Izbornik
FacebookTwitterGoogle+RSSYouTube

Vrhunski programer možete postati i bez faksa, evo kako

darko-ronic-programerNAJTRAŽENIJE ZANIMANJE Programer je, u proteklih desetak godina, na prvom mjestu ljestvice najtraženijih zanimanja.  Nastavi li potražnja  rasti ovim tempom, do 2020. godine u Europskoj uniji bi moglo nedostajati oko 900.000 IT profesionalaca. Čak se i u Hrvatskoj, u kojoj rijetko što ide naprijed, posljednjih godina bilježi rast tržišta IT usluga.

“Zanimanje programera, softverskog inženjera, developera – kako god da zovemo informatičke stručnjake s vještinama razvoja softvera – posljednjih je godina među najtraženijima na tržištu rada, kako u Hrvatskoj, tako i u Europskoj uniji i globalno, i prilično je sigurno da se potrebe za njima neće smanjivati”, kaže Hrvoje Balen, član uprave Otvorenog učilišta Algebra i dopredsjednik HUP-a.
Brojne tvrtke još nisu prošle kroz svoje procese digitalne transformacije, a i kada prođu, još će se više oslanjati na softver, web servise i web aplikacije koje netko treba razvijati i održavati, upozorava Balen.

Gdje je potražnja za programerima trenutno najveća, koliko zarađuju programeri u Hrvatskoj, a koliko oni u inozemstvu te, ono najvažnije,  kako postati programer i može li se to postati bez fakulteta – o svemu tome smo razgovarali s vrhunskim hrvatskim programerima (jedan od njih je i Križevčanin Darko Ronić, op.ur.).

Poslodavci sve više traže znanje, a manje formalno obrazovanje

“Poslodavci izvan Hrvatske se više okreću demonstraciji znanja, a manje formalnom obrazovanju”, kaže Darko Ronić, team lead server development odjela u Nanobitu koji sa svojim kolegama radi na dizajniranju, implementiranju i održavanju serverske arhitekture za Nanobitove igre.

Iako je diplomirao na FER-u, smatra da formalno obrazovanje nije garancija da će netko postati kvalitetan programer. “Informatički se fakulteti neće fokusirati na razvoj programiranja već na upoznavanje studenata s inženjerstvom, znanošću i teoretskom stranom programiranja. Provest će studenta kroz sve razine tehnologije I dati u mogućnost da postane inženjer, no neće svaki student koji studira neku vrstu informatičkih znanosti postati programer. Programer (kao profesionalni posao) se najčešće postaje daljnjim usavršavanjem i izobrazbom.

darko-ronic-programer-2Ljudi koji imaju talenta, želje i strasti za programiranjem samostalno će naučiti mnogo, a fakultet će samo dati jedan širi spektar znanja i način razmišljanja. Drugi je par rukavica koliko će formalno obrazovanje olakšati programeru zapošljavanje. U Hrvatskoj je još uvijek dosta veliki naglasak na formalnom obrazovanje iako u praksi ima dosta slučajeva gdje su programeri bez formalnog obrazovanja mnogo bolji i kvalitetniji od onih koji izlaze s fakulteta”, kaže Ronić za Index.  U Nanobitu je već 6 godina. U početku je, kako kaže, radio na aplikacijama i igrama, a nakon što se pojavila potreba za serverskom funkcionalnosti u igrama počeo je raditi na tome.

Domaće kompanije teško mogu plaćama programera konkurirati onima u inozemstvu

“Programeri često ne odlaze iz Hrvatske zbog toga što su ovdje bili nezaposleni. Bili su zaposleni i imali su, za naše standarde, dobra primanja, no, zbog toga što je industrija u porastu, primanja u inozemstvu su nekoliko razina veća nego za isti posao u Hrvatskoj. Teško se domaće kompanije mogu boriti s primanjima kakva programeri mogu ostvariti u inozemstvu, no, osim primanja, dobri uvjeti rada, radno okruženje i sl., mogu postati jezičac na vagi u odlukama programera o ostanku u Hrvatskoj.

Moje trenutno radno mjesto zadovoljava te zahtjeve, problemi koje rješavam su izazovni i zahtijevaju korištenje najnovijih tehnologija, no da radno okruženje i kompanija nisu takvi i sam bih se pridružio mnogim kolegama koji su napustili Hrvatsku“, kaže Ronić.

Cijeli članak možete pročitati ovdje.

Komentiranje je onemogućeno.