Izbornik
FacebookTwitterGoogle+RSSYouTube

Križevački gradonačelnik otvoreno o razlozima kandidature, odnosima s kolegama, atletskoj stazi, projektima, ali i optužbama oporbe

INTERVJU BRANKO HRG Stalno se pokušava plasirati priča o nekim neslaganjima prvo između Darka i mene, a sada između Tomislava i mene, no ništa od toga. Surađujemo normalno i svi smo zajedno, iako nismo u istim političkim opcijama, a Tomislava u mojem timu uvijek čeka mjesto., kazuje Hrg za portal ePodravina.hr

Bliži se Dan grada Križevaca, a mi smo tim povodom razgovarali sa saborskim zastupnikom i dugovječnim gradonačelnikom Križevaca Brankom Hrgom. Bivši predsjednik Hrvatske seljačke stranke, a danas član Hrvatske demokršćanske stranke, u opširnom intervjuu za naš portal priča o svojoj kandidaturi, Spravišču, blokiranim građanima, kolegi Tomislavu Katanoviću, državnom arhivu, atletskoj stazi, optužbama oporbe o rodbinskim zapošljavanjima, gradskim ustanovama i projektima koje želi realizirati ukoliko dobije novo povjerenje Križevčana.

Izlazite na lokalne izbore u svibnju kao kandidat za gradonačelnika Križevaca, a podržava vas široka koalicija HDS-HDZ-MREŽA-HSLS. Nakon četiri mandata na čelu grada, praktički ste prošle godine najavili odlazak na gradskom vijeću riječima da vjerojatno predlažete svoj zadnji proračun. Što vas je natjeralo da promijenite mišljenje i u kojem ste trenutku odlučili prelomiti?

Upravo iz Vašeg pitanja gdje navodite podršku široke koalicije HDS-HDZ-MREŽA-HSLS mojoj kandidaturi nazire se dio odgovora. U protekla četiri mandata mnogo je u gradu učinjeno, realizirani su projekti o kojima se nije ni sanjati moglo pred petnaestak godina. Što se tog dijela tiče, mislim da bez ikakve zadrške mogu stati pred građane i podastrijeti im rezultate rada. Ako bi oni bili mjerilo, kod naših građana ne bih trebao biti zabrinut za rezultate izbora. Od kraja prošle godine do danas mnogo se toga promijenilo na križevačkoj političkoj sceni, a te su promjene dovele do toga da sam u konzultacijama s kolegama iz svoje stranke i gore nabrojenih pristao na kandidaturu. Nikad nisam imao jaču poziciju iz koje bih mogao doprinositi razvoju Križevaca. Želim je iskoristiti za svoj grad.

Tomislav Katanović, vaš aktualni zamjenik, najavio je odlazak iz politike. Je li on razočaran vašom kandidaturom? Dugo je figurirao kao nasljednik vaše gradonačelničke pozicije, blisko ste surađivali i vodili snažnu organizaciju HSS-a u Križevcima. Jeste li ozbiljno razmišljali da mu prepustite vođenje grada, a posebice u trenucima kad ste osim funkcije saborskog zastupnika i gradonačelničkog posla vodili i tada stabilan HSS te praktički djelovali na tri fronta?

Ne vjerujem da će Tomislav otići iz politike, uložio je sedamnaest godina života u politički rad u Križevcima. Zašto bi bio razočaran? Pa mi se nismo nikad imali namjeru kandidirati jedan protiv drugog. Moja je kandidatura uslijedila kad su sve mogućnosti i opcije proanalizirane i kad je ocijenjeno da je to najizglednija opcija za pobjedu na izborima. Stalno se pokušava plasirati priča o nekim neslaganjima prvo između Darka i mene, a sada između Tomislava i mene, no ništa od toga. Surađujemo normalno i svi smo zajedno, iako nismo u istim političkim opcijama, a Tomislava u mojem timu uvijek čeka mjesto. Da, bilo je to naporno vrijeme, još gore je bilo što sam tada bio na nacionalnoj razini u oporbi. Izdržao sam i to, no danas je drugačije, lakše.

Saborski ste zastupnik, i dalje mnogo vremena provodite u Zagrebu. Pate li Križevčani zbog toga, imate li vremena za građane i njihove probleme ili se iz saborskih klupa također može konkretno utjecati na razvoj ovih krajeva? Stjepan Peršin i Neven Jaki su kandidati za zamjenike gradonačelnika vaše koalicije HDS-HDZ-MREŽA-HSLS. Kako zamišljate podjelu rada u novom timu?

U Hrvatskom saboru imam funkciju predsjednika Kluba zastupnika i člana dva Odbora, za poljoprivredu i za lokalnu/regionalnu samoupravu. Iz tih pozicija, kao dio vladajuće većine mogu znatno pomoći realizaciji programa u Križevcima. U pravilu sam svako jutro u 7 sati u uredu gradonačelnika, a u 7.30 imamo kolegij pročelnika i to svaki dan. Podijelimo zadatke i analiziramo učinjeno. Ponedjeljkom, utorkom, i subotom u pravilu sam cijeli dan u Križevcima, pratim programe, primam građane, a u Saboru često govorim o Križevcima. Usuđujem se reći da Križevci nikad nisu bili toliko spominjani na nacionalnoj razini. Dakle, podijelio sam poslove, ali oni su uvijek usmjereni prema interesima Križevaca. U centraliziranoj državi kakva je Hrvatska često se puno više postigne u Zagrebu po ministarstvima i državnim tvrtkama, nego sjedeći u uredu gradonačelnika. Kao i do sada, podijelit ćemo se po resorima, svaki od zamjenika imat će svoj resor. Sa gospodinom Peršinom surađujem dugi niz godina, a već smo bili i u ovim ulogama.

Nedavno ste obilježili punih 16 godina na čelu Križevaca, preuzeli ste kormilo grada 6. ožujka 2001. godine, poznajete svaki kutak ovog grada i sve njegove male i velike probleme. Kad bi morali izdvojiti nešto na što ste izrazito ponosni, što bi istaknuli kao rezultat rada gradske uprave pod vašim mandatima, jesu li to novi trgovi, tehnološki park ili možda poduzetničke zone?

Da, stvarno poznajem prostor grada sa svim selima. Trudim se stalno biti informiran, a to je jedino moguće ako obilazite teren. Mnoge stari vidim i čujem obilazeći skupštine naših mnogobrojnih DVD-a i udruga. To je kao neka godišnja inventura. Uz to, na terenu, posebno po selima stalno je prisutan zamjenik gradonačelnika Ivan Vuk, pa dnevno razmjenjujemo informacije. Najzadovoljniji sam programima koji se tiču djece, mladih i osoba s invaliditetom. Ni uređeni trgovi, ni Tehnološki park, ni kilometri cesta, nogostupa, biciklističkih staza, vodovoda, odvodnje ne znače ništa ako ne brinemo o ljudima. Imamo programe koji dotiču mlade od rođenja, kroz školovanje, do završetka fakulteta, programe koji okupljaju mlade na selu i u gradu. Imamo Udrugu osoba s invaliditetom koja je podigla brigu o osobama s invaliditetom na vrlo visoku razinu. Dakle govorim o ljudima. Pred nekoliko godina jedan novinar radio je publikaciju o Križevcima. Boravio je ovdje nekoliko dana, a nakon toga rekao da će u naslov staviti: Križevci-grad dobrih ljudi. Bilo mi je drago da nas je netko, tko je proputovao svijet, tako doživio. To me u stvari i najviše pokreće, uvijek sa novom motivacijom i energijom.
Naravno da sam ponosan na projekte kao što su Hrvatska poljoprivredna agencija, Kalničke vode, tvornica MEP, novi proizvodni pogoni u Poslovnoj zoni Gornji Čret, vinske ceste, Turističko-informativni centar, Gradska knjižnica, Dom za starije i nemoćne, dječji vrtić, Srednja škola Ivan Seljanec, Gradska tržnica, Gradsko groblje, Reciklažno dvorište, uređene crkve i spomenici kulture, uređeni domovi po selima, Razvojni centar i tehnološki park Križevci i naravno, kraljica željenih projekata Brza cesta. Moglo bi se još dosta nabrajati, a puno toga je i pripremljeno za buduće vrijeme.

Atletska staza na križevačkom gradskom stadionu san je sportske javnosti, ali usprkos olimpijcu Branku Zorku i uspješnom atletskom klubu iz kojeg dolazi novi, mladi naraštaj talentiranih atletičara i atletičarki, nije se uspjelo pronaći rješenje za derutnu stazu. Kakav je vaš stav, znamo da aktivno pratite i volite sport, doživljavate li to osobno, jeste li pokušali sve što je u vašoj mogućnosti da se napravi nova staza i postoje li kakve naznake rješenja u budućnosti?

Sport stvarno volim i pratim. Dugo godina, dok mi zakon nije zabranio, bio sam aktivan član Zajednice sportskih udruga Križevci i NK “Križevci”. Zajedno sa sadašnjim županom Darkom Korenom pokrenuli smo školu nogometa koja i danas funkcionira. Križevci su mali grad koji ima tri olimpijca, Branka Zorka, Marka Tomasa i Ninu Habuna, od njih su dva atletičara, pa je ta želja za pravom atletskom stazom opravdana. Pokušavali smo na nekoliko načina riješiti to pitanje i pokrenuli aktivnosti. Uspjeli smo riješiti imovinsko-pravne odnose, napraviti projekt i ishoditi dozvole. Prošle godine kandidirali smo stazu na jedan EU fond, no u prvom krugu nismo prošli zbog jedne male računske greške naših partnera iz Mađarske. Pisali smo žalbu i čekamo odgovor. Prije nekoliko godina rekao sam da ćemo stazu izgraditi kad se gospodarska situacija popravi. Danas mogu reći da će atletska staza biti napravljena u narednom mandatu, ako ne iz nekog EU fonda onda iz vlastitog proračuna, što je sukladno ranijim najavama, jer Križevci imaju dobre gospodarske pokazatelje unazad dvije godine.

Kako komentiranje općenito stanje križevačkog sporta, prilikom posjete Križevcima, premijer Plenković je indikativno spomenuo potrebu za novom sportskom dvoranom?

Križevci imaju veliku sportsku obitelj, 29 klubova okupljenih u Zajednici sportskih udruga, preko 2200 sportašica i sportaša, od čega oko 1000 djece. Posebna pažnja posvećuje se upravo radu s djecom u raznim sportskim školama. Velik problem nam je nedostatak sportskih objekata. Nedostaje nam bar još jedna dvorana i nogometno igralište s umjetnom travom. Za jednu dvoranu imamo spreman projekt sa građevinskom dozvolom, a za drugu idejno rješenje. Čekamo neke nacionalne ili EU programe iz kojih bi ih mogli izgraditi. Procijenjena vrijednost jedne je preko 30 milijuna kuna i realno grad sam ne može ući u tu investiciju. Za nogometno igralište rješavamo imovinske odnose i ako bi se isti uspjeli riješiti njegova izgradnja bi se mogla isfinancirati. Vjerujemo da će ova Vlada izmijeniti programe prema EU i u iste uvrstiti izgradnju sportskih objekata, a mi smo spremni za natječaj. S tim problemom smo upoznali premijera Plenkovića za njegova posjeta Križevcima.

Možete li nam potvrditi, jesu li Križevci kandidirali prostor bivšeg gradskog kina prema europskim fondovima, a za moguću izgradnju Državnog arhiva na toj lokaciji? Koji je vaš stav oko zgrade bivšeg kina, na službenim stranicama Grada stoji da je na prodaju?

U nekoliko navrata pokušavali smo riješiti pitanje starog kina javljanjem na natječaje. Do sada nismo prošli, no za mojeg nedavnog posjeta Ministarstvu kulture, otvorili smo tu temu i definirali da bi Ministarstvo bilo spremno u svojim programima predvidjeti sredstva za opremanje Državnog arhiva Križevci, kao i sredstva za zaposlene. Budući smo nekad planirani prostor za Arhiv uredili za druge namjene, odmah nakon tog sastanka započeli smo izradu projektne dokumentacije za prenamjenu starog kina u Državni arhiv. Samim time više nije na prodaju i bit će skinuto s popisa imovine za prodaju. I taj projekt pokušat ćemo realizirati iz nekog fonda. To nam sve ovo vrijeme dobro ide.

Politički protivnici, konkretno, najoštriji od njih, šef križevačkog SDP-a i vaš protukandidat za gradonačelnika, Ivan Majdak, kaže da se u Križevcima ne može dobiti niti jedan posao bez blagoslova Branka Hrga. Kažu da zapošljavate rodbinu, kumove, prijatelje. Kako odgovarate na takve optužbe?

Lupetanja dotičnog gospodina uopće ne doživljavam ozbiljno, niti se na njih ne osvrćem. Bavim se konkretnim programima i ne želim o nikome ništa govoriti. U kampanji pozivam na dvoboj programima i projektima, a ne na dvoboj pljuvanjem. Iako razumijem njegov kompleks. SDP u Križevcima nikad nije pobijedio na lokalnim izborima, a on će od svih dosadašnjih kandidata SDP-a na lokalnim izborima imati najslabiji rezultat. Pa ni njegovi članovi neće za njega glasati, to zna i on i zato je još više isfrustriran.

Često se spominje u medijima kako su Križevci grad s najviše blokiranih građana. Oporba vam predbacuje da europskim novcima i projektima farbate fasade, da ne otvarate radna mjesta, kako Križevcima nedostaju tvornice i proizvodnja, a mnogim građanima sjetu izazivaju stare firme poput Mesne industrije ili Mlinara. Jeste li zadovoljni ekonomskim pokazateljima grada i u kojim gospodarskim smjerovima želite nastaviti razvijati Križevce? Grad trenutno nema kreditnih zaduženja, postoji li osnova za gradsko investiranje na temelju kreditiranja?

Da, to smo posebno istraživali. Ni danas se ne mogu oteti dojmu da je u tim napisima bilo dosta politike. Istovremeno imamo najbolje pokazatelje poslovanja gospodarstva u županiji, a nedavno je objavljeno da smo drugi grad u Hrvatskoj po smanjenju nazaposlenosti. O tome se nije baš puno čulo. Zanimljivo?!
Križevci su odavno okrenuti malom i srednjem poduzetništvu i obrtništvu. Grad može imati utjecaj stvaranjem infrastrukture, davanjem olakšica i sufinanciranjem kamata. Mi to sve radimo. Kad je Agrokor, odnosno Belje, kupilo Mlinar i kad su praktički prekinuli proizvodnju reagirao sam vrlo oštro spram vlasnika. Tada se to rijetko tko usudio, štoviše oporba mi je zamjerala zašto sam tako reagirao. Danas su svi navalili na Todorića, a zašto su šutjeli kad je trebalo biti glasan?!
Stvoreni su uvjeti za brži razvoj Križevaca. Otvorenjem nove Brze ceste, izgradnjom drugog pružnog kolosijeka stvoreni su odlični preduvjeti za još brže popunjenje zone Gornji Čret i Tehnološkog parka. Grad će i dalje nastaviti poticati poduzetnike i obrtnike sufinanciranjem kamata na kredite, te davanjem olakšica na komunalne naknade i doprinos. Nemojmo smetnuti s uma da su Križevci jedan od rijetkih gradova gdje poduzeća plaćaju istu cijenu vode kao i svi korisnici, a ne nekoliko puta veću. Ni grad ni bilo koja ustanova ili poduzeće u vlasništvu grada nema kreditnih zaduženja, pripremamo se za realizaciju velikih projekata Aglomeracije Križevci i Grupnog vodovoda Križevci u vrijednosti cca 350 milijuna. Tu moramo osigurati vlastiti komponentu od cca 10% kroz nekoliko godina. Politika grada je da što manje koristimo proračunska sredstva grada, a što više fondove i privatni kapital. To smo pokazali na primjeru nekadašnje vojarne gdje je uloženo oko 130 milijuna kuna i otvoreno oko 150 radnih mjesta, a u što je grad uložio svega oko 10 milijuna kuna. Iz EU fondova smo do sada povukli otprilike 50 milijuna, a u što nije uračunato novih 6 milijuna koje smo osigurali ove godine.

Uvijek ste isticali poljoprivredu kao bitnu komponentu prigorskog kraja pa tako i samih Križevaca, imaju li šanse naši seljaci preživjeti na tržištu i kako im u tome pomaže gradska vlast?

Apsolutno da, no realno grad nema nekih velikih mogućnosti za neposredna poticanja koja bi dala neke značajnije rezultate. Pokazatelji temeljeni na podacima o poticajima u poljoprivredi koji dolaze našim proizvođačima dobri su. Naime, poljoprivredni proizvođači s područja grada Križevaca u 2014. godini primili su oko 19 milijuna kuna poticaja i potpora, dok se ta brojka za 2015. penje na preko 34 milijuna. Potičemo programe udruga, a već nekoliko godina ulažemo i u autohtonu sortu grožđa Kleščec.
U razvoju poljoprivrede jaču ulogu mora odigrati županija. To joj mora u gospodarstvu biti primarni zadatak. Županija obuhvaća šire područje i veći broj proizvođača, posebno onih manjih. Za njih se treba pobrinuti, osnivanjem centara za organizaciju proizvodnje, otkup, te plasman proizvoda. Križevci imaju pripremljen projekt Agro inkubatora, a u županiji je potrebno osnovati barem tri, naravno ne za istu proizvodnju. Na taj način najviše možemo pomoći proizvođačima i to onim manjima. Za to je potrebna i fiskalna decentralizacija, ali i veća agilnost u pronalaženju dodatnih sredstava, te uska suradnja sa lokalnom samoupravom. O tome često razgovaram sa županom Korenom.

Jeste li zadovoljni radom križevačkih kulturnih ustanova, konkretnije radom Pučkog otvorenog učilišta, muzeja i knjižnice, dugo vremena su djelovale ili djeluju s vršiteljima dužnosti, slučajnost ili? S druge strane, čini se kako bitno manja financijska ulaganja u gradske udruge daju puno više rezultata?

S nekima da, s nekima manje, a s nekima nikako. Ništa nije slučajno niti ima kakve skrivene namjere. Jednostavno želim da se napravi maksimalni napor za pokretanje novih aktivnosti. Ogromne novce uložili smo u stvaranje uvjeta za rad tih ustanova i očekujem poboljšanja. Apsolutno ste u pravu, naše udruge sa znatno manjim sredstvima ostvaruju izvrsne programe, no to ne znači da nam ne trebaju ustanove. Ustanove bi više trebale surađivati s udrugama i koristiti njihov entuzijazam i kreativnost. Pogledajte samo koliko programa u kulturi napravi Ogranak Matice hrvatske u Križevcima, koliko i koje projekte je realizirao KVARK, Glas mladih, Volonterski centar, mlada Udruga Vrtuljak, KUD Prigorje itd. Prostor je ogroman, sredstva se mogu povući iz raznih izvora i ne mogu shvatiti da ustanove to ne čine u većoj mjeri. Radimo analizu koliko je koja od gradskih ustanova nominirala programa prema nekim fondovima i koliko su sredstava povukli. Morat će više.

Najpopularnija gradska manifestacija Spravišče i dalje izaziva velik interes Križevčana i Prigoraca, grad tih dana živi jednim drugačijim tempom od jutra do sutra. Jeste li zadovoljni Spraviščem i kako općenito gledate na rad Turističke zajednice s obzirom da je turizam važan dio gradske strategije razvoja, vaš protukandidat Majdak kaže da su slične manifestacije poput bjelovarske Terezijane ili vrbovečkih Kaj su jeli naši stari prešišale Spravišče?

Posljednjih nekoliko godina Križevačko veliko spravišče značajno je napredovalo. Od kako program Pomirbe križevačkih purgera i kalničkih šljivara režira kazališni glumac, naš pajdaš Adam Končić, sam program Pomirbe svaki dan gleda cca po dvije tisuće ljudi. Pomirba je glavni dio Križevačkog velikog spravišča, kazalište s glumcima amaterima na otvorenom. Kroz tri dana gradom prođe više od 25 tisuća ljudi. Program koji zadnjih godina privlači velik broj posjetitelja je i “Večer vina i čvaraka” s proglašenjem Gradonačelnikovog vina u organizaciji Udruge vinara i vinogradara “Bilikum”. Svima koji sudjeluju u programima zahvaljujem, ti ljudi nisu zaslužili da ih se pljuje. Već sam rekao da se iskazima osobe koju spominjete ne opterećujem, ali on vrijeđa upravo gore spomenute ljude. Što je on napravio kroz svoj život u Križevcima za Spravišče, ili za neki drugi program? Baš me “zadivljuju” ljudi koji bi htjeli biti na čelu grada, a jedina im je aktivnost pljuvanje po svemu što se radi. A što ću mu ja, i dalje ću raditi, a on će i dalje pljuvati. Moja je želja da svi programi u svim gradovima budu što bolji i posjećeniji i pozivam vaše čitatelje da posjete jubilarno 50. Spravišče.

Jedan ste od najdugovječnijih lokalnih čelnika u Republici Hrvatskoj. Za kraj intervjua, podijelite s nama vašu viziju grada, koji će biti vaši prioriteti u sljedeće četiri godine, koje su konkretne ideje i projekti koje bi željeli realizirati?

Ima dosta gradonačelnika s takvim stažom, a ima i dužih.  U drugačijoj sam ulozi od protukandidata, jer na kraju mandata podnosim izvješće građanima. Najvažniji projekti za narednih nekoliko godina pripremljeni su. Pored već prethodno spomenutih, ostali su nam za realizaciju programi Grupnog vodovoda i Aglomeracije Križevci vrijedni cca 350 milijuna kuna, što će se riješiti uskoro, najvećim dijelom iz EU fondova. Planira se rekonstrukcija cesta, izgradnja nogostupa i pješačko-biciklističkih staza. Dokumentacija za gradnju sportske dvorane kod škole Ljudevita Modeca je spremna, a i idejno rješenje za dvoranu škole Vladimir Nazor. Maksimalno se trudimo u punjenju poslovne zone Gornji Čret, druga hala je pri kraju, a u pripremi su još četiri projekta, sve proizvodni. Posebne napore uložit ćemo na formiranje centra za selo i poljoprivredu, vjerujemo u suradnji sa županom Korenom. Naravno, nastavit će se briga o djeci i to od rođenja pa do završetka studija. Ovo je ukratko, a cijeli program bit će predstavljen uskoro.

Pred Križevcima je vrijeme kad će grad izgradnjom drugog pružnog kolosijeka biti na pola sata od Zagreba, a na meni je da se izborim za prigradski vlak. Prometna povezanost najvažniji je element za razvoj. Križevci će je imati i razvijati se, a za to ću maksimalno koristiti svaki svoj mogući utjecaj na nacionalnoj razini.(ePodravina.hr)

Komentiraj

Budi prvi komentator! (nakon upisa komentara provjerite email i slijedite upute)

Obavijesti me o
avatar
3000
wpDiscuz