Tamburaško društvo“Gaj“ iz Zagreba organizira večer tamburaške glazbe pod nazivom 3. Glazbeni memorijal „Julije Njikoš“, u nedjelju, 23. listopada 2016., s početkom u 19 sati, na sceni Gradskog kazališta Komedija u Zagrebu. Uz organizatore će se u velikom Memorijalnom tamburaškom orkestru naći združena još dva orkestra: Tamburaški orkestar Tamburaškog društva „Ferdo Livadić“ iz Samobora i Tamburaški orkestar Glazbene škole Alberta Štrige Križevci.
Memorijal je zamišljen kao događanje bijenalnog karaktera kroz koje će se Tamburaško društvo „Gaj“ uz pomoć svojih glazbenih prijatelja prisjećati velikog imena hrvatske tamburaške glazbe, Julija Njikoša te će se afirmirati i promovirati umjetnička tamburaška glazba i njezin doprinos glazbenoj umjetnosti. Osim navedenih orkestara u tome će im ove godine uvelike pridonijeti vokalni solisti:Vera Svoboda, Lidija Horvat Dunjko, Danijela Pintarić, Max Hozić i Miroslav Živković; instrumentalni solisti: Toska Lumezi (flauta) i Tomislav Koprić (bisernica) te Ženski vokalni ansambl Glazbene škole Alberta Štrige Križevci. Na programu će biti djela tamburaškog velikana Julija Njikoša pisanih za tamburaški orkestar i soliste, ali i djela njegovih kolega i prijatelja koji su obogatili tamburašku glazbu i njezinu glazbenu literaturu (Tomislav Uhlik, Siniša Leopold, Emil Cossetto, Nikica Kalogjera, Božo Potočnik, Vili Čaklec i dr.). Orkestrom će ravnati dirigenti Petra Vojvodić Mrvoš, Igor Kudeljnjak i Krešimir Račić, a voditeljica programa biti će Vlasta Ramljak.
Julije Njikoš (Osijek, 1924.- Zagreb, 2010.) se tijekom svoje uspješne i bogate glazbene karijere okušao kao muzikolog, glazbenik, skladatelj, komentator, glazbeni kritičar te novinar. Rođeni osječanin, još je kao dječak zavolio tamburicu koja ga kasnije prati u cijeloj profesionalnoj karijeri. Postavši urednikom emisije narodne glazbe na Radio Osijeku 1951., ubrzo osniva radijski tamburaški orkestar, a nekoliko godina nakon toga preuzima vodstvo novoosnovanog tamburaškog orkestra u sklopu Slavonskog tamburaškog društva „Pajo Kolarić“. Kao dirigent i umjetnički voditelj dao je veliki obol uspješnom razvoju amaterskog glazbenog društva, koje je svoje kvalitete dokazivalo brojnim nastupima i gostovanjima diljem Hrvatske i bivše Jugoslavije, ali i u zemljama Europe, te u Kanadi i SAD-u, gdje je tamburaški orkestar “Pajo Kolarić” nastupao mahom pred hrvatskim iseljenicima.
Na njegov poticaj 1961. Društvo pokreće Festival tamburaške glazbe u Osijeku. Postao je umjetnički ravnatelj festivala i vrijedno radio na toj funkciji sljedećih pola stoljeća tijekom kojeg sudjeluje u kreiranju festivalskog programa, ali i kao dirigent. U tom razdoblju iz njegovog pera nastale su mnoge kompozicije za tamburaške orkestre kao što su „Slavonska rapsodija“, „Baranjska rapsodija“, „Bunjevačka grana“ i brojna druga djela. I njegova supruga, Vera Svoboda – Njikoš, aktivna je glazbena umjetnica.
Njikoš nije prepoznatljiv samo kao skladatelj, nego i kao melograf i muzikolog, koji je tijekom više od sedamdeset godina djelovanja zapisao oko 4.000 narodnih pjesama, kola i poskočica, kao i priča iz narodnog života. Svoj muzikološki rad je objavio u desetak knjiga, stručno obrađenih i likovno opremljenih. „Kad zapiva pusta Slavonija“ (1954.), „Slavonijo – zemljo plemenita“ (1970.), „Pjesme i plesovi iz Baranje“ (1974.), „Sa slavonskih sokaka“ (1979.), „Sa slavonske ravni“ (1986.) – samo su neka od njegovih djela u kojima je objedinjena glazbena baština istočne Hrvatske. Slavonski i baranjski folklor je od zaborava čuvao i u eteru Radija Osijek nizom emisija i radijskih reportaža.
Bio je i predsjednik radne grupe za narodnu glazbu urednika JRT-a te član međunarodne asocijacije International Folk Music Council, koja djeluje pri UNESCO-u.
Svojim radom na očuvanju baštine zaslužio je niz nagrada – Nagradu Grada Osijeka (1971.), Strossmayerovu nagradu (1973.), Pečat Grada Osijeka (1985.), nagradu Hrvatskog društva skladatelja (1998.), nagradu „Zlatna jabuka“ na Vinkovačkim jesenima 1999., te brojne druge. Kao kruna velike karijere, Njikoš je 1999. dobio nagradu Grada Osijeka za životno djelo, jednako kao što je za životno djelo nagradu dobio i 2003. godine od Osječko-baranjske županije.
I za kraj, riječ organizatora o samom Memorijalu:
„Glazbeni memorijal „Julije Njikoš“ nastao je s namjerom da se, na način na koji je Julije Njikoš najviše volio i cijenio, odužimo za 70 godina dug muzikološki, melografski, skladateljski i dirigentski rad u tamburaškom svijetu“.
Na Prvom memorijalu izvedena su brojna vokalno-instrumentalna i instrumentalna djela u izvedbi vokalnih solista i zborova, pri čemu su se obuhvatile sve glazbene forme kojima se služio (kantate, suite, vesele predigre, koncerta kola i plesovi te ciklusi rapsodija), a na Drugom memorijalu presjek skladanja i aranžiranja za najpoznatije hrvatske festivale (Krapinski, Osječki, Požeški). Treći memorijal ostaje u istom tonu, kao polifona kombinacija prvog i drugog sa skladbama koje još nisu bile izvedene ni na jednom Memorijalu.
Tako će ovaj, treći po redu Memorijal, prikazivati reprezentativna djela iz velikog opusa Julija Njikoša. Također, izvodit će se djela mlađih hrvatskih skladatelja za tamburašku glazbu koje je Julije Njikoš uveo u svijet tambure i koncertantne tamburaške glazbe. On je kao dobar učitelj uvijek cijenio kada su ga njegovi učenici nadmašili u tamburaškom stvaralaštvu te će se njihova djela s ponosom izvoditi na manifestaciji koja nosi njegovo ime.“
3. glazbeni memorijal ‘Julije Njikoš’ održava se pod pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović i Gradske skupštine Grada Zagreba.
Komentari su zatvoreni.