgradu, dakle ili preurediti neku postojeću ili izgraditi/kupiti novu, ali potom i opremiti, i to po posebnim uvjetima, radi očuvanja građe. Sve zajedno radilo bi se sigurno o iznosu preko 10 milijuna kuna. Ukoliko je država spremna financirati i to na način da Grad treba sudjelovati s 15 posto, onda smo za, ali “ulupati” 10 milijuna kuna kada u gradu postoje veći prioriteti, onda mi to nema smisla.


KŽ.info: Ako Koprivnica ima uvjete, gledano u novcu i prostoru, zašto bi Križevci za arhivom trebali žaliti?
Kao prvo postavlja se pitanje može li se Bjelovarski arhiv preseliti u Koprivnicu s obzirom da arhiv u Koprivnici pripada Varaždinu dok Križevci spadaju pod Bjelovarski arhiv. Drugo pitanje je ukoliko bi se arhiv iz Bjelovara selio u Križevce, vrlo je izgledno da bi se i većina zaposlenika tamošnjeg arhiva selila u Križevce stoga je upitno koliko bi se Križevčana zapravo i moglo zaposliti. Sigurno da bi Križevci dobili određeni značaj osnivanjem arhiva, ali opet ponavljam, samo ako je država spremna to financirati.

KŽ.info: Je li Vaša uprava od dolaska na vlast analizirala troškove i koristi mogućeg pokretanja uređenja smještaja arhiva?
Postoji troškovnik koji je napravio projektant, prema kojem bi bilo potrebno uložiti 8,5 milijuna kuna kada bi se arhiv radio u zgradi Kina, a s obzirom da našim mladima želimo omogućiti kino onda ta zgrada nije opcija. Jedina opcija je kupiti ili izgraditi novu zgradu, a onda se radi o iznosu i preko 10 milijuna kuna.

KŽ.info: Što kažu nadležne državne vlasti na činjenicu što arhiv za našu županiju još nije ustrojen niti mu prostor uređen?
Ovo pitanje predlažem da usmjerite prema nadležnima.

Možda vam se svidi

Komentari su zatvoreni.